Lucas 16

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Pulaga Yisugu ngezebokko waligeleyiwiliyegi ngago saweliwei perarau pelik yeiya, Yombu watabiyengko kolokngagono nak wiziya logo weik ulogo pi pigi watabi piyengki yombanu nak ngaiweki keremiza. Togo yombanu nawiligu kanda watabiyengki mangobekyegi pelik kozak meiya, Yombanu watabi nuguyengki ngaibok watabi nuguyengki waberek ngai ono, pugu watabi nuguyeng nayeng nalege wezameli mizi, meiya.
1 Dizia Jesus também aos seus discípulos: Havia certo homem rico, que tinha um mordomo; e este foi acusado perante ele de estar dissipando os seus bens.
2 Tegi pi yombu watabiyengki ngaibok ngago meiya logo piyegi pelik ngalik meiya, Ngago nogo niyegi langai kerewiyi pera talikta? Kapiya narikke watabi nugu negi nangaiyeng miza piyeng mabiyeng lende miza logo nanimo. Pulaga pilik miza logo purik weik kunimo purik ni watabi nogoyengki pangka ngai wiziyagi onobek mena, meiya.
2 Chamou-o, então, e lhe disse: Que é isso que ouço dizer de ti? Presta contas da tua mordomia; porque já não podes mais ser meu mordomo.
3 Pilik meiya legi yombu ngaibokko pi ngezebekyegi pelik kaiya, Negi yemizibokko ne weik yawe nogorikka wezaneliweki mizi. Legi ne talik mizagine? Ne kozang wizigeya ngabelak yokoragi ono keya watabiyengki nguk yeiyagirikki ne kendek.
3 Disse, pois, o mordomo consigo: Que hei de fazer, já que o meu senhor me tira a mordomia? Para cavar, não tenho forças; de mendigar, tenho vergonha.
4 Watabi nogo mizagiyeng ne weik iwaka. Nogo yongkambanu negi yemizibekyegi koka king keya watabiyeng namani yeik weiya puwiliyegi sawela logo puwiligu pi kanga managi peyengki waleyeng keke mela mowiyibene kozak yeiyagi, logo ne yawe nogoraga wezanela logo purik puwiligu neyegi sawela logo teni kiling yoluweki koli neirik kele, ne mabuwekke puwiliyegi sawelagi kaiya.
4 Agora sei o que vou fazer, para que, quando for desapossado da mordomia, me recebam em suas casas.
5 Ngaibokko pilik kumula logo pugu yombanu yemizibekyegi ngoluk kanga manayeng mela mowiya onowiliyegi nak nak piyegi yeke ige liweki kozak yeiya, logo were yeke ige yabekeyabekyegi pelik meiya, Nugu talik talik yemizi nogobekyaga mongona, meiya.
5 E chamando a si cada um dos devedores do seu senhor, perguntou ao primeiro: Quanto deves ao meu senhor?
6 Legi pugu pelik meiya to mela, Weli kolokngagono 100 taramgi pangka weiya, meiya, logo ngaibokko pelik meiya, Mena, kapiya watabi nugu yeik weiyayengki nging penging mena, ya. Mogosa logo nguk namizi 50 taram miza wazamiye, meiya.
6 Respondeu ele: Cem cados de azeite. Disse-lhe então: Toma a tua conta, senta-te depressa e escreve cinqüenta.
7 Keya pugu yombanu nakyegirau pelik meiya, Keya ni, talik talik mela mowiyagi, meiya. Legi pugu pelik meiya to mela, Pandi wit wireyeng kik andet wamenakki pangka weiya, meiya. Legi ngaibokko pelik meiya, Mena, kapiya watabi nugu yeik weiyayengki nging penging mena, ya. Mogosa logo kik andet wamenakki piyeng tumula logo kik 80 miza wazamiye, meiya.
7 Perguntou depois a outro: E tu, quanto deves? Respondeu ele: Cem coros de trigo. E disse-lhe: Toma a tua conta e escreve oitenta.
8 Togo waleleige yombu watabiyengko kolokngagonobokko yombu ngai kailebokki yeikta yongolok meiya purik yawe yaka pugu miza pura kaile kele kapura pugu waberek panu mizarikki wiyeke. Yongkambanu ngabelakpekke kusabanurikke yolu puwili ngezewili kelik puwili kiling yawe mizagi purikki iwaka panuwili keya puwili watabi ngoluk wangki mizagi pilik piyengki mabuwekke kumuliwili keya watabi kaile kazing ikuyogorik mizi pumokko miziyeng ngezewiliyegi sawelagirikki wiyeke miziwili logo piliktikku puwili yongkambanu wilangkarikkewiliyegi lewege miza meli, yeiya.
8 E louvou aquele senhor ao injusto mordomo por haver procedido com sagacidade; porque os filhos deste mundo são mais sagazes para com a sua geração do que os filhos da luz.
9 Yisugu ngago yeke langakta pelik kozak yeiya, Ngabelak pobokke yongkambanuwili kingyeng kazing ikuyogorik miziyengki wei keya wezameli kapura nogo iniyegi lo nara pelik kozak yeiweki, Ini ngabelak pobokko watabi keya king inuguyeng yongkambanu watabiyengki yeikwiliyegi saweliweki yani mizizo logo puwili inigi kewengkewili mizagi kani logo ini ibeng logo pelege watabi inuguyeng wizamiya logo paka ngalege i wizagomagimakki kang puwekke Anotogo iniyegi koli keleyagi, yeiya.
9 Eu vos digo ainda: Granjeai amigos por meio das riquezas da injustiça; para que, quando estas vos faltarem, vos recebam eles nos tabernáculos eternos.
10 Togo pugu mawinda kozak yeiya, Yombanu watabi songono panuyengkirau pangka ngai mizi wilibekpok watabi yemane panu piyengkirau pangka ngaigi langaibek. Yombanu watabi songono panu piyengkirau ikuyogorik mizibok watabi yemane panu piyengkirau ikuyogorik mizagi.
10 Quem é fiel no pouco, também é fiel no muito; quem é injusto no pouco, também é injusto no muito.
11 Tegi tamizeige ini watabi king keya pulangai ngabelakpekki piyengki pangka ngai mizi wilibek ono purik mabura Anotogorau ini watabi wizagomagi pilik piyengki ngaiweki yanagi ono.
11 Se, pois, nas riquezas injustas não fostes fiéis, quem vos confiará as verdadeiras?
12 Watabi king keya pulangai inigi piyeng Anotogo yanayeng logo tamizeige ini piyeng weiya logo kazing pangkamekke ngai mizi wilibek ono purik mabura watabi kumbekki wizagomagi pugu ini yaniweki keli piyeng pugu ini yanagi ono.
12 E se no alheio não fostes fiéis, quem vos dará o que é vosso?
13 Yombanu yawe mizi nakko kemenak yombu ngai neyauyegi yawe mizagi langai ono. Kazing mabilikmekke ini Anotoyegi keli keya watabi king keya pulangai ngabelakpekkeyengkirau kemenak kelagi langai ono, purik ini nakyegi keli keya nakyegi kumbak mizagi legi. Keya ini nakki keliragi kiriwei keya nakki keliragi kezanga mani mizagi legi, yeiya.
13 Nenhum servo pode servir dois senhores; porque ou há de odiar a um e amar ao outro, o há de odiar a um e amar ao outro, o há de dedicar-se a um e desprezar o outro. Não podeis servir a Deus e às riquezas.
14 Yombu Palisi puwili Yisugi ngago piyengki kerewiya logo piyegi yang meiya, purik puwili kingyengki ngora panu kopong.
14 Os fariseus, que eram gananciosos, ouviam todas essas coisas e zombavam dele.
15 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini Palisiwili yombu yawe wazono yombanu watabiyeng yeikwiliyegi king yanagiyeng miziwili logo yongkambanu yeikwiligu kumularik ini yombu pangkawili mizi kapura Anotogo wilek kang kaile inuguyengki pakela wizinda kani. Watabi yombanuwiligu kumularik unatuba nobiyeng miza piyeng Anotogi wireyaugu pakelarik sok panu.
15 E ele lhes disse: Vós sois os que vos justificais a vós mesmos diante dos homens, mas Deus conhece os vossos corações; porque o que entre os homens é elevado, perante Deus é abominação.
16 Koka Anotogi lo Mosego lende miza piyeng keya ngago Anotoyaga weiya logo kozak kisawiligu lende mizayeng iniyegi kozang mizi kanda weik Yowan kaimelabokko weik ngago yana. Teng puraga mabek teng perage perik tonugu ngago wazonoragi Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi purikki kozak yeiya logo nak nak panga Anotogi ngaimekki kiliya kuniweki kozang yawe mizi, kapura ini Yowan kaimelabokko kazing kiliya kuniweki kozak kaiya pumokki ini kiyebuk miza.
16 A lei e os profetas vigoraram até João; desde então é anunciado o evangelho do reino de Deus, e todo homem forceja por entrar nele.
17 Ngago wazonora weik lewa purikku Mosegi loyengki kozanda yeik mizi ono, a’a’. Kalike purik ngilumbek keya ngabelakpek talege mizagi kapura Mosegi loyengka watabi songono nayendau talege mizagi langai ono.
17 É, porém, mais fácil passar o céu e a terra do que cair um til da lei.
18 Keya lo nara yongkambu wei puragira. Tamizeige yombu nak yongok pugumele wezamela logo ngereke namele wei purik pi yombanu yongok ngezebekkimele weiya wizimowei ngereke namele kiling iwek kolibok kelik mizi yagenda. Ma yombu yongok nakko wezamelamele wei purik pirau mabilik yombanu yongok ngezebekkimele weiya wizimowei ngereke namele kiling iwek kolibok kelik mizi yagenda, yeiya.
18 Todo aquele que repudia sua mulher e casa com outra, comete adultério; e quem casa com a que foi repudiada pelo marido, também comete adultério.
19 Keya Yisugu mawinda pelik kozak yeiya, Koka yombu watabiyengko kolokngagono nak wizagoma logo pi watabi king yemane panuyengki ngane weiyayeng wakiyi mizi keya wok mabiyeng ngeragi wazonoyeng ni mizi.
19 Ora, havia um homem rico que se vestia de púrpura e de linho finíssimo, e todos os dias se regalava esplendidamente.
20 Keya pulogo yombu watabiyengki yeik naktau wiziya logo yeik pugura Lasara meiyabek. Korik puguwek wizingyengko kolabek logo nawiligu pi miza orowei kanda yombu watabiyengko kolokngagonobokki imakki kandikke wezami mizi
20 Ao seu portão fora deitado um mendigo, chamado Lázaro, todo coberto de úlceras;
21 logo pi yombu watabiyengko kolokngagonobokki ngeragi muneng lalek puguraga yenge kulengke kawiye wali piyeng weiya niweki keya keriwiligu wizing puguyeng longok puwiliyengko pikira ni mizi.
21 o qual desejava alimentar-se com as migalhas que caíam da mesa do rico; e os próprios cães vinham lamber-lhe as úlceras.
22 Togo waleleige yombu watabiyengki yeikpok ibeng logo Anotogi angelawiligu pi wagela logo yereng wazonorage Abalamyegi saweliwei wezamiya. Logo wiziya waleleige yombu watabiyengko kolaboktau ibeng logo puwiligu waliya wazamiya.
22 Veio a morrer o mendigo, e foi levado pelos anjos para o seio de Abraão; morreu também o rico, e foi sepultado.
23 Yombu watabiyengko kolabek yereng kaile ibeng puwiligi kungwili yoluraga yolu wizigeya ngangang yemane panu mizageya logo paka ngalege pakeliraige Abalam koweige panu Lasara kiling wizilege.
23 No inferno, ergueu os olhos, estando em tormentos, e viu ao longe a Abraão, e a Lázaro no seu seio.
24 Pilik pakela logo pugu pelik kek meiya, Peba Abalam, neyegi yalek miza logo Lasara kai nakka mele kong pugubekki orozabek waliyi wezamele logo longok nogobekki wiyi pani logo kabeneng siweki sawelibene purik ne ngangang yemanera yezi pezikku nani mena, meiya.
24 E, clamando, disse: Pai Abraão, tem misericórdia de mim, e envia-me Lázaro, para que molhe na água a ponta do dedo e me refresque a língua, porque estou atormentado nesta chama.
25 Kapura Abalamgu pelik meiya to mela, Negi marekpek, ni kumula, koka yali ngoluk wik yolu puwekke ni watabi wazonoyeng weiyageya wiziya keya Lasara korowaliyeng weiyageya wiziya. Kapura mabek pi pelege weik wilikwilik mizageya keya ni pulogo ngangang mizageya.
25 Disse, porém, Abraão: Filho, lembra-te de que em tua vida recebeste os teus bens, e Lázaro de igual modo os males; agora, porém, ele aqui é consolado, e tu atormentado.
26 Keya yeke langak nararau, tenigi tepekke Anotogo kosau kulaka yemane panuling keremiza logo pelagawili pulogo kangki purik pangka kangki langai ono. Keya pulagawilirau pelege lewagi purik pangka lewagi langai ono kani, meiya.
26 E além disso, entre nós e vós está posto um grande abismo, de sorte que os que quisessem passar daqui para vós não poderiam, nem os de lá passar para nós.
27 Pilik meiya legi yombu watabiyengko kolabokko kozang nguk meiya, O Peba Abalam, pilik mabura, nugu Lasara negi mangobekki imakka negi sak melenazik yolu mena wezamele
27 Disse ele então: Rogo-te, pois, ó pai, que o mandes à casa de meu pai,
28 logo puwili yereng ngangang mizi perage lewa nelegi puwiligu kaile kaile mizi piyengka kowitiweki kozak yeibene wezamele, meiya.
28 porque tenho cinco irmãos; para que lhes dê testemunho, a fim de que não venham eles também para este lugar de tormento.
29 Kapura Abalamgu pelik meiya, Nogorau Lasara wezamelagi ono purik nigi si keya sakwili kapiya Mosego lende miza piyeng keya kapiya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisa puwiligu lende miza piyengka sangkeli keya kerewiyi nangai, meiya.
29 Disse-lhe Abraão: Têm Moisés e os profetas; ouçam-nos.
30 Yombu watabiyengko kolabokko pelik meiya to mela, Puwiligu kozak yei piyeng ngoluk pangka ono. Kapura tamizeige yombanu ibendaga yangalek meiya nakko negi sakwiliyegi kozak yei kang purik kele puwili kaile kaile puwiligu miziyengka kowitagi, meiya.
30 Respondeu ele: Não! pai Abraão; mas, se alguém dentre os mortos for ter com eles, hão de se arrepender.
31 Kapura Abalamgu pelik meiya, Tamizeige puwili Mose keya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiliyegi kerewiyi ono purik puwili mabilik yombanu ibendaga yangalektabokko kairikki kerewiya logo kaile puwiligiyengka kowita logo ngizi kumulagi ono, meiya, Yisugu pilik yeiya.
31 Abraão, porém, lhe disse: Se não ouvem a Moisés e aos profetas, tampouco acreditarão, ainda que ressuscite alguém dentre os mortos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.