João 7
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Pilik miza wizigeya Yisu ngabelak libu kunimowei ngabelak Kalilibekke yongkambanuwili waligeleyi kang keya miza. Pi ngabelak Yudayabekke kunagirikki kiyebuk miza, purik Yudawiligi ngaiwili kang tamekke pi ulagi miza purikki kozak keli legi.
1 Depois disso, Jesus começou a andar pela Galileia; ele não queria andar pela Judeia, pois os líderes judeus dali estavam querendo matá-lo.
2 Weik wok Yudawiligu i yagongyeng paka Yirusalem keremiziyeng, logo Wok Yemane Sela I Walekmakkiyeng meiyeng mereke. Puwili wok melenazik keya nazikka neyauganakka i piyengki koyimowei purik koka puwiligi yelibungangwiligu kurung yeikwekke kirisimasi yombu neyau sela iyengki koyarikki kumulageya.
2 Aconteceu que a festa dos judeus chamada Festa das Barracas estava perto.
3 Wok piyeng weik mereke legi Yisugi sakwiligu piyegi pelik meiya, Pelaga yolu wak. Paka ngabelak Yudayabekke kambele, logo nugu miziyengki yombanu niyegi kiriwei pakalege yolu puwiligurau keriyiweki.
3 Então os irmãos de Jesus disseram a ele: — Saia daqui e vá para a Judeia a fim de que os seus seguidores vejam o que você está fazendo.
4 Purik yongkambanu mamokko piyeng iwaka sibene miziboktau watabiyeng liwik liwik mizi onobokko. Tamizeige nugu mizi piyeng wameikyeng mabura yongkambanu mamokki wirege mize, meiya.
4 Pois quem quer ser bem-conhecido não deve esconder o que está fazendo. Já que você faz essas coisas, deixe que todos o conheçam.
5 Pigi sakwiligu pilik kisa purik puwilirau pugu pi pilikpok yeirikki ngoluk piyegi ngizi panu kumula ono kopong puwili pilik kisa.
5 Até os irmãos de Jesus não criam nele.
6 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Teng nogo mamokyegi nogo miziyeng waligeleyagira ngoluk lewagela ono kapura iniyegirik ini wok yawe inuguyeng mizagi nakki ini yuke ono.
6 Ele respondeu:
7 Keya ngabelakpekke yongkambanu Anotoyegi kerewiyi ono puwili iniyegi kumbak mizi ono, kapura puwili neyegi kumbak mizi purik nogo puwiliyegi puwili kaile mizi kani keleyirikki wiyeke.
7 O mundo não pode ter ódio de vocês, mas tem ódio de mim porque eu afirmo que o que o mundo faz é mau.
8 Ini yaka ngeragi yemane miza ni pulogo kuni. Ne waze kangki ono, purik wok negi kangkibek ngoluk lewagela ono.
8 Vão vocês à festa, mas eu não vou porque a minha hora ainda não chegou.
9 Pi puwiliyegi pilik yeiya logo weik wizigeya pi Kalili mabulogo mawinda wok nayendau wizagoma.
9 Jesus disse isso e ficou na Galileia.
10 Logo pigi sakwili paka Yirusalem yerengke ngeragi yemane miza ni puraga kambela, logo pirau kalika kambela. Pi nawili kilindau kambela ono, yeik ngezebek naleweng nangai liwik kambela.
10 Depois que os seus irmãos foram à festa, Jesus também foi, mas fez isso em segredo e não publicamente.
11 Logo ngeragi yemane miza ni puragarik Yuda ngaiwili piyegi welageya koya. Puwili mawiyarekka pelik nguk kisageya koya, Yombanu Yisu pok, talege, kisageya koya.
11 Os líderes judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde é que está aquele homem?
12 Keya yongkambanu kolokngagono piyegi langai munumunu ngago kelageya koya. Nawili pelik meiyageya, Pi yombanu wazonobek, mei keya nawili pelik meiyageya, Yombanubok kaile. Pi yeik yongkambanuwili ikuyogorik keleyi yagenda, mei.
12 Na multidão havia muita gente comentando sobre ele. Alguns diziam: — Ele é bom. — Não é não; ele engana o povo! — afirmavam outros.
13 Keya yongkambanuwili Yuda ngaiwiliyegi kazi kopong puwili Yisuyegi langai ngago ngezege kelageya koya.
13 Mas ninguém falava abertamente sobre ele porque todos tinham medo dos líderes judeus.
14 Logo ngeragi yemane miza ni puragi libulibu wok mangobektau onobekke Yisu luweza logo paka Anotogi i walek yemanemakke kuna logo pulogo Anotogi ngagora yana.
14 Quando a festa já estava no meio, Jesus foi ao Templo e começou a ensinar.
15 Yuda ngaiwili lelengkira logo pelik kisi, Yombanubek tonugu kapiya miza pilik Yudawiligi kapiya yemaneyengki kapiya miza onobek kapura talik miza logo pi piyengki iwaka panu, kisa.
15 Os líderes judeus ficaram muito admirados e diziam: — Como é que ele sabe tanto sem ter estudado?
16 Logo Yisugu pelik kanga yeiya, Nogo kozak kai piyeng yeik kumuli ne makngezegiragayeng ono, piyeng ngago ne wezanelabokkiyeng.
16 Jesus disse:
17 Logo yongkambanu Anotogi keliragi miziweki mizi logo mizi puwiligu keke purikki iwakagi, purik nogo kozak kai pera Anotogi ngagora ma yeik miza purik puwiligu iwakagi. Keya ngago ne makngezegi kangkabekkarago kozak kai yagenda ma yeik miza purik puwiligu iwakagi.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se o meu ensino vem de Deus ou se falo em meu próprio nome.
18 Yombanu ngezebokko kumulayengka kozak kaibok, yeik ngezebekkira yongolok meiweki ngaigu mizi yagenda kapura yombu pi wezamelabekki yeikta yongolok meiweki kelibok ngaigu kai onobek, purik pigi yungke ngaigu kai nararau ono, pi wameikta kozak kai wilibekpek.
18 Quem fala em seu próprio nome está procurando ser elogiado. Mas quem quer conseguir louvores para aquele que o enviou, esse é honesto, e não há falsidade nele.
19 Mosego loyeng ini yana kapura iniyaga naktau lo piyengki kiriwei panu mizi ono. Keya inugu ne Mosegi loyengki kiriwei mizi ono kisi, logo ne neliweki mizi. Ta nangki ini ne neliweki mizi, yeiya.
19 Foi Moisés quem deu a
20 Pulaga yongkambanuwiligu Yisuyegi pelik meiya, Ni wirangai narik kai puloge. Mabura ni kerewa nak yenge yaga. Tak ni kazing nelagimekki welageya, meiya.
20 A multidão respondeu: — Você está dominado por um demônio! Quem é que está querendo matá-lo?
21 Legi Yisugu pelik yeiya, Ini nogo Sabatpek wok yawe mizi onobekke yombanu nak yombiyangai sa wazamiya purikki lebuk.
21 Então Jesus disse:
22 Kapura inirau Sabatpek wok yawe mizi onobekke yawe miziwiligu. Inigi yelibu kokabek Mosego iniyegi ngago ngai pobilikta yana, Mandik wik wazamiya nak wok melenazik keya nazikka neyau wiziya logo wok kalikebekke purik yombu korik puguwekki korik yeke ngalege puwek ngeliweki kai. Wameik, kazing pilik mizi puluweng Moseyaga solo lewa leweng ono, puluweng teni Yudawiligi mangowiliyaga lewa leweng. Logo wok pilik mizagibok wok Sabat teni yawe mizi ono mabokko lewagela purik,
22 Vocês
23 ini Mosegi lora ngela nelegi Mosego miziweki kaiya pura ini mizi logo pura pelik, Wok yawe mizi onobek kele kapura ini mandik pilik pokki yombu korikwekki korik yeke ngalege puwek ngeli. Logo ini wok yawe mizi onobekke pilik miziwili nangki Sabatpek wok yawe mizi onobekke nogo yombanu kemegeme nak yombiyangai sa wazamiyarikki wiyeke ini ngalik kisi?
23 Para não deixarem de cumprir a Lei de Moisés, vocês circuncidam um menino, mesmo no sábado. Então por que ficam com raiva de mim quando eu curo completamente uma pessoa no sábado?
24 Ini waze inugu keriyarik nak kaile mizi nobiyeng mizarikki wiyeke nguk namizi melebek walimizi nagani. Pilikpok ngizi kaile miza ma yeik miza purikki were waberek keriyi, yeiya.
24 Parem de julgar pelas aparências e julguem com justiça.
25 Yongkambanu Yirusalem yerengke yolu nawili pugu kai puragi kerewiya logo pelik kisa, Pek Yisu, Yuda ngaiwiligu uliweki mizibok.
25 Algumas pessoas que moravam em Jerusalém perguntavam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Keriyi. Pi yeik ngezebokko kelirikka kaiya melirikki. Yuda ngaiwili nangki yeik wireyeng kele mizara yolu? Ma pi wameik Kilisi Anotogo sawiyabok purikki Yuda ngaiwili weik ngolukku iwaka si kani.
26 Vejam! Ele está falando em público, e ninguém diz nada contra ele! Será que as autoridades sabem mesmo que ele é o Messias ?
27 Mabura songomeiweki. Purik teni yombanubekyegi iwaka keya pi Nasaretegabek purik teni iwaka kapura Kilisi ngizibek lewa puwekkeriktau nakko solo pugurik iwakagi ono purik teni iwaka, kisa.
27 No entanto, quando o Messias vier, ninguém saberá de onde ele é; e nós sabemos de onde este homem vem.
28 Yisu ngago piyeng kerewiya logo pugu Anotogi i walekmakki yungke ngago yanageya wizimowei pugu ngalizi panu pelik yeiya, Inugurik ini neyegi iwaka nobiyeng mizi. Keya ini ne talagabek miza purikki iwaka nobiyeng mizi. Ne ne makngezego kumularagi wiyeke kayima ono. Ne wezanelabok ngizi keya ini piyegi lusuwei.
28 Quando estava ensinando no pátio do Templo, Jesus disse bem alto:
29 Kapura nogo kele piyegi iwaka purik ne piyaga kayimabek kopong, keya pi ne wezanelabek, yeiya.
29 Mas eu o conheço porque venho dele e fui mandado por ele.
30 Pulaga Yuda ngaiwili weik nguk namizi pi kebangkelagirikki kumula kapura Anotogo pi pilik kelemiyagira ngoluk sawiya ono legi nakkorau pi pilik kebangkelagi langai ono.
30 Então quiseram prender Jesus, mas ninguém fez isso porque a sua hora ainda não tinha chegado.
31 Kapura pilik kele kapura yongkambanu wawere ula puwiliyaga kolokngagono Yisu pi Kilisi purikki ngizi kumula. Puwiligu pelik kisa, Yombanubek watabi nakkorau mizi ono, Anoto ngezebokko keke mizi piyeng mizibek walaka Kilisi lewa puwekke pugu mizagi kaiya piyeng kelik mizi, logo pek Kilisibek mane miza, kisa.
31 Porém muitas pessoas que estavam na multidão creram nele e perguntavam: — Quando o Messias vier, será que vai fazer milagres maiores do que este homem tem feito?
32 Logo yombanu Palisiwili meiwili yongkambanuwiligu pilik kisirikki kerewiya. Togo yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Palisiwili meiwili miza logo puwiligu Anotogi i walek yemanemakki wagela ngai yoluwiliyegi teng pangka Yisu kebangkelagi naragi yuke koyibene wezayela.
32 Os fariseus ouviram a multidão comentando essas coisas sobre Jesus, e por isso eles e os chefes dos sacerdotes mandaram guardas para o prenderem.
33 Logo mabilik keya Yisu ngago kaiyageya wiziya logo Yisugu pelik kaiya, Ne ini kiling ngoluk tek narik wiziyagi, pulaga wiziya logo purik ne ngereke ne wezanelabekyegi kangki.
33 Jesus disse:
34 Keya ini neyegi welagi kapura inugurau ne yolok ngelagi ono. Keya ne kangki pulogorau ini neyegi kiriwei kangki ono, yeiya.
34 Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou.
35 Logo Yudawili nakko nakyegi pelik meiya to keya yo miza, Yombanubek tonugurau pi yolok ngelagi ono kai pera pi nangaibek keya pi talege kangweki mizi? Ma pi Yudawiligi ngabelakpek wiya logo Yuda onowiligi ngabelak Yuda nawili yolubekke kangki, logo kanda pulogo Yuda onowili waligeleyiweki, ma talik?
35 Então os líderes judeus começaram a comentar: — Para onde será que ele vai que não o poderemos achar? Será que ele vai morar com os judeus que moram no estrangeiro? Será que vai ensinar os não judeus?
36 Pugu teniyegi kaiyarik pelik, Ini neyegi welagi kapura inugurau ne yolok ngelagi ono. Keya nogo kang pulogo inirau kangki ono kai. Logo pugu pilik kai purik nangaiyengki, kisi.
36 O que será que ele quis dizer quando afirmou: “Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou”?
37 Ngeragi yemane yaka miza ni puraga wok yemane panubek keya wok kangkalibek mizabekke Yisu luweza logo ngalizi panu pelik kaiya, Tamizeige inuwayaga nak kazing kumbekki lewengke wik wizagomagiragi keli panu wizigeya weik kai kabenengyengki uwei mizi puwili kelik mizi mabura ne kiling saweliweki koli, logo ne kai wik wezabek niweki.
37 O último dia da festa era o mais importante. Naquele dia Jesus se pôs de pé e disse bem alto:
38 Keya nogo Anotogi Kapiya Walektikku kaiya pelik mizagi, logo wilekpek neyegi ngalege wiyibok, wilek kang pugubekke kai kulektikku lewageli pilik ngizi yolurago kola keya kubulagelega walimizagi.
38 Como dizem as
39 Yisugu pilik kaiya purik yombanu piyegi ngizi kumuli puwili kalike Anotogi Kung Walekpek weiyagi purikki kaiya. Purik puwekkerik Yisu ngoluk paka ngalege yemane keremizi nangai kopong Anotogi Kung Walekpek ngoluk yerageya ono.
39 Jesus estava falando a respeito do Espírito Santo, que aqueles que criam nele iriam receber. Essas pessoas não tinham recebido o Espírito porque Jesus ainda não havia voltado para a presença gloriosa de Deus.
40 Yongkambanu wawere ula puwiliyaga kolokngagono pugu kai puragi kerewiya logo pelik kisa, Wameik, Yisu pobok yombanu Mose kelik Anotogo lewagi sawiya logo ngago pugura kozak kai tonugu yuke yolubok, kisa.
40 Muitas pessoas que ouviram essas palavras afirmavam: — De fato, este homem é o
41 Keya nawiligu pelik kisa, Pek Kilisibek. Kapura ngereke nawiligu kanga pelik kisa, Talik miza logo pilikki? Kilisibek ngabelak Kalili meibekka lewagelagi ono.
41 Outros diziam: — Ele é o E ainda outras pessoas perguntavam: — Mas será que o Messias virá da Galileia?
42 Purik Kapiya Walektikku pelik kai, Kilisibek Tawitigi yeligagangmekka lewagi logo pi Tawitigi yereng Petelem puraga wazamiyagi, kisa.
42 As Escrituras Sagradas dizem que o Messias será descendente de Davi e vai nascer em Belém, onde Davi morou.
43 Tegi weik Yisuyegi weraga yongkambanuwili sanga miza logo nawili namekke keya nawili namekke miza.
43 Então o povo se dividiu por causa dele.
44 Logo nawili pi kebangkela logo wigira wazamiweki miza kapura nakkorau pi kebangkela ono.
44 Alguns queriam prender Jesus, mas ninguém fez isso.
45 Weik pilik miza logo pulaga yombanu Anotogi i walek yemanemakki ngai wagela, Yudawiligi ngai yemanewiligu yaka Yisuyegi ngai yukeweki wezayela puwili yombanu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yombanu Palisiwili meiwiliyegi kandobela. Logo puwiligu wagelawiliyegi pelik nguk yeiya, Inuwa nangki pi pelege miza orowei wiriyi nangai miza, yeiya.
45 Os guardas voltaram para o lugar onde estavam os chefes dos sacerdotes e os fariseus , e eles perguntaram: — Por que vocês não trouxeram aquele homem?
46 Legi wagelawiligu pelik yeiya, Tonugurau yombanu pobokko ngago kai pilik walaka nakko kaiyagalege kerewiya ono. Logo maburikki wiyeke teni pi miza orowei wiriya ono, yeiya.
46 Eles responderam: — Nunca ninguém falou como ele!
47 Legi Palisiwiligu wagelawiliyegi pelik yang yeiya, Talik kisi yaga? Pugu inirau weik kazing nawili ikuyogorik keleya mamokko ikuyogorik keleya kani.
47 Então os fariseus disseram aos guardas: — Será que vocês também foram enganados?
48 Keriyi, teni Yuda ngaiwiliyaga nawili ma teni Palisiwiliyaga nawili pi Kilisibek purikki ngizi kumuli? A’a’, yeik panu.
48 Por acaso alguma autoridade ou algum fariseu creu nele?
49 Kapura yongkambanu piyegi ngizi kumuli puwili yongkambanu Mosegi loyengki lusuweiwili, logo tonugu yeirik, Anotogo ngangang yani pani yei, purik puwili Yisuyegi kiriwei mizi legi, yeiya.
49 Essa gente que não conhece a Lei está amaldiçoada por Deus.
50 Kapura yombanu yeikta Nikotimas mei kusaga Yisuyegi keriyiweki kambela mabok, Palisi puwiliyaga nak, logo pugu Yuda ngaiwili keya Palisi nawiliyegirau pelik nguk yeiya,
50 Mas Nicodemos, que era um deles e que certa ocasião havia falado com Jesus, disse:
51 Mosegi lorago talik kai? Ngago tonugurago kairik inugu mizi pilik miziweki kai keya pugu mizayeng nangaiyeng miza ono wizigeya waze pi kaile miza kisagi? A’a’, yeiya.
51 — De acordo com a nossa Lei não podemos condenar um homem sem ouvi-lo primeiro e descobrir o que ele fez.
52 Legi Palisi nawiligu piyegi pelik meiya, Mabura nirau ngabelak Kalili yombanu yeiktikyengko yolu pulumengkabek kani. Anotogi Kapiyarik meiyagirikki kai logo Poropek Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kai naktau Kaliligabek ono purikki keriyi mangaiweki, meiya.
52 — Por acaso você também é da Galileia? — perguntaram eles. — Estude as Escrituras Sagradas e verá que da Galileia nunca surgiu nenhum profeta .
53 Logo weik pilik kisa logo puwili mabuwili nak nak pi pugumakka wei kang miza.
53 — ausente —
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.