Mateus 11

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo Yisugu yombanu meleyau keya pongo ingenazikka neyau ngezebokko waligeleyiwiliyegi ngago kiriwei mizagi piyeng kozak yeiya logo pi pulumeng wizamiya logo yereng pulogo merekeyengki kambela. Kanda pulogo pugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagora waligeleyi keya yana.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Wok nakke Yowan kaimelibek wigirimakka wigira wizigeya pugu waligeleyiwiligu piyegi Yisu Kilisibokko Anotogo keke miziyeng mizirikki kozak meiya. Tegi Yowan kaimelibokko yombanu pi ngezebokko waligeleyiwiliyaga nawili Yisuyegi nguk meibene ngago pelikta kiling wezayela, Ma ni yombanu yemizi ulogo kalike lewagi kaiya mabok ma teni ngoluk nakyegi yuke yolugi, meibene wezayela.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Puwili Yisuyegi kandawekke Yisugu Anotogo keke miziyeng mizageya wizilege puwiligu pakela.
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yowanyegi inuwago mabek pakeli keya kerewiyi miza piyengki kozak meizo.
4 Jesus respondeu:
5 Piyeng pelikyeng, wireyeng kusawili ngereke pakeli, keya inge keya melegawere ibengwili keya inge koruwili ngereke yongomo mizi, keya kemegeme Leposimek meimek kilingwili ngereke korikyeng yombiyangai wazayi, keya kerangangyeng waliyawili ngereke kerewiyi, keya ibengwili ngereke yangalekta wik yolu keya yongkambanu watabiyengki yeik puwili Anotogi ngago wazono puragi kerewiyi. Inuwago Yowanyegi piyengki kozak meiweki kandobeli.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Keya perarau inuwago piyegi kozak meizo, Ne yombanu kalike lewagi kaiya mabok logo ngizi panu kumuli keya purikki kangka neyau onobekyegi wilikwilikta yolu, meizo, yeiya.
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 Yombanu ngago Yowangira weiyawili weik kuna wizigeya Yisugu Yowanyegi langai yongkambanu wawere ulawiliyegi pelik yeiya, Ini kurung yeik Yowan kaimelibokko wizagomawekke kambela puwekkerik ini nangaiyengki pakeliweki kambela? Ini Yowan yengelik kebarekpokko orowei mizi piyeng kelik kozang ono nobiyeng pakeliweki kambela? A’a’.
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 Mabura ini nangaiyengki panga pulogo pakeliweki kambela? Ma yombu nak watabi wik wazono nayeng wakiyabekyegi pakeliweki kambela? A’a’. Yombu wik pilik piyeng wakiyi keya watabi kolokngagono piyeng kiling puwili yombanu ngai yemanewiligi i wazono yemane piyengki keke yoluwili.
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 Logo ini yombu pilikpok pakeliweki kambela ono mena, takyegi ini pakeliweki kambela? Ma ini yombu Poropek mei, yombu Anotoyaga ngagora weiya logo yongkambanuwiliyegi kozak kai nakyegi pakeliweki kambela? Ei, wameik. Kerewiyi. Yowan yombu Anotogi poropek pilikpek kele kapura pi poropekwiliyaga ngalegebek.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 Purik pi mabokyegi langai Anotogi Kapiya Walektikku Ne pigi Marekpekyegi pelik kaiya,
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 Yisugu mawinda pelik yeiya, Ngago nogora wameik panu kani kerewiya koyizo. Yongkambanu ngabelakpekke wizageya koyi kayimi pewiliyaga Yowan kaimelibek ngalege panubek kapura pewekka yombanu yeiktarau ono nak ngago nogoragi kerewiya logo nogo piyegi ngaiweki keleni mologabok Yowanyaga ngalege panumelegabek mizagi.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 Weik Yowan kaimelibokko weik solo ngago yana puraga kang kang mabek pewekkerik Anotogo pigi ngaimekki ngairik kozang lewagela keya yongkambanu solo wamenarikki wiyekemek mamok nak nak panga Anotogi ngaimekki kiliya kuniweki kozang yawe mizi.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Koka walaka Anotogi lo Mosego lende miza mabiyeng keya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawili mabuwiligu yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kai Ilaya kelik nak Anotogo pigi ngaimekki weik solo ngai puwekke lewagi kisa.
13 Até o tempo de João, todos os
14 Logo tamizeige ini ngago puwiligi piyengki ngizi panu kumulagi purik mabura yombanu Ilaya kelik pek weik lewagela logo pi Yowan pok legi purikki ngizi panu kumuli.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Yombanu kerangang kerewiyagiyeng kilingwili mabura waberek kerewiyizo.
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 Mena, nogo ini yongkambanu mabek perage ngabelakpekke yolu pewili watabi nangaiyeng kelik kaiyagi? Nogo iwaka logo nogo kozak yeiweki. Ini koloyakamandik songono yerengke karagare miziwili kelik.
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 Nawiligu nawiliyegi pelik yei, Teni yongolo uliwekke ingimei kapura ini teni kiling yongolo uli ono. Keya teni ingi yalekkiyeng mei kapura ini purikkirau kiyebuk kopong teni kiling ingi yalekkiyeng mei ono, yei. Logo pilik mizi purikku kai pura ini Yowan kaimelibokko ngago kaiyeng ma nogo ngago kai piyeng ma mizi piyengki kiyebuk.
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 Purik Yowan kayimawekke pi pereksik keya kai waimbek inugu ni pilik na ono purikki ini kiyebuk keya inugu pi Anotogo wezamelabek kisagirikki kiyebuk kopong inugu kerewa nak pigi yungke yolu, kisa.
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 Keya mabek ne yombanu paka ngalegabek kayima logo ne ngeragi ni keya kai waimbek ni puriktau ini kiyebuk keya inugu pelik kisi, Keriyi, pi ngeragi momanengka nibek keya kai waing kolokngagono nibek, kisi. Keya peliktau kisi, Pi yombanu king takis wei piyengka nayeng ngoweiwili keya kaile mizi nawili kilindau kewengke mizibek, kisi. Ini te Yowangu kisi piyengki kezanga mani kele kapura, Anoto iwakaragi mangobek legi pigi yango keya marekngang pugu kaiyeng mizi mabuwiligu piyegi pelik kisi, Anoto wameik pangka mizibokko, kisi, yeiya.
19 O
20 Yisugu puwiliyegi piyeng kozak yeiya logo pulaga pugu yereng ulogo ngezebokko Anotogo keke miziyeng kolokngagono kozang mizayengke ngalik kai, purik yongkambanu yereng piyengke yoluwiligu Anotogo keke miziyeng pugu mizarikki pakela kele kapura kaile puwiligu miziyengka kowita ono logo purikki wiyeke pugu pelik ngalik kai,
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 Yomono, wok Anotogo ngagozak kalike mizagibekke ini Yuda yongkambanu yereng Korasin meirage yolu puwiliyegi ngangang yemane panura lewagi, keya ini Yuda yongkambanu yereng Pesaita meirage yolu puwiliyegirau ngangang yemane panura lewagi. Purik nogo Anotogo keke miziyeng yereng inuguyauge miza kapura ini neyegi saweli ono. Kapura tamizeige nogo Anotogo keke miziyeng yereng inuguyauge miza piyeng panga Taya keya Sairong Yuda onowiligu yereng yoluyauge pilik piyeng miza kesak yongkambanu yereng piyaugiwiligu yaka kaile puwiligiyengke nguk namizi kuneng miza logo kaile puwiligiyengka kowita logo wilek kang puwiligiyeng neyegi saweli kak.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 Wameik panu, wok Anotogo ngagozak kalike mizagibekke purik yongkambanu yereng Taya keya Sairongyauge koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura ini kele ngangang yemane panu weiyagi kani.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 Yomono. Ini yongkambanu yereng Kapaneyam meiragawili, ini paka ngalegi kangki purikki kumuli ma talik? A’a’, yeik. Inugu ngago nogoragi kerewiyarik kolokngagono kapura neyegi saweli ono, legi ini pongo yereng yezi kusagi onozik ngori puraga yomizora wezayelagiwili kani. Tamizeige nogo Anotogo keke miziyeng yereng inugurage miza piyeng panga Sorong yerengke pilik piyeng miza kesak puwiligu kaile puwiligiyengka kowita logo Anotogo yereng Soronda neneng ngeli kak ono, yereng pura ngoluk wizagomi kak.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 Wameik panu, wok Anotogo ngagozak kalike mizagibekke purik yongkambanu yereng Sorong meiraga koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura yongkambanu yereng Kapaneyam puragawili ngangang yemane panu weiyagi, kai.
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Mabuwekke Yisu Anotoyegi waberek pemek pelik meiya, O Peba, ni ngilumbek keya ngabelakpekki Yemizibek, nogo niyegi wazono nei, purik nugu yongkambanu iwaka kumuli keya kangka yemaneyeng kiling kumuli puwiliyegi wameik ngiziyeng waligeleyi ono kapura nugu yongkambanu neyegi yeik ngizi kumuli koloyakamandik songonowili kelik puwiliyegi piyeng waligeleyi.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 Ei, Peba, pera kumuli nugura keya keli ni makngezegirago legi nogo yeik nugura yongolok mei, meiya.
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 Yisugu Anotoyegi pilik meiya logo pugu yongkambanu koyilegewiliyegi pelik yeiya, Negi Mangobokko ulogo watabi mabiyeng neyegi nana. Nakko neyegi ngizi panu iwaka ono, kapura ne negi Mangobekki Marekpek legi negi Mangobek ngezebek kele neyegi iwaka, keya nakkorau negi Mangobekyegi ngizi panu iwaka ono kapura ne Koyambokko kele piyegi iwaka, keya yongkambanu Koyambokko Mangoyegi langai waligeleyiweki mizi puwili kele negi Mangobekyegi iwaka.
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 Ini yongkambanu mabuwili wilek kuneng mizi keya kunengyeng wagela logo kiyebuk sende mizi puwili neyegi koli logo nogo kele iniyegi kazing kumanagimek yaniweki mena.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Ne kazing kuzigemek mizibek keya ne makngezego ne makngeze kulengkebek mizibek legi neyegi sawela logo nogo miziyengka iwaka siweki logo teni menalege kazing nogomekke kunagi. Pilik mizageya koyimowei ini wilek kang inuguyengki kazing kumanagimek yolok ngelagi.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Purik kazing nogomek yombiyangai panu keya yawe nogo iniyegi miziweki yani piyeng inugu miziwekkerik iniyegi yemanegi ono, yeiya.
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.