João 3
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Yombanu yeikta Nikotimas mei nak wizagoma. Pi Palisiwili meiwiliyaga nak keya pi Yudawiligi ngai yemane nak. Yombu Palisiwili meiwili yombu Yuda kangka yemane Mosegi loyeng mabiyengki waberek panu kiriwei mizi keya puwiligi yelibungang kokawiligi ngago yogongyengkirau kozang panu kiriwei mizi miziwili.
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 Nikotimas kusarikke Yisuyegi keriyiweki kayima. Logo pi kanda Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek, ni teni waligeleyiweki paka Anotoyaga kayima purik ne iwaka. Ne iwaka purik nakkorau waze watabi Anoto ngezebokko mizagi langai nugu mizi pilik piyeng keke mizagi ono, tamizeige Anoto pilik pok kiling yolu keya Anotogo pilik pokyegi saweli miza purik kele, meiya.
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Logo Yisugu piyegi pelik meiya, Nogo kozak nei pura wameiktago. Yombu nak wik keremiza ono purik mabura pi Anotogi ngai pugu ngai yolumekki kiliyagi ono, meiya.
3 Jesus respondeu:
4 Pulaga Nikotimasgu pelik meiya, Kapura talik miza wizigeya yombanu nak wik keremizagi? Yombusi nak ngereke mandik songono sa logo yeke panugi yaga yongola logo panugu ngereke wazamiyagi ono, meiya.
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Yisugu pelik kanga meiya to mela, Nogo kozak nei pura wameiktago. Yombanu kaibek keya Anotogi Kung Walekpokko miza logo wik keremizabok wamenak kele Anotogi ngai pugu ngai yolumokko kiliyagibek.
5 Jesus disse:
6 Purik kazing korikwekki lewengkerik nakki panu keya mangoyaugu wazami kapura kazing kumbekki lewengkerik Anotogi Kung Walekpokko wazami logo wik keremizi.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Nogo niyegi, Ni wik keremizagirikki kai, nei purikki lembek ngeli nagani.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Anotogi Kung Walekpokko nak wik keremizirik kebarekpek kelik. Kebarekpekki ngagora kerewiyi kapura talaga lewa keya tamek neing kang miza purikki ini lusuwei mizi mabilik, yombanu Anotogi Kung Walekpokko kazing kumbekki lewengke wik wizeibene kelemiyabokyegirik pilik mizi. Talik miza logo pilik miza, miza purik teni lusuwei kele kapura kazing kumbekki lewengke pi wik yolu purik kimeike panu, meiya.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Pulaga Nikotimasgu pelik nguk meiya, Talik miza logo pilikki, meiya.
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Tegi Yisugu pelik kanga meiya to mela, Ni Isileili yongkambanuwiliyegi Anotogi Kapiya Walektikka waligeleyibek, logo waligeleyi yemane nak kapura talik miza logo ni ngoluk nogo kozak kai poburagi langai iwaka panu ono?
10 Jesus respondeu:
11 Nogo kozak nei pura wameiktago. Nogo pakela keya iwaka mizayengki ne iniyegi kozak yei yagenda kapura ini nogo yei piyengki ngizi kumuli ono.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Tamizeige ini nogo ngabelakka pelege Anotogo miziyengki langai kozak kairikki ngizi kumuli ono mabura talik miza logo ini nogo paka ngalege Anotogo miziyengki langai kozak kairikki ngizi kumulagi.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Nakkorau koka paka ngalege kambela logo yorik paka ngalege lemeng kang tamekke lemeng miza purikki kozak kaiya ono. Kapura ne yombanu paka ngalega kayimabek paka ngalege lemengki iwaka, purik ne paka ngalega pelege kayima logo nogo kozak kai purik pangka.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Kumule, koka walaka ngabelak ngaingai kurung yeikwekkepekke Mosego kemale ngayengyengka keremiza namek yengelei wang yokolong naleige wiramiya wazamiya logo luwe lowamiya wazamiya logo kemalemekki pakeli puwili mabuwili ibengki ono. Kazing mabilikmekke ne yombanu paka ngalega kayimabok yengeleileige ngalege ula wazaniweki yengeleilei kiling luwe lowamiya wazaniyagi sa kani.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Ne nela logo ibengki, logo neyegi ne Kilisibek miza logo ngizi panu kumuli puwili mabuwili kemenak ibengki ono, kapura wik koyimagira weiweki.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Purik Anotogo ngabelakpekki yongkambanu pewili mabuwiliyegi kela panurikku pugu pigi Marek wamenakpek wezamela, logo piyegi pi Kilisibek miza logo ngizi panu kumuli puwili mabuwili kemenak ibengki ono, kapura wik koyimagira kilingwili miziweki.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Kapura Anoto pigi Marekpek ngabelakka pelege yongkambanuwiligi kaileyengki wiyeke ngangang yaniweki wezamela ono, a’a’. Pugu pi wezamela purik yongkambanu mamok kaileyengki ngangang puraga yaliya wazayiweki.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Togo yongkambanu Kilisigu puwili yaliya wazayirikki ngizi panu kumuli puwiliyegirau kemenak ngangang weiyageya koyimagi nara yuke ono. Kapura piyegi ngizi kumuli ono puwiliyegi kele kemenak ngangang weiyagiragi yuke, purik puwili Anotogi Marek wamenakpokyegi ngizi kumula ono legi.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Puwili kemenak ngangang weiyagiragi yuke, purik wilangkarikki mangobek paka ngalegarik ngabelakka kayima kapura puwiligu miziyeng korowali kopong puwili kaileyengki kusabanurikki keli keya wilangkarikki mangobekyegi kiyebuk miza.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Puwili wilangka paka ngalegarikki kiyebuk miza, purik puwili kaile mizagirikki kela kopong. Logo wilangkarikki mangobokko kaile puwiligiyeng kimeike walimiza nelegi puwili pigi wilangkarikka kungke koya.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Kapura pangkaraga yolubok wilangkarikki wilik kagowinda kiling lewa purik mamokko pilik pokyegi pi Anotogo pugu miziweki keliragi kiriwei mizi yagenda mizibene, meiya.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Pilik miza logo Yisu kiling pugu waligeleyi puwili Yirusalem yerenda wiya, logo ngabelak Yudaya meibekke kai kambela logo pulogo yongkambanu kaimelageyara koyima.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 — ausente —
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 — ausente —
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Wok nakka Yowan kaimelibokko waligeleyiwili kiling Yuda nak puwiligu kaimeli puragi langai ngalik kela yongomo mizi.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Togo puwili Yowan kaimelibekyegi kanda pelik meiya, Kiriwagabek, yombanu nugu kai Yolodang lingka pangazuwaga wilek ula logo nugu pi Mesiyabek kaibok, pirau yongkambanu kaimeli logo yongkambanuwili pelege lewagirik segeya ngereke panga piyegi kang, meiya.
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Yowan kaimelibokko pelik yeiya to mela, Yombanu nak kangka Anoto paka ngalege yolubokko manabokko kele yolu logo tak takyaga lewege miza purik Anoto ngezebokko sawiyi.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Ini nogo pelik kaiya puragi iwaka, ne Mesiyabek ono. Ne yeik were Mesiya ngizi sawiya, kalika lewabokko kazing leweng keremiziweki kayimabek.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Yek tek nangezi yombanu yongok weiweki mizi nakyegi langai kumuli. Yombanu yongokmele weibok yemanebokko, kapura yombubekki kewengkebek yeik luwe kerewiyara yolu logo pi yongok weibokki kiliragi kerewiyi puwekke pi wilik. Nerau mabilik wilik mizi. Logo ne wilik kagowingmokko pangka ono, purik yongkambanuwili Yisuyegi kerewiyi keya kiriwei mizi legi.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Yeik pugura yemane si kang keya yeik nogora songono si kang purik yemanerikku, meiya.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Togo pi paka ngalega kayimabek logo pi mamokyaga yemanebek. Purik ngabelakpekkabekki kangka yeik watabi ngabelakpekki piyengki keke iwaka kapura paka ngalega kayimabok mamokyaga ngalege.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Pugu pakeli keya kerewiyayengki pi kozak kai kapura nakkorau pugu kozak kai puragi ngizi kumuli ono.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Kapura pugu kozak kai piyengki ngizi kumuli puwiligu walimizirik Anoto wameiktago kola.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 Purik Anotogo paka ngalega wezamelabok, Anoto ngeze panubekki ngagora kozak kai, purik Anotogo pigi Kung Walekpek kiling Kung Walekpekki kozanda piyegi mabok kemenak mana.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Mango Koyambekyegi keli panu, logo watabi mabiyeng ngai puguragi kulengke wiya wazamiya.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Logo Koyambekyegi ngizi panu kumuli puwili weik wik koyimagi pura kiling, kapura pugu kai piyengki nagerewiyi puwili wik koyimagi purarau onogi segeya Anotogi sisikta puwili kiling wiziyagi.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.