Efésios 4
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Tegi Anotogo kazing ini kiriweiweki ngago yeiya pumokko ini pangka pangka koyiweki, ne Paulu Yemizibekyegi yawe mizirikki weraga wigirabokko iniyegi pilik kelegele yei.
1 Por isso eu, que estou preso porque sirvo o Senhor Jesus Cristo, peço a vocês que vivam de uma maneira que esteja de acordo com o que Deus quis quando chamou vocês.
2 Ni makngezeyegi ni lewegebek sawiyi nagani, ni nazuwagawiliyaga kulengkebek mizi, keya kazing kuzigemek mizi, keya nazuwagawili kiling yelakkelek wizei, keya nazuwagawiligu miziyengki yeik kerewiyara yolu. Nakko nakyegi saweli purikka keli inuwagi nakko nakyegi pura walimizizo.
2 Sejam sempre humildes, bem-educados e pacientes, suportando uns aos outros com amor.
3 Anotogi Kung Walekpokko teni wamenakwili keleya legi nakko nak kiling ya wamenaraga koyimowei kangka wamenakweki purikki teni ngai koyiweki kozang yawe mizizo.
3 Façam tudo para conservar, por meio da paz que une vocês, a união que o Espírito dá.
4 Anotogi yongkambanuwili sawela logo purik ngai wamenakmek keremizi keya Kung Walek wamenakpek wizinda. Ngizi kumulibok kalike Anoto kiling paka ngalege pigi wik yolugi naragi wilekpek keya yuke yolu Anotogo piyegi weiweki ngago meiya pura wizinda.
4 Há um só corpo, e um só Espírito, e uma só esperança, para a qual Deus chamou vocês.
5 Yemizi wamenak wizinda keya Yisuyegi ngizi kumuli wamenara wizinda keya kaimeli wamenara Kilisi kiling sawela purikki walimizira wizinda.
5 Há um só Senhor, uma só fé e um só batismo.
6 Keya ngizi panu kumuli puwiligi Anoto puwiligi Mangobek, pi puwiligi Yemizibek keya puwiligi yungke yawe mizibek keya puwiligi yungke yolubek legi puwili ngai wamenamek koyinda.
6 E há somente um Deus e Pai de todos, que é o Senhor de todos, que age por meio de todos e está em todos.
7 Kapura teni mabuwili nalik nalik kai kunawili keya Anotogo wazono puguraga teni mabuwili nak nakyegi kangka yawe ngizi panu kumuliwiliyegi saweliwekiyeng yana. Piyeng pigi watabi kolokngagono sangkelagi langai ono piyengka yaniyeng.
7 Porém cada um de nós recebeu um dom especial, de acordo com o que Cristo deu.
8 Logo purik Anotogo Kapiya Walektikke yungke pobilik kai puragi kiriwei,
8 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Quando ele subiu aos lugares mais altos, levou consigo muitos prisioneiros e deu dons às pessoas.”
9 Mena paka ngalege kang kai purik talik kai yagenda? Purik pelik, pi were ngabelakpekke pelege wirageyarikki kai yagenda.
9 O que quer dizer “ele subiu”? Quer dizer que ele também desceu até os lugares mais baixos da terra, isto é, até o mundo dos mortos .
10 Togo pi ngabelakpekke wirageya mabok paka ngalege yongo yabelabok paka ngalege lemengki ngalege panu yeke solo walerikke ngai kozang pigi pura yolulege logo ngezebokko ngilumbek keya ngabelakpek kolaweki kambela.
10 Assim, quem desceu é o mesmo que subiu, acima e além dos céus, para encher todo o Universo com a sua presença.
11 Pi ngeze mabokko yombanuwiliyegi watabi kumbekkiyeng yeik yana. Watabi piyeng pelik, pugu nawiliyegi Anotogi ngagora orowei miziweki kangkabek yana, nawiliyegi ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyiweki kangkabek yana, nawiliyegi yerengyengki Kilisiyegi langai kozak kisi yongomo miziweki kangkabek yana, nawiliyegi yawe kaimeli pura miziweki kangkabek yana keya nawili Anotogi ngagoragi waligeleyiweki kangkabek yana, nawiliyegi yawe Anotogi ngagora yani pura miziweki kangkabek yana.
11 Foi ele quem “deu dons às pessoas”. Ele escolheu alguns para serem apóstolos , outros para profetas , outros para evangelistas e ainda outros para pastores e mestres da Igreja.
12 Pugu yombanuwiliyegi watabi piyeng yeik yana, purik puwiligu mabilik ngizi kumuli nawili Kilisi keya nakko nakyegi yawe mizagi pumokki kangkere keleyiweki keya pilik purikku Kilisigi yongkambanu puwili kazing kumbekki lewengke mawiyengka yemane si kunibene wiziya
12 Ele fez isso para preparar o povo de Deus para o serviço cristão, a fim de construir o corpo de Cristo.
13 weik teni mabuwili Yisu Anotogi Marekpekyegi ngizi kumulira keya iwakara kangka wamenakweki keya kumbekki langai yemane si kang wiziya kazing tonugu mizi piyeng weik Yisugu miza pilikweki.
13 Desse modo todos nós chegaremos a ser um na nossa fé e no nosso conhecimento do Filho de Deus. E assim seremos pessoas maduras e alcançaremos a altura espiritual de Cristo.
14 Teni weik kumbekki langai yemane sa puwekke teni mawinda mandik songonowiligu ngiziyeng keya ikuyogorikyengki mabiyeng ngiziyeng mizi pilik mizagi ono, keya yombanu ngago ngaiguyeng ngaigu kele kapura ngizi panu wezalik kozak kisi puwiliyegi teni kerewiyagi ono.
14 Então não seremos mais como crianças, arrastados pelas ondas e empurrados por qualquer vento de ensinamentos de pessoas falsas. Essas pessoas inventam mentiras e, por meio delas, levam outros para caminhos errados.
15 Pilik purik segeya tamizeige kelira kiling koyimowei wameik kisi purik mabura teni Kilisi tenigi ngaibok kelik kazing nalangai nalangai piyengki yungke teni yemane sagi.
15 Pelo contrário, falando a verdade com espírito de amor, cresçamos em tudo até alcançarmos a altura espiritual de Cristo, que é a cabeça.
16 Kebi wilektik korikwekke ngai pilik Yisu ngai tonugubek keya pugu teni menalege yawe miziwekke teniyegi saweli keya pugu yawe teni menalege kebangkelara yolu pura mizagiwili yanagi, legi teni nak nak yawe pi pugura mizi puwekke purik teni mabuwili yemane sagi keya kemenak kozangki purik kazing nakko nakyegi saweli keya keli mizi pumokko.
16 É ele quem faz com que o corpo todo fique bem-ajustado e todas as partes fiquem ligadas entre si por meio da união de todas elas. E, assim, cada parte funciona bem, e o corpo todo cresce e se desenvolve por meio do amor.
17 Togo Yemizibekki yeiktage nogo iniyegi ngago pera kozang panu yei, ini yombanu Yisuyegi lusuwei panu puwiligu kazing yolu pilikmekke mawinda yolu nagani, purik puwili kangka yeik ulak kumuli puwiligi piyeng
17 Portanto, em nome do Senhor eu digo e insisto no seguinte: não vivam mais como os pagãos, pois os pensamentos deles não têm valor,
18 keya puwiligi kangka kumuli kusabanurikke yolubokki kiriwei miziwili. Puwili Anotogo wik yolugiweki yanagi puraga lelek mela yowiya ono, purik puwili Anotoyegi iwaka panu ono keya puwiligi kangkayeng kingyeng kelik,
18 e a mente deles está na escuridão. Eles não têm parte na vida que Deus dá porque são completamente ignorantes e teimosos.
19 legi puwili kazing kendek mizagi pumoktau ono. Puwili ngezewiligu ngezewili kazing kaile yongkambu miza melimokko wilek kangyeng tiya meli keya kazing kaile kaile piyeng kerezimek kiling mizi.
19 Eles perderam toda a vergonha e se entregaram totalmente aos vícios; eles não têm nenhum controle e fazem todo tipo de coisas indecentes.
20 Iniyegirik Kilisigu pilik miza meli piyeng iniyegi waligeleya ono kani.
20 Mas não foi essa a maneira de viver que vocês aprenderam como seguidores de Cristo.
21 Nogo kumulirik ini ulogo Kilisigi ngago wameik pura kerewiya keya tonugu ulogo ngago wameik Yisuyegi yolu pura iniyegi waligeleya.
21 Com certeza vocês ouviram falar dele e, como seus seguidores, aprenderam a verdade que está em Jesus.
22 — ausente —
22 Portanto, abandonem a velha natureza de vocês, que fazia com que vocês vivessem uma vida de pecados e que estava sendo destruída pelos seus desejos enganosos.
23 — ausente —
23 É preciso que o coração e a mente de vocês sejam completamente renovados.
24 Ini wilek kang wikpek weiyagirikki kai. Wilek kang wikpok Anotogi wilek kambek kelik keremizabek keya wilek kang wikpok ngezebokko ngizi wik yolugira walimizi. Ngizi wik yolugi pura pangka pangkayeng keli wilibek keya kaile kaileyeng kumbak wilibek. Piyaugi solorik ngago wameiktaga yungke yolu.
24 Vistam-se com a nova natureza, criada por Deus, que é parecida com a sua própria natureza e que se mostra na vida verdadeira, a qual é correta e dedicada a ele.
25 Tegi ngaigu kisi pumok wiya wazami keya inigi ngezege puwiliyegi ngago wameik panuyeng keke kozak yei, purik teni mabuwili nak nak Yisu kiling sawela purikka teni korik wamenawek kelik legi.
25 Por isso não mintam mais. Que cada um diga a verdade para o seu irmão na fé, pois todos nós somos membros do corpo de Cristo!
26 Tamizeige ini sisikmek lewagela mabura sisik inigi piyengko mizagewiyege ini kaile miziweki keleya nagani keya wokpok sisik kameneng mizageya wizagomeige yokmek kiliya nagani.
26 Se vocês ficarem com raiva, não deixem que isso faça com que pequem e não fiquem o dia inteiro com raiva.
27 Keya Sadang yombanu kailebekki tek narik tiya mowiyi nagani.
27 Não deem ao Diabo oportunidade para tentar vocês.
28 Yombanu ngoweibok kazing pumok wiya wazamiya logo mele ngezebekkiyaugu yawe miziweki, wizigeya ngezebekki keya kokowa piyeng nazuwaga watabiyengki yeik puwili yani miziweki.
28 Quem roubava que não roube mais, porém comece a trabalhar a fim de viver honestamente e poder ajudar os pobres.
29 Ini nawili kiling ngagozakka puwekke purik ngago kaile nazuwagawiliyegi ngangang mizagi pilik piyeng kili nuguraga lewagela nagani. Ngago lang nugu kaiya logo puwiliyegi sawelagi pilik piyeng keke kozak kai keya puwiliyegi sawela logo Kilisigi yungke yemane sagi pilik piyeng kai.
29 Não digam palavras que fazem mal aos outros, mas usem apenas palavras boas, que ajudam os outros a crescer na fé e a conseguir o que necessitam, para que as coisas que vocês dizem façam bem aos que ouvem.
30 Keya Anotogi Kung Walekpek ya kuneng mizibene kelemi nagani, purik Kung Walekpok Anotogo teni pigiweki teniyegi luwe silok tiyabek. Keya Kung Walekpek teniyegi mabilik silok tiyara wiziya wok Yisu teni iwi pugubokko kaileyengka wila wazaya puwili iza wariweki yobokkogine.
30 E não façam com que o Espírito Santo de Deus fique triste. Pois o Espírito é a marca de propriedade de Deus colocada em vocês, a qual é a garantia de que chegará o dia em que Deus os libertará.
31 Ini ngago kaile sanga kisi piyeng keya ngalik kisi mizi piyeng mabiyeng wezamelizo. Keya ngago si kaiyeng keya ngago yombanu kendek sowei kunagi langai piyeng wezamelizo. Watabi nayengki ma nazuwagawiliyegi kumbak keli mizi pumok wezamelizo.
31 Abandonem toda amargura, todo ódio e toda raiva. Nada de gritarias, insultos e maldades!
32 Pilik segeya nakko nakyegi wazono mizizo keya ya inuguyengka nakko nakyegi yalek mizizo keya nakko niyegi kaile miza piyeng tumula logo keremareke mizimo, Anotogo kaile nuguyeng Kilisi kiling sawela purikka tumula logo keremareke miza mabilik.
32 Pelo contrário, sejam bons e atenciosos uns para com os outros. E perdoem uns aos outros, assim como Deus, por meio de Cristo, perdoou vocês.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.