João 5

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pilik piyeng miza logo waleleige wizigeya Yisu paka Yirusalem yerengke Isileiliwiligi wok yemane ngeragi miza ni piyengka nak lewagela, legi pi kambela.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Paka Yirusalem pulogo kai luwang yemane panu yongkambanuwiligu kaigesi nak yolu. Kai luwambok kang yemane yerendage kiliya lewarikke ngezege, logo kang purikki yeikta, Liyeng Memengwili Kiliya Lewarik, meirik. Keya Iburuwiligi ngago yeiktaga kai luwambokki meirik, Petesara, mei. Keya kai luwambokki ngezege i marek songono melenazik yolu, logo piyengke yongkambanuwili leng mizi.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Yongkambanu kolokngagono kemegemeyeng kilingwili i marek songono piyengki yareksara koyilege. Nawili wire kusawili keya nawili inge keya mele kailewili keya nawili korikwekke wale nayeng ibengwili miza logo puwili kaibek urukang mizirik kelegi yuke koyilege.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Kang nayengki purik Yemizibekki angela nakko kanda kaibek urukang kelemi. Logo yombanu kaibek urukang mizi ngizige panga kaibekke were kiliyabok kemegeme pugu mizi pumokka yeik si.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Keya yongkambanu pulogo koyawiligi tepekke yombanu kirisimasi yombu nak keya meleyau keya ingenazik keya nazikka neyauganak kemegeme mizageya wizagoma nak wizilege.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Yisugu yombanubekyegi keriya logo yombanubek kirisimasi kolokngagono kemegeme wizagoma purik Yisugu iwaka. Togo Yisugu kemegemebekyegi pelik meiya, Ni yombiyangai sagi keli ma talik, meiya.
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Logo kemegemebokko pelik kanga meiya to mela, Yemanebek, kaibek urukang mizi puwekke neyegi sawela logo ne nguk namizi panga kaibekke wazaniyagi naktau ono, logo ne makngeze panga kaibekkiweki yelakkelek mizageya purik nak weik yaka were kuna wizigeya wilibek, meiya.
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Yisugu piyegi pelik meiya, Luwe sa logo yolumek nugurik weiya logo wei kune, meiya.
8 Então Jesus disse:
9 Logo mabuwekke yombanubek yombiyangai sa logo yolumek pugurik weiya logo kuna. Pilik miza purik Yudawiligi wok yawe mizi onobek wok Sabatpek meibekke pilik miza.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Togo Yuda ngaiwiligu yombanu yombiyangai sabokyegi pelik meiya, Yokopek tenigi wok yawe mizi onobek, wok Sabatpek logo ni yolumek nugurik pilik wara purik yawe mizi yagenda, logo purik lo tonuguragirik ni kaile mizi yagenda, meiya.
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Logo pugu pelik yeiya, Yombanu ne yombiyangai wazaniyabokko neyegi yolumek nugurik weiya logo wei kune neiya, yeiya.
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Pilik kai legi puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Yombanu niyegi pilik neiyabok tak, meiya.
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Kapura yombanubek takko pi yombiyangai wazamiya miza purik pi lusuwei purik pilik mizawekkerik yongkambanu kolokngagono koya logo Yisu sengekta kuna.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Waleleige Yisugu Anotogi i walek yemanemakke yombanu pugu yombiyangai wazamiyabok wilek ula logo Yisugu piyegi pelik meiya, Keriye. Ni weik yombiyangai sa mena ni ngereke watabi kaile panu nayeng niyegi wiriya nera nugu kaile mizi piyeng weik wiyagirikki kai, meiya.
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Yisugu pilik meiyawekke yombanubek Yisu wezamiya logo pi kanda Yuda ngaiwiliyegi yombanu ne yombiyangai sibene keleniyabok Yisu, yeiya.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Togo Yisu Yudawiligi wok yawe mizi onobekke yombanu yombiyangai wazayirikki wiyeke weik Yuda ngaiwili pi kuneng mana logo uliweki kozak kela.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Kapura Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Negi Mangobek ngoluk yawe mizageya, logo purikki wiyeke nerau yawe mizi, yeiya.
17 Então Jesus disse a eles:
18 Keya pugu Anoto pigi Mangobek kairikki wiyeke puwili weik pi ulagi puragi mawiyarekka kozang panu mizi. Purik pi wok yawe mizi onobokki lora keke ngela ono kapura pi Anoto pigi Mangobek kai logo purikku pi keya Anotorau pangka pangka mizi legi puwili pi uliweki mizi.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Puwiligu sisik mizi puragi pi iwaka logo pugu pelik yeiya, Nogo kozak yei pura wameiktago. Ne Koyambokkorau watabi nayeng keke mizagi ono, ne Anoto negi Mangobokko miziyengki keriya logo ne piyeng keke mizi, purik watabi Anoto negi Mangobokko mizi piyeng ne Koyambokkorau mizi mizi.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Purik Anoto negi Mangobek ne pigi Marekpekyegi keli logo pugu mizi piyeng mabiyeng neyegi walimizi keya piyengka yemane panuyeng walimizagi logo nogo piyeng mizagi logo ini lelengkiragi.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Anoto, negi Mangobokko ibengwili ibendaga wik yangalekta wazayi mabilik nogorau wik koyimagira yanagi keli pilik puwiliyegi wik koyimagira yani.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Negi Mangobokkorau yongkambanuwili kaile puwiligiyengki wiyeke keleyagiyeng kozak kai ono, purik pilik yawe mizagi pura pugu ne pigi Marekpekki melezikke wiya.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Pugu pilik miza purik yongkambanuwiligu yeik pugura yongolok mei pilik yeik nogorarau yongolok meiweki. Pi ne wezanelabek, legi yongkambanu ne pigi Marekpekki yeikta yongolok mei ono puwili, negi Mangobekki yeiktarau yongolok mei yagenda ono.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 Nogo kozak yei pura wameiktago. Yongkambanu ngago nogoragi kerewiya logo ne wezanelabokyegi ngizi kumuli puwili weik wik koyimagi pura kiling. Puwili kaile puwiligiyengki wiyeke puwili kemenak ngangang weiyagiragi yuke ono, purik kazing Anotoyegi kumbekki leweng ibendaga panga kazing Anotoyegi kumbekki leweng wikkiraga nogo kowita.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Nogo kozak yei pura wameiktago. Teng yongkambanu kazing kumbekki lewengke ibeng puwiligu ne Anotogi Marekpekki ngagoragi kerewiyagirik weik lewagela. Logo ngago nogoragi ngizi kumuli puwili kazing kumbekki lewengke wik wizagomagi.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Purik negi Mangobek kazing kumbekki lewengki wik wizagomagiragi mangobek mizi mabilik pugu ne pigi Marekpek kazing kumbekki lewengke wik wizagomagiragi mangobek keleniya.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Keya pugu ne yongkambanuwili ngagozak keleyagiweki pangkara nana kai, purik ne yombanu paka ngalega kayimabek legi.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Nogo yongkambanuwiligi wilek kangyeng wik wazayi purikki ini lebuk mizi nagani. Purik kalike wok nakka yongkambanu ibeng logo waliya puwili mabuwili ngago nogoragi kerewiyi nangai
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 logo ngereke yangalek meiyagi. Ne ngago kai puwekkerik kazing Anotogo kelimekke wiziya logo ibembok paka ngalege wik wizagomiweki yangalekta wazamiyagi kapura kazing Anotogo kiyebuk mizimekke wiziya logo ibembok kemenak ngangang weiyagiragi yangalekta wazamiyagi.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Nogorau watabi nayeng keke mizagi ono. Ne Anotogo kozak nei puragi kiriwei yongkambanuwili ngagozak keleyi. Nogo kazing ngagozak keleyimok pangkamekke purik ne, ne makngezego keliragi mizi ono, ne negi Mango ne wezanelabokko keli pura keke mizi.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Tamizeige nogo keke ne makngezeyegi langai ne tak miza purikki kai kesak inugu ngaigu kai kisi purik pangka.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Kapura negi Mangobektau wizinda. Pi ne tak miza purik kozak kaiyageya wizinda keya pugu neyegi langai kozak kai piyeng wameikyeng purik ne iwaka.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Inugu nawili neyegi langai Yowan kaimelibekyegi nguk meiweki wezayela logo Yowan kaimelibokko ngago neyegi langai kozak kaiya piyeng wameik.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Yongkambanuwiligu kozak kisi piyeng neyegi yemaneyeng ono. Ne yeik Yowan kaimelibokko iniyegi ngago kozak yeiya piyengki keke kai yagenda, purik ini ngago piyengki ngizi kumula logo ini yaliya wazayagi purikki ne keli.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Yowan kaimelibek lang wezarik wizimowei iniyegi ngaiwak wiyageya wiziya. Logo pugu ini ngaiwaktik yanageya wiziyawekkerik ini tek nangezige wilik miza.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Watabi yeik nogora kawela wiyagi nayeng ngoluk wizinda. Logo piyeng Yowan kaimelibokko kozak kai puraga ngalegeyeng logo piyeng yawe nogora keya piyeng yawe negi Mangobokko miziweki nanara logo purago iniyegi ne negi Mangobokko wezanelabek keleyiweki.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Keya negi Mango ne wezanelabokko kairik ne pigi Marekpek kai. Inugurau pi ngago kaiyagalege kerewiya ono keya inugurau pi keriya ono,
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 ma negi Mangobekki ngagora inugu ya inuguyengke wara ono logo pugu ne wezanela kele kapura ini neyegi ngizi kumuli ono.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Inugurik Kapiya Walektikku ini wik koyimagira weiyagirikki waligeleyagi nobiyeng ini Kapiya Walektik waberek panu mei kapura Kapiya Walektikku kozak kaibok neyegi langai kozak kai yagenda.
39 Vocês estudam as
40 Kapura ini wik koyimagira weiweki neyegi ngizi kumulagirikki kiyebuk mizi.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 Ne yombanuwiligu yeik nogora yongolok meiyagi purikki weli ono,
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 purik ya inuguyengki kazingmek nogo iwaka. Inirau Anotoyegi keli ono.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Ne negi Mangobokki yeiktage pugu kairagi kiriwei iniyegi kayima kapura ini neyegi ngizi kumuli ono. Kapura tamizeige iniyaga nakko kanda ngago ngezebekki nayeng kozak kai purik ini piyegi ngizi kumuli.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Inirau neyegi ngizi kumulagi langai ono, purik iniyegi langai nazuwaga nakko wazono kaiyagirikki ini kumuli kapura ini Anoto wamenakpokko iniyegi langai wazono kaiyagi purikkirau ini kumuli ono.
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Kapura nogo piliktikki wiyeke negi Mangobekyegi iniyegi langai melebek yowagi ono, pilik mizagibek Mose. Mose iniyegi sawelagi nobiyeng inugu ngai yuke yolubokko piliktikki wiyeke iniyegi melebek yowi penangai.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Mosego lende miza piyeng neyegi langai lende miza. Togo tamizeige ini puwekke ngago pugu lende miza piyengki ngizi kumula kesak ini ngago nogoragirau ngizi kumuli kak.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Logo ini Mosego lende miza piyengki ngizi kumula ono legi ini nogo kozak yei piyengki ngizi kumulagi ono.
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.