Lucas 11

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kang narage Yisu nalege waberek mizageya wiziya. Pi waberek miza logo yombu ngezebokko waligeleyiwiliyaga nakko piyegi pelik meiya, Yemizibek, nugu teniyegi waberek mizagimekki waligeleye, mabilik Yowan kaimelibokko yombu pugu waligeleyawiliyegi waligeleya pilik meiya.
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini waberek mizi puwekke inugu Anotoyegi waberek mizagimek pobilik,
2 Jesus respondeu:
3 Wok mabiyeng wok nakki pangka ngeragi nagi piyeng teni yane.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Nugu kaile tonugu miza piyeng tumula logo keremareke wezamele, purik tenirau kaile nawiligu teniyegi keleya piyendau tumula logo weik keremareke wezamela. Watabi teni yang keleyagi piyengko mizagewiyege teni kaile miziweki keleya nagani. Inugu Anotoyegi pilik meizo, yeiya.
4 Perdoa os nossos pecados,
5 — ausente —
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 — ausente —
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Kapura yeke igabokko pelik kaiya yo melagi, Nugu ne yawe yemane nani nagani. Kandik yaka waliya keya ne iyakong weik iwek koyinda. Togo ne yangalek meiya logo watabiyendau ni weiya nanagi ono, pugu pilik neiyagi.
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Togo purik talik mizagi? Nogo iniyegi kozak yeiweki, Pugurau ni ngeragiyeng weiya naniweki yangalek meiyagi ono, pi nigi ingembubek kele kapura. Kapura tamizeige nugu mawiyarekka nguk mei mizageya puwekkerik pi yangalek meiya logo pugu nugu nguk kai piyeng mabiyeng nanagi.
8 Jesus disse:
9 Pilik tegi tamizeige ni Anotoyegi waberek mizi puwekke purik mabura mawiyarekka nguk mei purik Anotogo nanagi, keya ni piyegi welageya purik mabura ni piyegi yolok ngelagi, keya kang pugurikke ngago mei mizageya purik mabura pugu kerewiya logo koli neiyagi.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Purik Anotoyegi nguk mei mologabok watabi pugu nguk mei piyeng weik wei penanging keya piyegi weli mologabok purik piyegi yolok ngeli penanging, keya kang pugurikke ngago mei mizi mologabok purik Anotogo kerewiya logo weik koli mei penanging.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 Tamizeige ini mandikki mangowiliyaga nakki marekpokko niyegi kobulemek niweki nguk nei puwekke purik nugu nigi marekpek kemale Kuluwekmek niweki managi ma yeik? A’a’, yeik.
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Ma pugu niyegi winak talek ngekpek niweki nguk nei purik nugu nigi marekpek kozangaingmek niweki managi ma yeik? A’a’, yeik.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Ini yombanuwili kaile mizi kele kapura inugu inigi marekngangwili ngeragi keya watabi wazono piyengka yani miziwili. Mena, Anoto inigi Mango paka ngalege kaile nayendau mizi onobekyegi inugu nguk mei piyeng pugu yanagi, ma yeik? Ei, keya pugu lewege narik yanagi. Yongkambanu Anotoyegi pigi Kung Walekpekki nguk mei puwili Anotogo yanagi logo puwili weiyagi. Yisugu pilik ngago piyeng pugu waligeleyiwiliyegi yeiya.
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Togo kerewa kiligawere waliyibek yombanubekki yenge yungke kiliya kopong yombanubek ngago kaiyagirik pangka ono, ngagoluk yolu kapura Yisugu kerewabek yombanubekyaga welagela wezamela mabuwekke yombanubek weik ngago kai. Yongkambanu wawere ulamek mamok pakela logo lelengkira.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Kapura puwiliyaga nawiligu pelik kisi, Talik miza logo pek kerewawili welagela wezayeli? Takko pi kozang mani? Kerewawiligi ngaibek Sadang, yeik pigi nara Piyesebu, logo pugu pok kerewawili welagela wezayeliweki kozang mani kani, kisi.
15 mas alguns disseram: — É
16 Keya nawili kozang pugubek yang kelemiyagi keliwili piyegi Anotogo keke mizi paka ngilumbekka nara mizibene nguk meiya logo puwili iwakaweki.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Kapura Yisu kangka puwiligiyengki iwaka legi pugu ngago saweliwei nara pelik yeiya, Tamizeige Kapmanwili ngezewiligi tepekke ngai keli puwekke purik kozang koyagi ono logo kawiyegi. Ma tamizeige yombu nak ibuwili ngezewiligi tepekke ngai keli puwekke purik sanga miza logo nawili narikke miza melagi.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Kazing mabilikmekke tamizeige Sadangko ngaiwili ngezewiligi tepekke ngai keli purik Sadangki ngaimek kozang wizei penangai ono, yeikki. Inuwago ne Sadangko kozang pugubek nana logo nogo kerewawili welagela wezayeli kisi.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Kapura tamizeige ne kerewawili kozang Sadangkirago welagela wezayeli kesak iniyegi kiriweiwilirau kozang Sadangkirago kerewawili welagela wezayeli. Togo inuwayegi kiriweiwili kerewa welagela wezayeli puwiligu ngago inuwagira ngaigu kisi mizi.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Sadangko ne kozang nana ono, pilik segeya Anotogo ne kozang pugura nana logo nogo kerewawili welagela wezayeli logo purikku walimizi purik Anotogo pigi ngaimekki ngai pura iniyegi weik kanda ngai wizinda, yeiya.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 Keya ngereke Yisugu kazing pemekke saweliwei ngezebekki kozang panu puragi langai pelik yeiya, Yombanu ngai yemane nak lei keya wizang puguyeng kiling ngai yolu puwekke purik i pugumak keya watabi pigi pulogo piyeng yombiyangai wiziyagi.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Kapura yombu ngai yemane panubokko piyegi ngai yaroya logo piyegi lewege miza logo puwekke purik pugu watabiyengki mangobekki lei keya wizang piyeng wageliwei kangki keya watabi pugu ngoweiya piyeng sanga mizagi. Togo purikku kai purik Sadang kozang kapura ne kozang panu kani, logo nogo pangka Sadangki kerewawili welagela wezayelagi.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Togo yongkambanu namele keya nak ne kiling sawela ono purik pi neyegi ngai mizi yagenda, keya namele keya nakko yongkambanuwili menalege wawere keleya nowiyi ono purik pugu puwili kazi kambeli keleyi yagenda, yeiya.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Keya ngereke Yisugu ngago saweliwei nara pelik yeiya, kerewabek yombanu nakki yenge yungka nakko welagela wezameliwekkerik pi paka yengelei ngezege pi yolugilege pakeliwei kang. Pi yolugi narik yolok ngela ono purik pi ngezebokko ngezebekyegi pelik mei, Ne ya ne makngezego ulogo wizamiya logo kayima puragi ngereke toweki, mei.
24 Jesus continuou:
25 Togo pi kandobela logo tapakeleige pura yombanu yakabokki yenge yungkera watabi nayendau ono wizilege.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Pi morik kerewa korowali panu melenazik keya nazikka neyauwili iza wara logo puwili mabuwili kanda yombanubekki yenge yungke kiliya logo pulogo koyima. Togo yombanubok koka kaile wiziya kapura mabek weik pi kaile panu yolu. Togo purikku kai pura Yemizibek yombanu nakki yenge yaga yolu ono purik mabura Sadang ngereke yolugiweki yogi, yeiya.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Yisu pura kozak kairaige pura yongok namologo yongkambanu lembekka piyegi ngalizi pelik mei, Nigi panu, ni wazaniya logo yebili nanamolo, wilik kagowing mizimele, meiya.
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Kapura Yisugu pelik meiya to mela, Purik kele kapura yongkambanu Anotogi ngagoragi kerewiya logo kiriwei miziwili wilik kagowing yemane panu miziwili kani, meiya.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Yongkambanu nawilirau Yisuyegi pakeliweki kayima. Yisu yongkambanu kolokngagono wawere ulageya koyawiligi tepekke luweza logo pelik kaiya, Yongkambanu mabek peragewili kaile panuwili. Puwiligu neyegi kisirik pelik, Teniyegi Anotogo keke mizi nara waligeleye logo ni Anotoyaga kayimabek purik teni kimeike pakeliweki, kisi kapura nogorau Anotogo wik keke mizi nara ini pakelibene waligeleyagi ono, purik ulogo Anotogo keke mizi kozang nara yombu Yona meibekyegi kimeike miza legi.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Logo pugu keke miza pura pelik, koka walaka Yona Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaiyabek watabisi yemanemokko nguk tiya logo wok neyau watabisi yemanemekki yungke wiziya logo pulaga wok kalikebekke watabisi yemanemokko kungiza mela logo Yona ngereke wik wizagoma. Pilik miza purikku yongkambanu yereng Ninibe meiragawiliyegi Anotogo Yona puwiliyegi wezamela purikki waligeleya. Togo kazing mabilikmekke watabi Anotogo neyegi mizagi piyengko ini yongkambanu mabek perage pewiliyegi Anotogo ne yombanu paka ngalega kayimabek iniyegi wezanela purikki waligeleyagi.
30 Assim como o
31 — ausente —
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 — ausente —
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Yisugu yeke langak pelik yeiya, Nakko lang nak langiya logo kaimirage yenge yungke liwik wiyagi ono ma kawiktikke yenge yungke liwik wiyagi ono, pilik segeya paka lalektage ngalege kimeike wiya wiziga yeke imak lambekki ngaiwaktikku kola wizibene logo yongkambanu ige lewawiligu lambekki ngaiwaktikki pakelibene.
33 Jesus continuou:
34 Wire nuguyau korik nuguwekki lambek. Wire piyaugu kazing nigi yoklongko wei mizi yo keya to mizagimek waligeleni. Kazing mabilikmekke wilek kang nugubokko kazing ni wiziyagimek waligeleniweki Yisugi wilangkarik nigi yungke wiriyi pani kelemi. Tamizeige wilek kang nugubek pangka purik kazing nugu yolu pumok pangka. Kapura tamizeige wilek kang nugubek kaile purik korik nuguwek mabuwek kusabanurikku kola logo kazing nugu yolumek kaile.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Tegi ni ni makngezego waberek ngai panu, nugurik nigi yungkerik wilangka yolu nobiyeng miza kapura nigi yungkerik kusabanu yolu nelegi.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Tamizeige wilek kang nugubek mabok wilangkarikku kola keya kusabanu nangezirau ono purik mabura Anotoyaga yawe kozang nara nugu ne kimeike pakelibene niyegi wiriyagi ono, yeiya.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Yisu ngagoyeng kozak kaiyageya wizigeya yombu Palisi nakko Yisu pi kiling ngeragi niweki ngago meiya wiziga pi yeke ige yabela logo ngeragi niweki mogosa.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Yisu ngeragi nagine were kaigesa logo ngeragi ni onorikki Palisibokko pakela logo pi lebuk miza mela. Purik Yisu Palisiwiligi kazing waberek kaigesa logo ngeragi nimekki kiriwei mizi ono kopong.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Yisu Palisibokko kumula piyengki iwaka legi piyegi pelik meiya, Inugu mizira kak keya pelengyengki ngalegemek keke kaigesi kapura yenge yungke sipengyeng kaigesi ono pilik mizi. Purik ini Palisiwili korik yeik yeke ngalege piyeng keke kaigesi kapura yenge wilek kang inuguyeng kazing kerezi mizi keya kaile mizi piyengko wilak panu kani.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Ini Palisiwili yombanu kangka yeikwili. Anoto korik inuguyeng keremizabok mabilik yenge wilek kang inuguyendau keremiza purik ini iwaka ma yeik? Pugu mabiyau keremiza legi mabiyau kaigesagirikki kai.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Yenge wilek kang inuguyeng kaigesa logo puwekkerik yongkambanu watabiyengki yeik puwiliyegi ini yalek kelagi logo watabi inigi piyengka yanagi logo nawiligu ini weik yenge wilek kang inuguyengka yeke korik inuguyendau kaigesarikki pakelagi.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Kapura ini Palisiwili yomono, ini waberek panu purik kalike Anotogo iniyegi ngangang yanagi legi. Purik ini panga yawega ngeragi inuguyeng mabiyeng wawiyi puwekke purik waberek sanga miza logo limak meleyau keremizi logo narik Anotoyegi waberek panu mani miziwili. Purik pangka kapura ini kazing Anotogi yemane panumek yomizora wezameli, purik pelik, ini kazing yongkambanuwiliyegi pangka mizi pumok keya kazing Anotoyegi keli pumok mizi onowili kani. Pilik legi kalike Anotogo iniyegi ngangang yanagi, yeiya.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Ini Palisiwili yomono, ini waberek panu purik kalike Anotogo iniyegi ngangang yanagi legi. Purik ini yombanu kiligang neyau lewawili keya ini i walek songonomakke mogosiyengke paka orozarikke mogosi purikki keli panuwili keya pundikke yongkambanuwiligu mamokki wirege iniyegi yemanebek wangane keya pilik yei piyengki ini keli panuwili kani. Pilik legi kalike Anotogo iniyegi ngangang yanagi.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Ei, nganganda iniyegi yuke yolu. Ini yengebekke yungke kawik yombanu waliyarikki ngalengale yongkambanuwili lusuweiwili ngabelak yeiktik nobiyeng wei yongomo mizi piyeng kelikwili. Logo purik pelik, yenge inigi yungkeyeng korowali kapura yongkambanu yeikwili purikki lusuwei kopong puwili inuwago lo keremizi piyengki kiriwei mizi, yeiya.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Pilik yeiya logo yombu Mosegi loyengki wazono iwakawiliyaga nakko Yisuyegi pelik meiya, Kiriwaga, nugu pilik kai purago teni Mosegi lo piyengki waligeleyiwiliyegirau ngago korowali nara yowa yo meli yagenda kani, meiya.
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Pilik kai legi Yisugu pelik meiya to mela, Ini waligeleyi Mosegi lo piyengkiwili inirau waberek panu purik kalike Anotogo iniyegirau ngangang yanagi kani. Purik inugu yongkambanuwili lo kolokngagono yani logo weik watabi kuneng talik miza logo waragi miza piyeng kelik kapura inuwa ngezerau yongkambanuwiliyegi sawela logo Anotogo puwiligu miziweki keli piyengkirau kozak yei ono legi Anotogo inirau ngangang yanagi.
46 Jesus respondeu:
47 — ausente —
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 — ausente —
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Koka walaka Anoto, watabi kalike mizagiyeng mabiyengki iwakabokko pelik kaiya, Nogo yombanu ngago kalike mizagiyeng kozak kisiwili keya yombu ngago nogora kozak kisi Aposolowili meiwili yombanuwiliyegi wezayelagi kapura puwiligu yombanu wezayelawiliyaga nawili ngangang yanagi keya nawili yela logo ibengki, kaiya. Ngago pura kozak kaiya mabilik ngizi lewagela.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 — ausente —
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 — ausente —
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Ini Mosegi loragi waligeleyiwili waberek panu, purik kalike Anotogo iniyegi ngangang yanagi. Purik ini Anotogi ngago wameik Kapiya Walektikke kazing yombanu yaliya wazayagi pumokki langai kozak kai puragi ini ngizi kumulagirikki kiyebuk kopong yongkambanuwiligu kerewiya nelegi inugu kozak yeiya ono. Keya ini makngezego iwaka sarik kokowa lewengke kopong ini makngezerau nogo ngago wameik kozak kai pura wei ono logo yongkambanu wameikta weiweki miziwiligi kazingmek inugu waliyi legi ini waligeleyi Mosegi loragawili ngangang yemane weiyagi.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Yisugu puwiliyegi ngago piyeng yeiyarikki wiyeke puwili sisik yemane miza logo puwili piyegi kiriwei i pumak wiya logo yenge yerengke welagela kula. Mosegi loyengki waligeleyiwili keya yombanu Palisiwili meiwili ngago ngaigu nayeng Yisuyaga kerewiyagi nobiyeng watabi kolokngagonoyengki nguk mei keya mizarik yawe yemane panu miza.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Puwili ngago korowali pi ngagozak kelemiyagi nara kili puguraga kaiyagi nobiyeng, puwili puragi ngai yuke panu koya.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.