Mateus 17
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Wok melenazik keya nazikka nak miza logo Yisugu Pita keya Jems keya pigi sakpek Yowan iza logo pi kiling paka lewak ngalege panu nakka kambela.
1 Seis dias depois, Jesus levou consigo Pedro e os dois irmãos, Tiago e João, até um monte alto.
2 Kanda pakalege puwili Yisuyegi pakela tagogei pura Yisugi korikwek nalik si lewa, purik wiregawere pugura yokmek kelik ngela mani keya melewangka keya pugu wakiya piyendau wilangka ngaiwaktikku kola legi.
2 Enquanto os três observavam, a aparência de Jesus foi transformada de tal modo que seu rosto brilhava como o sol e suas roupas se tornaram brancas como a luz.
3 Pilik miza logo nguk namizi puwiligu yombu yemane koka walaka koyimayau Ilaya keya Mose paka ngalega lewagela logo kanda Yisu kiling ngagozakke mizirikki pakela.
3 De repente, Moisés e Elias apareceram e começaram a falar com Jesus.
4 Pumorok pakela logo Pita lebukka ngane mizagela nguk namizi Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, teni pelege yolu purik pangka panu kani. Tamizeige nugu keli mabura tonugu i menang yolugi neyauganamak ngiziweki nigi namak keya Mosegi namak keya Ilayagi namak, meiya.
4 Pedro exclamou: “Senhor, é maravilhoso estarmos aqui! Se quiser, farei três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
5 Pi ngoluk pilik meiyageya tawizeige pura kozainung simbele langiya narik kanda yokmek waliya logo kili narago paka kozainumbekka pelik kai, Pok negi Marek nogo keli panubek. Ne piyegi wilik kani pugu kai piyengki kerewiya logo kiriwei mizizo, kai.
5 Enquanto ele ainda falava, uma nuvem brilhante os cobriu, e uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho amado, que me dá grande alegria. Ouçam-no!”.
6 Yombu Yisugu waligeleyiwiligu kiliragi kerewiyawekke puwili kulili miza kopong puwili ngabelakpekke wala logo wiregawereyeng liwik momanenda koya.
6 Os discípulos ficaram aterrorizados e caíram com o rosto em terra.
7 Yisugu pakelawekke puwiliyegi kanda kuming keleya logo pelik yeiya, Kulili mizi wak. Yangalek mei, yeiya.
7 Então Jesus veio e os tocou. “Levantem-se”, disse ele. “Não tenham medo.”
8 Tegi Pita kiling pigi kewengkeyau yangalek meiya logo puwiligu pakela to melawekkerik naktau Yisu kiling ono, yeik, pi ngezebek keke wizilege.
8 E, quando levantaram os olhos, viram apenas Jesus.
9 Pulaga Yisu keya pugu waligeleyi neyauganak puwili lewakpekka yerageyamowei pugu puwiliyegi kozang pelik yeiya, Inuwago yaka pakela piyengki inuwago nakyegi kozak mei nagani, wiziya kalike ne yombanu paka ngalega kayimabek ibeng sa logo yangalekta puwekke inuwago yongkambanuwiliyegi kozak yei nangane, yeiya.
9 Enquanto desciam do monte, Jesus lhes ordenou: “Não contem a ninguém o que viram, até que o Filho do Homem ressuscite dos mortos”.
10 Logo Yisugu waligeleyiwiligu piyegi pelik nguk meiya, Mosegi loyengki waligeleyiwiligu yombanu Anotogo teni yaliya wazayiweki sawiyabek lewagine yombu Ilaya kelik nak were lewagi kani, kisara nangki, meiya.
10 Os discípulos lhe perguntaram: “Por que os mestres da lei afirmam que é necessário que Elias volte antes que o Cristo venha?”.
11 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Ei, Kapiya Walektikke yungke pelik kai, Yombanu Ilaya kelik nak lewagi kani logo kazing Anotogo sawiyabokki lewagimek pangka pangka miziweki, kai.
11 Jesus respondeu: “De fato, Elias vem e restaurará tudo.
12 Kapura nogo inuwayegi pera kozak yei, pok ulogo kayima kapura yongkambanuwiligu piyegi mabok mane miza ono, legi puwiligu keli kaile ngezewiligiragi kiriwei miza logo puwiligu pi ula logo ibeng. Kazing piyegi kelemiya mabilikmekke ne yombanu paka ngalega kayimabektau ngangandik yemane panu wagelagi, yeiya.
12 Eu, porém, lhes digo: Elias já veio, mas não o reconheceram e preferiram maltratá-lo. Da mesma forma, também farão o Filho do Homem sofrer”.
13 Togo Yisugu Yowan kaimelibekyegi langai kozak yei yagenda mamiza purik pugu waligeleyiwiligu weik iwaka.
13 Então os discípulos entenderam que ele estava falando de João Batista.
14 Pulaga puwili lewakpekka yerageya logo puwili yongkambanu kolokngagono wawere ulawiliyegi wiriyawekkerik yombu nak Yisuyegi kanda Yisugi ingewerege ingegere puguyau laliya logo pelik meiya,
14 Ao pé do monte, uma grande multidão os esperava. Um homem veio, ajoelhou-se diante de Jesus e disse:
15 Yemizibek, negi marekpek lelewe mizibek logo kerewabek yenge pigi yungke kiliya kopong pi wazono yolu ono, pi ngangang wageli wilibek, purik kang kolokngagono pi yezizikke kawiye wali keya panga kailingke kawiye walimizi. Tegi piyegi yalek miza logo yombiyangai wazamiye.
15 “Senhor, tenha misericórdia de meu filho. Ele tem convulsões e sofre terrivelmente. Muitas vezes, cai no fogo ou na água.
16 Ulogo ne mandikpek yombu nugu waligeleyi puwiliyegi miza orowei kuna logo puwiligu yombiyangai wazamiyagi nobiyeng miza kapura puwili pangka ono, meiya.
16 Eu o trouxe a seus discípulos, mas eles não puderam curá-lo”.
17 Pilik kai legi Yisugu pulogo koyawiliyegi pelik yeiya to mela, Oyo, ini yongkambanu mabek pewekkewili inugu kumuliyeng kokowa mizi keya ne mabiyeng pangka mizagi langaibek purikki ini ngizi kumuli onowili kani, legi ne iniyegi kiyebuk sende. Tek taliktikke ne ini kiling yoluweki keya kuneng inuguyeng wageliweki? Pilik yeiya logo mandikpekki mangobekyegi pelik meiya, Nigi marekpek neyegi pelege miza orowei koli, meiya.
17 Jesus disse: “Geração incrédula e corrompida! Até quando estarei com vocês? Até quando terei de suportá-los? Tragam o menino para cá”.
18 Pilik mei legi mangogo mandikpek Yisuyegi miza orowei wiriya. Kanda Yisugu kerewabekyegi ngalik meiya logo welagela kuna logo mandikpek mabuwekka mabulogo weik yombiyangai sa.
18 Então Jesus repreendeu o demônio, e ele saiu do menino, que ficou curado a partir daquele momento.
19 Togo waleleige Yisu pugu waligeleyiwili kiling kekewekke puwiligu Yisuyegi pelik meiya, Tonuwago kerewabek mandikpekyaga welagela wezamelagi langai ono purik nangki, meiya.
19 Mais tarde, os discípulos perguntaram a Jesus em particular: “Por que não conseguimos expulsar aquele demônio?”.
20 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Nogo inuwa kozanda yana puragi ngizi panu kumuli ono kopong inuwa pangka ono. Kapura kerewiyi, yengelei Mastetlei mei puleigi kumuli. Yengelei Mastet puleigi wireyeng songono panu kapura ngeriyi puwekkerik nguk namizi lewa logo yengelei yemane keremizagi. Tegi inuwago kozang nogoragi ngizi kumuli purago yengelei Mastet puleigi wireyengka nak kelik lewibene kelemi. Purik tamizeige inuwago neyegi ngizi kumuli pura Mastet wilekpek kelik songono pilik kesak watabi nalangai piyeng mabiyeng inuwago mizagi langai, keya yawe kozang inuwago lewak pobokki pobilik meiyagi pelik piyendau mizagi, Somiyora koli logo panga pulogo kune, meiyagi logo lewakpok nugu kaiyaragi kiriwei mizi penanging kani.
20 “Porque a sua fé é muito pequena”, respondeu Jesus. “Eu lhes digo a verdade: se tivessem fé, ainda que do tamanho de uma semente de mostarda, poderiam dizer a este monte: ‘Mova-se daqui para lá’, e ele se moveria. Nada seria impossível para vocês,
21 Kapura inuwago kerewa nak yombanu nakyaga welagela wezamelagirik kazing inuwago wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimokko keke watabi kaile pilik piyeng welagela wezamelagi, yeiya.
21 mas essa espécie não sai senão com oração e jejum.”
22 Wok nakke puwili ngoluk ngabelak Kalili meibekke koyigeyawekke Yisugu pugu waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Ne yombanu paka ngalega kayimabek yombu ne nelagiwiligi meleyengke niza yaniweki mereke kani.
22 Quando voltaram a se reunir na Galileia, Jesus lhes disse: “O Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas.
23 Pilik miza logo puwiligu ne nela logo ne ibengki kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi, yeiya. Pilik yeiya logo yombu Yisu ngezebokko waligeleyi puwili wilek kuneng yemane miza.
23 Será morto, mas no terceiro dia ressuscitará”. E os discípulos se encheram de tristeza.
24 Wok nakke Yisu kiling pugu waligeleyiwili kambela logo puwili weik yereng Kapaneyam meiraga lewagela. Kanda pulogo yombu Anotogi i walek yemanemakki king takis weiwili Pitayegi kanda logo pelik nguk meiya, Kiriwaga nugubektau i walek yemanemakki king takis wiyi mizibek ma talik, meiya.
24 Quando Jesus e seus discípulos chegaram a Cafarnaum, os cobradores do imposto do templo abordaram Pedro e lhe perguntaram: “Seu mestre não paga o imposto do templo?”.
25 Tegi Pitago pelik meiya to mela, Ei, pi wiyi mizibek, meiya kapura pugu Yisuyegi kalike piliktikki nguk meiyagine miza.
25 “Sim, paga”, respondeu Pedro. Em seguida, entrou em casa. Antes que ele tivesse oportunidade de falar, Jesus lhe perguntou: “O que você acha, Simão? O que os reis costumam fazer: cobram impostos de seu povo ou dos povos conquistados?”.
26 Tegi Pitago pelik kanga meiya to mela, Puwiligu nazuwagawiliyaga wei, meiya.
26 “Cobram dos povos conquistados”, respondeu Pedro. “Pois bem”, disse Jesus. “Os cidadãos
27 Kapura towago puwili ngalik kisibene keleyagirik pangka ono. Tegi nugu panga kai kolamiyabekke yongono wigak manimo. Logo wata yongono were nugu kola pumok ulumiya logo kili pugura tiyimo logo king towa mabiyaugi Anotogi i walek yemanemakki king takis wiyagirikki pangka nalik wizilege pakelagi kani logo oroweirik towagi king takis paka i walek yemanemakke wiyimo, meiya.
27 Mas, como não queremos que se ofendam, desça até o mar e jogue o anzol. Abra a boca do primeiro peixe que pegar e ali encontrará uma moeda de prata. Pegue-a e use-a para pagar os impostos por nós dois.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.