Mateus 16

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kanda pangalege pura yombanu Palisi mei nawili kiling yombu Mosegi loyengki waligeleyi nawilirau miza logo Yisuyegi kanda logo pi yang kelemiweki puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Teniyegi Anotogo keke mizi nara waligeleye logo ni Anotoyaga kayimabek purik teni iwakaweki, meiya.
1 Alguns fariseus e alguns saduceus foram falar com Jesus. Eles queriam alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
2 Kapura Yisugu pelik kanga yeiya, Kusarikke ini kilili mizi keya pelewewili ngaiwak yemane panu wiya yolu purik inugu pelik kisi, Wangko wangane yokmek yemanegi kisi.
2 Mas Jesus respondeu:
3 Ma inugu kozainung kusabanurik yokmek ngokmorokta wiyi purikki pakeli purik inugu pelik kisi, Koboyau lewa mena, kisi. Ini kiligang neyau lewawili kani, purik ini ngabelakpekki pakeli piyengki iwaka keya paka ngilumbekki pakeli piyengki iwaka kapura inugu kisirik watabi mabek pewekke neyegi langai mizi logo pakeli piyengki iwaka ono kisi.
3 E, de manhã, cedo, dizem: “Vai chover porque o céu está vermelho-escuro.” Olhando o céu, vocês sabem como vai ser o tempo. E como é que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
4 Ini yongkambanu mabek peragewili kaile panu logo Anoto wezamela, yombu nakko pigi yongokpumele wezamela logo yongok namele wei nak kelikwili, purik inugu nogo Anotogo keke mizi nara miziweki nguk nei. A’a’, nogorau Anotogo keke mizi wik naragi ini pakelibene waligeleyagi ono. Kapura koka Anotogo keke mizi nara yombu poropek Yona meibekyegi miza logo mabilikta Anotogo neyegi mizagirikki keke inugu pakelagi, yeiya.
4 Como o povo de hoje é mau e sem fé! Vocês estão me pedindo um milagre, mas o milagre de Jonas é o único sinal que lhes será dado. Então ele saiu e foi embora.
5 Yombanu Yisu ngezebokko waligeleyiwili wangleige tameneng meiyawekke puwili perek wik nayeng oroweigirikki keremareke miza.
5 Quando os discípulos atravessaram para o lado leste do lago, esqueceram de levar pão.
6 Puwili wangleigi ngalengale kunimowei Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Yombu Palisiwili meiwiligi ngeragi Yis meirik keya yombu Sadusiwili meiwiligi ngeragi Yis meirikki yaweragi inuwa ngezeyegi kani yomono, yeiya.
6 Jesus disse:
7 Puwili ngago pugu kai puragi iwaka ono kopong puwili ngezewili ngagozakke pelik keli yongomo kela, Teni perekyengki yeik kopong pi yisyengki kai yagenda ma talik, kela.
7 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não trouxemos pão.
8 Kapura Yisu puwiligu kozak keli piyengki iwaka logo pi puwiliyegi pelik yeiya, Inuwago kozang nogoragi ngizi panu kumulirik ngoluk songono panu. Perekyengki yeiktikki wiyeke inuwa kozak kelira nangki?
8 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
9 Nogo ngeragi inuwago nagi piyeng Anotogo keke mizi purago yanagi purik inuwa iwaka ono ma talik? Keya Anotogo keke mizi nogo miza piyengki inuwa keremareke miza ma talik? Nogo perek melenazik piyengka yombu sangkelarik tausen melenazik tikindawiligi sikila puwekke inuwago wale wiyayeng kik meleyau keya pongo ingenazikka neyauyengke mereng miza purikki keremareke miza ma talik?
9 Ainda não entenderam? Não lembram dos cinco pães que eu parti para cinco mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
10 Ma nogo perek melenazik keya nazikka neyau piyengka yombu sangkelarik tausen mangobektau ono tikindawiligi sikila puwekke inuwago wale wiyayeng kik mele nazik keya nazikka neyauyengke mereng miza purikkirau keremareke miza ma talik?
10 E aqueles sete pães para quatro mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
11 Inuwa yawe Anotogo keke miza piyau pakela kapura nogo inuwayegirau mabilik miza yowiyagi purik pangka purik inuwa ngoluk iwaka ono. Nogo inuwayegi pereksikki kozak yeiya ono, Palisiwili keya Sadusiwiligi ngeragi Yis meirikki yaweragi inuwa ngezauyegi ngai waberek panugirikki yei yagenda, yeiya.
11 Vocês não entendem que eu não estou falando a respeito de pães? Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus!
12 Yisugu pilik yeiya logo yombu ngezebokko waligeleyi puwili weik iwaka, purik Yisugu kaiyarik ngeragi yisrik pereksikki meli purikki kaiya ono, Palisiwili keya Sadusiwiligi kazing kokowa puwiligu waligeleyi piyeng ngeragi yisrik kelik, purik perek keremiziwekkerik yis songono narik palewarik kiling ngelaming wiya puwekke purik perek yemane nazik lewagelagi logo mabilik kazing puwiligu kaile mizi pumok inigi tepekke songono wiriya logo kazing pumok inigi tepekke yemane lewagela sa nelegi waberek panu.
12 Então os discípulos entenderam que ele não estava dizendo que tivessem cuidado com o fermento usado no pão, mas com os ensinamentos dos fariseus e dos saduceus.
13 Wok nakke Yisu yombu pi ngezebokko waligeleyiwili kiling ngabelak Sisariya Pilipai meibek neing kunimowei Yisu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik nguk yeiya, Yongkambanuwiligu ne yombanu paka ngalega kayimabekyegi langai kozak kisirik puwiligu ne tak kisi, yeiya.
13 Jesus foi para a região que fica perto da cidade de Cesareia de Filipe. Ali perguntou aos discípulos:
14 Logo yombu ngezebokko waligeleyiwiligu pelik meiya to mela, Yongkambanu nawiligu kisirik ni Yowan kaimelabek ibendaga yangalekta yo kisi, kapura nawiligu kisirik ni Ilaya Anotogo paka ngalege korikwek kiling wik miza orowei kambelabok ngereke yo kisi, keya nawiligu kisirik ni koka walaka yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiliyaga nak Seremaya meibek ngereke wik yo kayima ma Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaiya nak kisi, meiya.
14 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é Jeremias ou algum outro
15 Togo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Nawiligu pilik kumuli kapura inuwago sawiyarik ne tak, yeiya.
15 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus.
16 Tegi Simong Pitago pelik meiya to mela, Ni Kilisibek, Anoto wik yolubekki Marekpek, pugu yawe pigi teni Yudawili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek, meiya.
16 Simão Pedro respondeu: — O senhor é o
17 Togo Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Simong, Yonagi marekpek, Anotogo niyegi wazono miza. Purik ngago ne Anotogi Marekpek purikki nugu ngolukku kai pura yombanu ngabelakke pelaga nakko niyegi kawela wiya ono, segeya negi Mango paka ngalege yolubokko ngago ngizi pura niyegi kawela wiya kani.
17 Jesus afirmou:
18 Nugu kairik ne Kilisibek keya nogo neirik ni Pita, logo purikku kai purik kimbek kai yagenda. Keya ngago ngizi nugu ngolukku kaiya pura king imak kebangkela yolu piyeng kelik. I kingyengki ngalege ngiza pumak pilik kozang wizagomagi, kazing mabilikmekke yombanu ngago ngizi ni Kilisibek, Mesiya Anotogo puwili yaliya wazayiweki sawiyabek kai puragi ngizi panu kumuli puwili ngai nogomekke kiliya logo yeikta I Walekmak mei logo puwili kozang koyimagi. Watabi kozang nayeng ma Sadang ma ibenda ngezeragi kozandagorau yongkambanu neyegi ngizi panu kumuli logo I Walek nogomak mei puwili neneng ngelagi ono.
18 Portanto, eu lhe digo: você é Pedro, e sobre esta pedra construirei a minha Igreja, e nem a morte poderá vencê-la.
19 Keya Pita, nogo ni kazing negi ngaimekki kiliya kunagimekki ngai wazani yagenda. Kazing pumok ki nak kelik. Logo nugu kandik kibokko waliyi keya tiyi mizi mabilik nugu yongkambanuwiliyegi kazing negi ngaimekki kiliya kunagimekki waligeleya purago nugu yombanu neyegi ngizi panu kumuliwiliyegi negi ngaimekki kandik tiyi keya yombanu neyegi ngizi panu kumuli onowiliyegi negi ngaimekki kandik waliyi mizagi. Keya yombanu ngabelakkewiligu kazing mizi nugu pangka kai piyeng Anoto paka ngalege yolubokkorau mabilik pangka kaiyagi keya yombanu ngabelakkewiligu kazing mizi nugu pangka ono kai piyeng Anoto paka ngalege yolubokkorau mabilik pangka ono kaiyagi, meiya.
19 Eu lhe darei as chaves do
20 Togo Yisugu yombanu ngezebokko waligeleyi puwiliyegi pi Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pugura miziweki sawiyabek purikki yongkambanu nawiliyegirau kozak yeiya nelegi kozang yeiya.
20 Então Jesus ordenou que os discípulos não contassem a ninguém que ele era o Messias.
21 Pilik yeiya logo pulagawekkerik Yisugu yombanu ngezebokko waligeleyiwiliyegi kuneng kalike piyegi lewagelagi piyengki weik pelik kozak yeiya, Kalike purik ne paka Yirusalem yerengke kangki kani. Logo kanda pakalege purik Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yombu Mosegi loyengki waligeleyiwiligu ne ngangang yemane panu keleniyagi logo puwiligu ne nelagi logo ne ibeng wizigeya kawiktikke waliyagi, kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi, yeiya.
21 Daí em diante, Jesus começou a dizer claramente aos discípulos: — Eu preciso ir para Jerusalém, e ali os líderes judeus, os chefes dos sacerdotes e os
22 Kapura Pita kiyebuk legi pugu Yisu songono nangezi miza orowei kuna logo piyegi pelik ngalik meiya, Yemizibek, ni pilik kai wak, pilik pura niyegi lewagelagi ono, meiya.
22 Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo, dizendo: — Que Deus não permita! Isso nunca vai acontecer com o senhor!
23 Kapura Yisu kowita to mela logo Pitayegi pelik ngalik meiya, Nugu Sadangki kumulira kaiyarikki wiyeke mena neyaga kazi koweige kune, purik nugu kumulara kazing Anotogo kumulimek kelik ono, nugu kumulara kazing yongkambanuwiligu kumulimek kelik kumula mena kune, meiya.
23 Jesus virou-se e disse a Pedro:
24 Pulaga Yisugu yombu pi ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Tamizeige ni yombanu nak neyegi sawelagi keli mabura ni keli korik ni makngezegiwekkiragi kezanga mane keya ngago nogoragi kerewiye keya negi wiyeke ibengkirikki kazi ono wizimowei ne kiling kazing nogo kangmokko kune.
24 E Jesus disse aos discípulos:
25 Purik yombanu ngezebekki kelira keya ngezebekki wik yolugira kozang kebangkelibok pi Anotogi wiregerik ibeng logo paka ngalege wik wizagomagi ono, kapura yombanu neyegi ngizi panu kumula logo wilek kang pugubek neyegi tiya manibok pi kemenak ibengki ono, paka ngalege wik wizagomagi.
25 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
26 Keya tamizeige yombanu nak yawe king keya watabiyeng weiyagi naragi wilek kang tiya mana logo pi watabi ngabelakpekkiyeng mabiyengko kola logo pi ibeng purik pi pongo Anoto yolu onolege kaile wizagomagi logo puwekke watabi pigi piyengko piyegi sawelagi ma yeik? Yeikki kani. Piyengko piyegi sawelagi ono. Ma pi watabi nayengki ngane kazing Anotogimek weiyagi ono.
26 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira? Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
27 Purik ne yombanu paka ngalega kayimabek negi angelawili kiling ngaiwak Pebagirikke ngereke yogi. Puwekke purik nogo yongkambanu mamok nak nak watabi pugu miza piyengki wiyeke kangayeng mana to melagi.
27 Pois o
28 Kerewiyi. Nogo inuwayegi wameik panu yei, yombanu pelege yolu pewiliyaga nawili ngoluk mabilik wik koyigeya ne yombanu paka ngalega kayimabokko negi ngaimekki wilek kangyengki ngai keya puwiligi King Ngaibektikki puwili pakelagi, yeiya.
28 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de verem o Filho do Homem vir como Rei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.