Lucas 10

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pulaga Yemizibokko yombanu yombu neyauganak keya meleyauwilirau iza logo puwili neyau neyau yawe pugura miziweki wezayela. Puwili yereng Yisu ngezebokko kangweki mizi piyeng mabiyengke were kang wezayela.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Pugu puwili ngago kiriwei mizagi pelikyeng kiling wezayela, Watabi kolokngagono weik yaweyengke kuk wizinda kapura watabi piyeng menalege wawiyagiwili keremungke ono legi ini yaweleigi mangobekyegi waberek mizizo logo pugu yaweleige ngeragi kuk piyeng menalege wawiyagi nawilirau wezayelibene.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Ini ngeragiyeng wawiyi pilikwili mena, weik kambeli keya nogo ini koloyakamandik songonowili kelik yombanu kaile iniyegi ngangang keleyi keya kuneng yanagiwiliyegi wezayeli purik nogo iwaka wizinda, legi yawe Anotogira yeik mizi kambeli.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 Keya ini king nayendau wari nagani ma kik kalok watabiyeng kiling nagik ma inge kangyau wari nagani, ma kazingmekke tagoneige yongkambanuwili yoromaure mizi puwekke puwili kiling ngagogeya mizi nagani, yeik kambelizo.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 Keya ini i namakke yeke ige kang puwekke purik mabura were yongkambanu i pumakke yoluwiliyegi pelik yeizo, Wilek kang inuwagiyeng ngezege sara koyimiweki, yeiya logo Anotogi ngago wazonora yanizo.
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Tamizeige yombu wilek kang ngezege saragi kelibek i pumakke wizilege purik wilek kang pugubek ngezege sara weiyagi. Kapura tamizeige pilik naktau ono purik mabura ngago ngezege saragi pura ngereke ni makngezeyegi yogi.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Keya i mabumakke yolu keya ngeragi keya kai i pumakki mangobokko ini niweki yani piyengka ni mizizo. Purik yombu yawe mizibek yawe pugu miziragi wiyeke kanga maniyeng wei purik pangka. Tegi ini yongkambanu i pumakkiwiliyegi yawe yemane yani miza logo i namakka namakki wei mizi nagani. A’a’, i mabumakke panu koyimizo.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 Ini yereng narage kanda yerendagewiligu, koli keleya logo ini iza orowei i puwiligiyengke yolu puwekke purik mabura puwili kiling kandarik puwiligu ngeragi inigi ingewerege wiyi piyeng nizo.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Keya yereng purage kemegeme puwili yombiyangai wazayizo. Keya yongkambanuwiliyegi pelik yeizo, Mabek wokpekke Anotogo weik pigi ngaimekki ngai wiziga kiliyiweki koli logo Anotogo iniyegi ngaiweki kelemizo, yeizo.
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Kapura ini yereng narage kanda yereng puragewili iniyegi koli keleyi ono puwekke purik mabura yereng puragi kazing kawaktaga koyimowei pelik yeizo,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 Teni iniyaga mele tonuguyeng kaigesi, purik Anotogo iniyegi wilik ono kopong. Teni weik ini wezayi kapura kumula, Anotogo pigi ngaimekki ngai pura yaka iniyegi mereke wiriya kapura ini weik kezanga mani, yeizo.
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Nogo iniyegi ngizi panu kozak yei, Wok kalike Anotogo ngagozak mizagibekke purik yongkambanu yereng Sorong meiraga koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura yongkambanu yereng puraga iniyegi koli keleyi ono puwili keya ngago inuguragi kerewiya logo wei ono puwili wokpokko ngangang yemane panu weiyagi, yeiya.
12 E Jesus disse mais isto:
13 Pulaga Yisugu yereng ulogo ngezebokko Anotogo keke miziyeng kolokngagono kozang mizayengke pelik ngalik kai, Yomono. Wok Anotogo ngagozak kalike mizagibekke ini Yuda yongkambanu yereng Korasin meirage yolu puwiliyegi ngangang yemane panura lewagi, keya ini Yuda yongkambanu yereng Pesaita meirage yolu puwiliyegirau ngangang yemane panura lewagi. Purik nogo Anotogo keke miziyeng yereng inuguyauge miza kapura ini neyegi saweli ono. Kapura tamizeige nogo Anotogo keke mizi yereng inuguyauge miza piyeng panga Taya keya Sairong Yuda onowiligu yereng yoluyauge miza kesak yongkambanu yereng piyaugiwiligu yaka kaile puwiligiyengke nguk namizi kuneng miza logo kaile puwiligiyengka kowita logo wilek kang puwiligiyeng neyegi saweli kak.
13 Jesus continuou:
14 Logo wok Anotogo ngagozak kalike mizagibekke purik yongkambanu yereng Taya keya Sairongyauge koka walaka kaile unatuba miza puwili ngangang weiyagi kapura ini kele ngangang yemane panu weiyagi kani.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Yomono. Ini yongkambanu yereng Kapaneyam meiragawili, ini paka ngalegi kangki purikki kumuli ma talik? A’a’, yeik. Inugu ngago nogoragi kerewiyarik kolokngagono kapura neyegi saweli ono, legi ini pongo yereng yezi kusagi onozik ngori purage yomizora wezayelagiwili kani, kaiya.
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 Pilik kaiya logo Yisugu yombanu meleyau keya pongo ingenazikka neyau ngezebokko waligeleyiwiliyegi ngago nararau pelik yeiya, Namele keya nak ngago inuguyengki kerewiya logo wei mologabok ngago nogoyengkirau kerewiya logo wei yagenda. Kapura namele keya nak iniyegi kezanga yani mologabok neyegirau kezanga nani yagenda kani, keya namele keya nak neyegi kezanga nani mologabok ne wezanelabokyegirau kezanga mani yagenda kani, yeiya. Yisugu pilik yeiya logo puwili yawe pugura miziweki wezayela.
16 Então disse aos discípulos:
17 Puwili pilik mizi kambela logo wok nakke yombu Yisugu wezayelawili yo kayimarik wilikwilikmokko kola. Togo puwiligu Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, tonugu Anotogo keke miziyeng kolokngagono miza keya kerewawilirau tonugu puwiliyegi yeik nuguragi ngane yeiyawekke puwiligu tonugu ngalik yeirikki kerewiya logo yongkambanuwiliyaga welagela kang, meiya.
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Ma, inugu pilik miza, purik Sadang kerewawiligi ngaibek paka ngalega pongo ngabelakki lang wezarik kawiye walirikki nogo pakela, logo purikku Sadangki kozanda weik yeik purikki walimizi yagenda.
18 Jesus respondeu:
19 Kerewiyi. Nogo ini kozang nogobek yana logo kozang nogorago mizagewiyege kemale Kuluwekmek limiti purik mabura ini ibengki ono, ma kozangaingmek limiti purik mabura korik inuguyendau waragi ono. Teniyegi ngai mizibek, Sadang, kozang panu kapura kozang nogo yani pura Sadangki kozandaga lewegera logo watabi nayengkorau ini ngangang yanagi ono.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Nogo ini kozanda yani logo kerewawili inugu yeiragi kerewiyi purikki ini wilik kele kapura Anotogo yaka yeik inuguyeng kapiya paka ngalegerikke lende miza purikki kele wilik yemane mizizo, yeiya.
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Mabuwekke Yisu Kung Walekpokko kelemiya logo wilikwilikmokko kola logo Anotoyegi pelik meiya, O Peba, ni ngilumbek keya ngabelakpekki Ngai Yemizibek, nogo niyegi wazono nei, purik nugu yongkambanu iwaka kumuli keya kangka yemaneyeng kiling kumuli puwiliyegi wameik ngiziyeng waligeleyi ono kapura nugu yongkambanu neyegi yeik ngizi kumuli koloyakamandik songonowili kelik puwiliyegi piyeng waligeleyi, Ei, Peba, pera kumuli nugura keya keli ni makngezegirago legi nogo yeik nugura yongolok mei, meiya.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 Yisugu Anotoyegi pilik meiya logo pugu yongkambanu koyilegewiliyegi pelik yeiya, Negi Mangobokko ulogo watabi mabiyeng neyegi nana. Nakko neyegi ngizi panu iwaka ono, kapura ne negi Mangobekki Marekpek legi negi Mangobek ngezebek kele neyegi iwaka, keya nakkorau negi Mangobekyegi ngizi panu iwaka ono kapura ne Koyambokko kele piyegi iwaka, keya yongkambanu Koyambokko Mangoyegi langai waligeleyiweki mizi puwili kele negi Mangobekyegi iwaka, yeiya.
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Pulaga Yisugu ngezebokko waligeleyiwiliyegi langai kowita logo puwiliyegi keke kozak yeiya, Ini watabi inugu pakela piyengki pakelirikki wiyeke ini wilikwilik mizagirikki kai.
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Purik yombanu koka Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawili keya King Ngai koka walakawili watabi nogo mabek mizi wizigeya inugu pakeli piyengki pakelagiweki miza kapura puwili pakela ono, keya mabek nogo kai logo inugu kerewiyi piyeng kerewiyagiweki miza kapura puwili kerewiya ono, yeiya.
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Pilik miza logo kalike yombu loyengki wazono iwaka nak kanda Yisugi ngago lewayeng yang kelemiweki pelik meiya, Kiriwagabek, talik miza logo ne paka ngalege wik wizagomagira weiyagi, meiya.
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Pilik mei legi Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Nugu Mosegi loyengki kapiyarikke lende miza piyeng meiwekke ngago piyengko kairik talik, meiya.
26 Jesus respondeu:
27 Yombanubokko pelik meiya to mela, Mosegi loyengko Anotoyegi langai pelik kai, Ni Anoto nigi Ngai Yemizibekyegi wilek kang nugubek mabokko ngizi panu kelimo, keya piyegi kozang nugura mabura manimo, keya wizimowei kangka nugubokko piyegi wilibek kumuli mizimo, keya ni makngezego ni makngezeyegi keli mabilik nakyegirau mabilik kelimo, kai, meiya.
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Logo Yisugu pelik meiya to mela, Nugu kaiya yo meli pura wameik ngizi panura kani, wik wizagomagiweki ngago piyengki kiriwei mizimo, meiya.
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Pugu puragi kumula kapura yombu loyengki wazono iwakabok pi yongkambanuwiligi wirege yombiyangaibek miziweki keli legi pi Yisuyegi nguk meiya, Ne makngezeyegi keli mabilik nakyegirau keliweki kaibok takyegi, meiya.
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Pilik nguk mei legi Yisugu ngago saweliwei nara pelik meiya to mela, Yombu Yuda nak Yirusalem yerengka pongo Yeriko kandobela kapura yombanu ngowei nawiligu kanda watabi puguyeng ngoweiweki ula logo pongo kazingke wezamiya, logo yombubok ibengweki mizi.
30 Jesus respondeu assim:
31 Togo tek nangezi miza wizigeya yombu Anotoyegi wata kolak kelibene mizi nak kazing pumok neing kazing libu wiriya logo pugu yombu ibengweki mizibekyegi wirebek kelemiya logo mabilik wizi pani miza logo pi nazuwaga neing kuna.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Keya ngereke yombu Anotogi i walekmakki yawe mizi Lebigi ngaimekka naktau kazing mabumek neing wiriya logo yombubekyegi wirebek kelemiya logo pirau mabilik wizi pani miziwei nazuwaga neing kuna.
32 Também um
33 Kapura yombu Yudawiligu kiyebuk miziwiliyagabek ngabelak Sameriyabekka nak kazing libu wiriya logo yombu ibengweki mizibek wizilege pakelawekke ya puguraga piyegi yalek panu miza.
33 Mas um
34 Tegi pi panga mereke piyegi kanda lamita piyengke kai waimbek kubula mani keya welibek mela logo wizingyeng tariya wazamiya. Pi pilik miza logo panga liyeng tongki pugumekke ngalege yombanubek mogosa wazamiya logo miza orowei i yongkambanu nalaga lewawili pura iwek mizimakke wezamiya logo pulogo waberek ngai wiziya.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Wangane pura yombu Sameriyabokko yombu i pumakke ngaibek king wok neyaugi ngane yawe miza logo wei piyengki pangkayeng mana logo piyegi pelik meiya, Pobokyegi waberek ngai wizeimo. Ne kazing pemek neing ngereke yo puwekke nugu pigi wiyeke nayendau wezamelageya wiziya mabura piyeng nogo kanga nanagine, meiya.
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Yisugu pura pilik meiya logo yombu loyengki wazono iwakabekyegi pelik meiya, Nugu kumularik talik, yombu neyauganak puwiliyaga takko nakyegirau keli mabilik pi ngezebekyegirau mabilik kela, meiya.
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Tegi pugu Yisuyegi pelik meiya to mela, Yombu ngoweiwiligu ulabekyegi yalek mizabok, meiya. Togo Yisugu piyegi pelik meiya, Wameik. Mabilik mizi mangine kambele, meiya.
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Pulaga Yisu kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili kelemi kanda yereng naraga kiliya logo yongok pulogo yolu namele yeik pugura Mata meiyamele Yisugi ngeragi kaimiziweki Yisu i pugumakke yeke ige miza orowei yabela.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Matagi sakmele yeikta Maliya meiyamele Yemizibekke ngezege mogosa wizimowei ngago wazono puguyengki kerewiya wiziya.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Kapura Matago ngeragi kaimizagiyeng kolokngagonorikki pakela logo kangka ngelek ngelek kumula meli. Tegi pi kanda Yisuyegi pelik meiya, Yemizibek, nugu peragi kumule, negi sakmologo yawe ngeragi mizagi pera ne nana logo ne yawe kolokngagono. Piyegi meiya logo neyegi saweliweki mei, meiya.
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Kapura Yisugu Matayegi pelik meiya to mela, Mata, O Mata, yawe kolokngagono piyengki ni wilek kuneng keya wilek ngelek kumula meli purikki nogo pakela
41 Aí o Senhor respondeu:
42 kapura yawe wamenaragi ni ngoluk kumuli ono logo pura ngago nogora kerewiyagira. Maliya watabi pangka piyeng miziweki weiya legi nakkorau watabi wazono piyeng piyaga mongonagi ono, meiya.
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.