Atos 4

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pita keya Yowan ngoluk yongkambanuwiliyegi ngago kozak yeiyageya tagogei yombu Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwili kiling wagela Anotogi i walek yemanemakki ngaiwiligi ngaibek keya yombanu Sadusi yombanu ibengwili ngereke yangalektagi ono kisi nawilirau piyauyegi wiriya.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Yisugi aposolo piyaugu kozak yei piyengki puwili sisik miza, purik piyaugu yongkambanuwiliyegi Yisu ibendaga yangalekta wik purikku mizagewiyege ibeng sawili mabuwilirau ibendaga yangalek meiyagi pura waligeleyi mizi legi yemanewili sisik miza.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Togo puwiligu Pita keya Yowan kebangkela logo weik kusaweki mereke legi wigirimakke wazaya wanganewekke ngagozak mizagine.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Kapura yombanu kolokngagono Pitagi ngago puragi kerewiyawili ngizi kumula. Togo puwili yombu ulogo were Yisuyegi ngizi kumuli puwiliyegi sawela. Yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili mabuwili sangkelarik tausen melenazikki mereke.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Puwili iwek kola logo wanganebekke Yudawiligi ngaiwili keya yemanewili keya loyengki waligeleyiwili Yirusalem yerengke ngagozakyengke kerewiyiweki wawere ula.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panuyau Anasa keya Kayapasi meiyau keya Anasagi ingembuwiliyaga neyau Yowan keya Alesenda meiyau keya nawilirau miza logo puwili mabuwili menalege wawere ula.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Puwiligu aposoloyau puwiligi wirege luweza wazaya logo nguk yeiya, Talik miza logo yaligu yawe pura pilik miza? Yali takyaga kozanda weiya keya yeik takkarage yaligu yawe pura miza?
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Pilik nguk yeiya logo Anotogi Kung Walekpokko Pitagi yungke wilak mereng miza wizigeya pugu Yudawiligi ngaiwili keya yemanewiliyegi pelik yeiya to mela, O yemanewili,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 togo yombu ingeyau kaile mizabekyegi yawe wazono miza naragi wiyeke mabek inuwago te ngagozak keleyi. Keya talik miza logo togo pi yombiyangai wazamiya miza purikki inuwa iwakagi keli.
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Pilik mena, nogo inuwa keya yongkambanu Isileili nawiliyegirau kozak yeiweki logo ini mabuwili iwaka sibene. Yombanu pobok inigi wirege pelege Yisu Kilisibek pongo Nasaretegabekki yeiktagi kozaleigu yombiyangai wazamiya purikki ini iwaka sizo. Yisu inugu ulabok keya pi Anotogo ibendaga yangalekta wazamiyabok.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Kapiya Walektikku pobilik kai purik pokyegi langai kai,
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Anotogo teni Yisugi yeikta yana logo yeik puguragi kozaleigu teni kaile tonuguyengka keya Anotogi ngagozak mizagi puraga yaliya wazayagirik pangka. Ngabelak pobokke yombanu yeikta kiling teni yaliya wazayagiweki pangka naktau ono Yisu wamenak teni yaliya wazayagibek, yeiya.
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Pulaga yombanu ngagozakyengki kerewiyiwili Pita keya Yowangu kozang sara koyimowei ngago kisa purikki puwili pakela logo kumula meli. Keya puwili piyau yombu yeikyau keya kapiya miza onoyaurikki iwakawekke puwili lelengkira logo puwiligu piyau ulogo Yisu kiling koyayau mamiza.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Kapura yombu ulogo yombiyangai wazamiyabek Pita keya Yowan kiling pulogo luweza yolu legi puwiligu purikki ngago nararau kisagi langai ono.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Tegi puwiligu piyauyegi yeke iga welagelaweki kozang yeiya logo piyau welagela wezayela logo ngezewili ngago pelik kozak kela yongomo miza,
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 Teni yombu piyauyegi talik keleyagi? Purik yawe Anotogo keke kozang mizi nara piyaugu miza purik wameik keya Yirusalem yerengke yongkambanu yolu puwili mabuwili peragi iwaka legi tonugu pura liwik wiyagi ono.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Kapura piyaugu yongkambanu nawiliyegi ngagora ululu miza mela nelegi teni piyauyegi ngago kazi mizagiyeng keya Yisugi yeik puragi ngagora yongkambanu namele keya nakyegi kozak mei nagani, yeiweki kela.
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Togo piyau ngereke yeke igeweki ngago yeiya logo piyauyegi ngago miziweki nara pelik kozang yeiya, Yaligu yongkambanuwiliyegi mawinda ngagora Yisugi yeiktaga kozak yei ma waligeleyi nagani, yeiya.
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Kapura Pita keya Yowangu pelik kanga yeiya to mela, Ini ini makngezego pangka pangka mizi, tara Anotogi wirege pangkara, inugu kisiragi kerewiya logo kiriweira ma Anotogo kairagi kerewiya logo kiriweigira?
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Te ngagoluk koyagi langai ono, te watabi Yisugu mizayengki togo pakela keya ngago Yisugu kaiyengki togo kerewiya mizayengki ngoluk kozak kisi yagenda, yeiya.
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 — ausente —
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 — ausente —
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Togo Pita keya Yowan wila wazaya logo piyau nguk namizi yombanu Yisuyegi ngizi kumuli nawiligu yolulege ngezangai yo. Pulogo kanda piyaugu puwiliyegi Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili miza logo mabuwiligu kisaragi kozak yeiya.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Puwili puragi kerewiyawekke puwili kangka wamenakpek kiling menalege Anotoyegi pelik waberek mizageya koya, O Anoto Yemizibek, ni ngilumbek keya ngilumbekke piyeng keya ngabelakpek keya ngabelakpekke piyeng keya wizambek keya wizambekke piyeng mabiyeng keremizabek.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Nugu koka walaka nigi Kung Walekpokko tenigi yelibu koka niyegi yawe mizabek Tawitigi kiliraga pelik kozak kaiya,
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Ngabelakpekki King Ngaiwiligu ngaiweki kangkere miza keya yombu yemiziwilirau menalege wawere ula logo Anoto Yemizibek keya Kilisibek pugu sawiyabekyegi ngai miziweki, kaiya. Ingi Sam 2:1,2
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Togo purik pilik ngizi miza, purik Elodo keya Pontiya Pailet yombanu Yuda onowili kiling Isileili yongkambanuwilirau yereng perage menalege wawere ula logo Yisu uliweki kela. Yisuyegirik, pi kaileyendau ono keya niyegi yawe mizibok keya pi Mesiyabek nugu yawe nugura miziweki sawiyabok.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Keya watabi puwiligu piyegi miziweki kela piyeng nugu koka were kozang nugura keya keli nugurago puwiligu mizagirikki sawiyayeng.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 O Yemizibek, weik teniyegirik yemiziwiligu teni yelimbo keleyageya koyimowei kozang panu kozak yeiya purik ni iwaka legi nugu teni niyegi yawe miziwili kozang sara koyimowei ngago nugura kisi mizibene keleye.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Keya ni mele nuguzik tungkula logo kozang nugura wezamele logo teni Yisu niyegi yawe mizi kaileyendau onobekki yeiktaga mele tonuguyengko kemegemewiliyegi walami puwekke purik, kemegemewili yombiyangai sagi keya teni watabi wirangaiyeng keya Anotogo keke mizi nayendau mizi purik pangka mizagi, meiya.
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Togo puwiligu Anotoyegi waberek mizageyara weik yeik wizigeya i puwiligu wawere ula pumak urukang miza logo Anotogi Kung Walekpokko weik puwiliyegi ngaiweki wilak kiliya logo puwiligu kozang sara koyimowei yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagora weik kozak yei.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Togo yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili mabuwili weik kangka wamenak keya ya wamenara. Keya puwili mabuwili nakkorau pigi watabi piyeng pi ngezebekkiyeng pelik kaiya ono, watabi puwiligi piyeng puwili mabuwiligiyeng kisa.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Keya yombu aposolowili kozang yemanera kiling ngago puwiligu Yemizi Yisu yangalek meiyaragi pakelaragi yongkambanuwiliyegi kozak yeiyageyara koya. Keya Anotogo puwiliyegi wazono yemane panu puwiligu weiyagi langai onoyeng yana.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Puwili pilik yolurikku puwiliyaga nak watabiyengki yeik ono. Purik puwiliyaga ngabelakyeng kiling puwili ma iyeng kiling puwiligu piyeng yombanu nawili yani keya king piyengka weiya piyeng orowei kang
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 keya aposolowiliyegi yana. Togo aposolowiligu king mabiyeng menalege wiya logo sanga miza logo yeikwiliyegi yana.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Yombu Lebigi yeligagangmekka nak yolu logo Yosep mei logo pi panga wizambekke ilibu Saipira meileige wazamiyabek. Aposolowiligu pi Panabas mei, purik yeik Panabas pura Kirik ngago yeiktage, yombu kozanda yanibek, kai yagenda.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Pirau ngabelak pigi narik yana logo king purikka weiya piyeng orowei kanda aposolowiliyegi yana.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.