Atos 2
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVI
1 Wok Yudawiligi ngeragi miza nibek Pendekosobek meibok pakelagibek weik lewa. Wok Pendekosobek meibok teng ngeragi wit keya pandi wilek were kuk piyeng menalege wawiyibek logo Yudawiligu Anotoyegi wazono mei logo ngeragi miza nibek. Wokpokko Yisuyegi kiriweiwili kangka wamenak koyimowei i wamenamakke mabuwili menalege wawere ula.
1 Chegando o dia de Pentecoste, estavam todos reunidos num só lugar.
2 Puwili tagogei nguk namizi panu ngai ngago kebarek unatuba kozang uli nak kelik nak paka ngilumbekka kanda i puwiligu mogosamakke wilak.
2 De repente veio do céu um som, como de um vento muito forte, e encheu toda a casa na qual estavam assentados.
3 Puwiligu ngai ngago pumokki kerewiya logo puwili lepe yezi wilekyeng kelik logo longokyeng kelikyeng welelirikki pakela logo lepe piyeng sanga miza logo puwili mabuwiligi nakki ngalege nak kuming keleya.
3 E viram o que parecia línguas de fogo, que se separaram e pousaram sobre cada um deles.
4 Lepe piyeng mabuwiliyegi kuming keleya mabuwekke Anotogi Kung Walekpek ngezebokko ngezebek puwili mabuwili nak nakki yungke kiliya logo puwiliyegi kola logo puwili nak nak ngago yeik nara weik kisi, purik Anotogi Kung Walekpokko puwili nak ngago yeik ngabelak nakkara kaibene keleya.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar noutras línguas, conforme o Espírito os capacitava.
5 Pulogo Yirusalem yerengke Yuda nawili Anotoyegi kiriwei panu yoluwili ngabelak mabiyengke yereng puwiligiyeng nak nalemeng wiya logo Yirusalem yerengke kayima logo pulogo yoluwili.
5 Havia em Jerusalém judeus, tementes a Deus, vindos de todas as nações do mundo.
6 Puwiligu ngai ngago pumok kerewiyawekke yongkambanu kolokngagono Yuda puwili wawere ula. Puwili mabuwili nak nak ngago yeik puwiligiyengki Yisuyegi kiriweiwiligu kisirikki kerewiya kopong puwili lelengkirara koya.
6 Ouvindo-se este som, ajuntou-se uma multidão que ficou perplexa, pois cada um os ouvia falar em sua própria língua.
7 Puwili lelengkira logo kumula melageya koyimowei pelik kisa, Yombanu ngago pilik kisi puwili ngabelak Kalili meibekkawili
7 Atônitos e maravilhados, eles perguntavam: "Acaso não são galileus todos estes homens que estão falando?
8 kapura talik miza logo puwiligu teni mabuwiligi ngago yeikyengki kisi?
8 Então, como os ouvimos, cada um de nós, em nossa própria língua materna?
9 Teni pewili ngabelak nayengkawili. Teni nawili ngabelak Patiya meibekkawili, keya nawili ngabelak Miriya meibekkawili, keya nawili ngabelak Ilam meibekkawili, keya nawili ngabelak Mesopotemiya meibekke yoluwili, keya nawili ngabelak pelege Yudaya meibekke yereng nayengkawili, keya nawili ngabelak Kaparosiya meibekkawili, keya nawili ngabelak Pondasi meibekkawili keya nawili ngabelak Asiya meibekkawili.
9 Partos, medos e elamitas; habitantes da Mesopotâmia, Judéia e Capadócia, Ponto e da província da Ásia,
10 Keya nawilirau ngabelak Pagiya meibekkawili, keya nawilirau ngabelak Pambiliya meibekkawili, keya nawilirau ngabelak Isip meibekkawili, keya nawilirau ngabelak wale Libiya mei yereng Sairini meiragi merekegawili, keya teni nawili yereng Rom meiragawili.
10 Frígia e Panfília, Egito e das partes da Líbia próximas a Cirene; visitantes vindos de Roma,
11 Keya teni nawilirau ilibu Kiriti meileigawili, keya nawilirau ngabelak Arebiya meibekkawili. Teni nawili Yudawili keya nawilirau Yuda onowili kapura weik Yudawiliyegi sawelawili. Ei, teni mabuwili nak nak ngago yeik naraga kisiwili kapura teni mabuwili ngago yeik teni makngezegiyengke Yisuyegi kiriweiwiligu Anotogo watabi kozang piyeng miziragi kisirikki kerewiyi, kisi.
11 tanto judeus como convertidos ao judaísmo; cretenses e árabes. Nós os ouvimos declarar as maravilhas de Deus em nossa própria língua! "
12 Puwili lelengkiri keya wiyalowei legi nakko nakyegi pelik nguk mei yongomo mizi, Pera talik mizi yagenda?
12 Atônitos e perplexos, todos perguntavam uns aos outros: "Que significa isto? "
13 Kapura yombanu nawiligu songomeiya melageya koyimowei yang wazewaze pelik yeiya, Yombanu pewili kai waing na logo lelewe mizi, yeiya.
13 Alguns, todavia, zombavam deles e diziam: "Eles beberam vinho demais".
14 Togo Pita ngago pura kerewiya logo pi Yisugi aposolo meleyau keya nazikka nakwili kiling luweza logo yongkambanu mabuwiliyegi ngagora weik pelik ngalizi yeiya, Kerewiyi, Ini teni kiling Yudawili keya ini pelege Yirusalem yerengke yolu puwili mabuwili ngago nogo yeiweki mizi peragi kumulizo.
14 Então Pedro levantou-se com os Onze e, em alta voz, dirigiu-se à multidão: "Homens da Judéia e todos os que vivem em Jerusalém, deixem-me explicar-lhes isto! Ouçam com atenção:
15 Inugu kumularik yombanu pewili kai waing na logo lelewe mizi miza kapura yokmek ngoluk wangane keya yokmek paka luwegewekkerik yombanu kai na logo lelewe mizi mizi ono.
15 estes homens não estão bêbados, como vocês supõem. Ainda são nove horas da manhã!
16 Purik segeya pilik mizi peyeng yombanu yeikta Jowel mei Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kaiyabokko Anotogi Kapiya Walektikke lende miza peyeng, purik Jowel pelik lende miza,
16 Pelo contrário, isto é o que foi predito pelo profeta Joel:
17 Anotogo pelik kaiya, Wok ngabelakpek weik yeikkirik mereke puwekke nogo were mizagiyeng pelikyeng, Nogo negi Kung Walekpek wezamela logo pugu yongkambanuwiligi wilek kangyengki kiliya logo puwiliyegi ngaigi. Keya inigi marekwili keya inigi yangowiligurau neyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisiweki mizagi keya yombu nawekkewiligu inigi tepekke wire puwiligiyengko wangakyeng kelikyengke ngago neyagaragi pakelagi, keya yombusiwilirau inigi tepekke neyaga ngagora wangakyengke weiyagi.
17 ‘Nos últimos dias, diz Deus, derramarei do meu Espírito sobre todos os povos. Os seus filhos e as suas filhas profetizarão, os jovens terão visões, os velhos terão sonhos.
18 Ei, wok piyengke negi Kung Walekpokko yombanu neyegi yawe miziwili yombu keya yongokwilirau puwiligi wilek kangyengki kiliyagi logo puwili neyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisagi.
18 Sobre os meus servos e as minhas servas derramarei do meu Espírito naqueles dias, e eles profetizarão.
19 Nogo paka ngilumbekke wirangai nayeng mizagi keya pongo ngabelakpekkerau nogo keke miziyeng mizagi logo iwibek keya yezizik keya yezi yolak unatubabek wiziyagi kani.
19 Mostrarei maravilhas em cima no céu e sinais em baixo, na terra, sangue, fogo e nuvens de fumaça.
20 Keya yokmek kusa sagi kani, keya ngombek wago iwibek kelikki kani, peyeng pilik miza logo wok yemanebek keya ngaiwaktikku kolabek keya Yemizibokko ngagozak keleyagibek lewagelagi. Yemizibekki kozandago mizagewiyege yongkambanuwili wok yakabekki kazi mizagi.
20 O sol se tornará em trevas e a lua em sangue, antes que venha o grande e glorioso dia do Senhor.
21 Kapura namele keya nak Yemizibekyegi pi yaliya wazamiweki mei mologabok Yemizibokko yaliya wazamiyagi. Jowel 2:28-32
21 E todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo! ’
22 Pulaga Pitago puwiliyegi mawinda pelik yeiya, Ini Isileiliwili ngago nogoragi kerewiyi. Nogo Yisu yombu yereng pongo Nasaretegabekyegi langai kozak kaiweki mizi. Yisu pelege inigi tepekke wiziya, keya mele puguzikke Anotogo yawe kozangyeng miza keya watabi Anotogo keke mizi unatuba kolokngagonoyeng miza keya wirangai nayeng miza logo purikki wiyeke Anotogo pi wezamela purik ini iwaka.
22 "Israelitas, ouçam estas palavras: Jesus de Nazaré foi aprovado por Deus diante de vocês por meio de milagres, maravilhas e sinais, que Deus fez entre vocês por intermédio dele, como vocês mesmos sabem.
23 Anoto keli pugurago ulogo were Yisu iniyegi yanagirikki sawiya. Keya inugu pi ula purik yombanu kaile miziwiligu pi yengeleileige ngalege nili uli pani kelemiya purikku. Ini pilik mizagi purik Anotogo koka solowekka iwaka.
23 Este homem lhes foi entregue por propósito determinado e pré-conhecimento de Deus; e vocês, com a ajuda de homens perversos, o mataram, pregando-o na cruz.
24 Inugu pi ula logo pi ibeng kapura Anotogo pi ibendaga yangalekta wik wazamiya. Anotogo pi ibendagi ngangandaga wila wazamiya, purik ibendago pi ngoluk wigirara wazamiyagi langai ono legi.
24 Mas Deus o ressuscitou dos mortos, rompendo os laços da morte, porque era impossível que a morte o retivesse.
25 Pilik miza pura Tawitigu piyegi langai Kapiya Walektikke pobilik kaiya puragi kiriwei,
25 A respeito dele, disse Davi: ‘Eu sempre via o Senhor diante de mim. Porque ele está à minha direita, não serei abalado.
26 Ni ne kiling yolu purikku mizagewiyege wilek kang nogobek wilikwiliktago kola logo nogo wilikwilikta kiling kozak kai. Keya ne ibengkibek logo nawiligu yasu nogorik waliyagi kele kapura ne ngereke yangalek meiyagi purik ne iwaka, legi ne wilekpek keya yuke yolu.
26 Por isso o meu coração está alegre e a minha língua exulta; o meu corpo também repousará em esperança,
27 Purik nugu wilek kang nogobek yereng ibengwiligu kandage wizibene kelemiyagi ono, keya pobiliktiktau, purik nugu ne yombu kaile nayendau onobokki yasurik ngabelakpekke sok si pani kelemiyagi ono.
27 porque tu não me abandonarás no sepulcro, nem permitirás que o teu Santo sofra decomposição.
28 Nugu neyegi kazing wik wizagomagi lemengke kangkimek waligeleniya logo ne ni kiling yolu purago nugu ne wilik miziweki keleniyagi. Ingi Sam 16:8-11
28 Tu me fizeste conhecer os caminhos da vida e me encherás de alegria na tua presença’.
29 O nogowili, ne iniyegi Tawiti tenigi yelibu kokabekyegi langai kimeike kozak yeiweki mizi. Pi ibeng sa logo waliya wazamiya. Keya mabek yokopekke kawik pugurik mosing tonugurage yolu, legi Tawiti pi ngezebekyegi kozak kaiya ono purik teni iwaka.
29 "Irmãos, posso dizer-lhes com franqueza que o patriarca Davi morreu e foi sepultado, e o seu túmulo está entre nós até o dia de hoje.
30 Kapura pi Anotoyaga ngago weiyayeng kozak kaiyabek legi pi Anotogo piyegi kozak meiya pura pi iwaka, Anotogo piyegi ngago kozang kelemiya logo ngelagi ono nara pelik sawiya, Anotogo Tawitigi marekngangwiliyaga nak ngai keremiza wazamiyagi logo Tawitigu ngai wiziya pilik ngaiweki kelemiyagi.
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus lhe prometera sob juramento que colocaria um dos seus descendentes em seu trono.
31 Tawiti Anotogo kalike mizagiyengke iwaka wizigeya pi Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanu yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek ibendaga yangalek meiya logo wik wazamiyagiragi pelik kozak kai, Anotogo pi wilek kang pugubek yereng ibengwiligu kandage wizibene kelemi ma pigi yasurik sok si pani kelemiyagi ono kaiya.
31 Prevendo isso, falou da ressurreição do Cristo, que não foi abandonado no sepulcro e cujo corpo não sofreu decomposição.
32 Anotogo Yisu meibok ibendaga yangalekta wazamiya logo teni mabuwili pilik puragi keriyawili.
32 Deus ressuscitou este Jesus, e todos nós somos testemunhas desse fato.
33 Ei, Anotogo pi ibendaga yangalekta wazamiya logo paka ngalege Anotogi mele ngaigezikke tung mabiyengka yemane panurikke mogosa wazamiya logo Anotogo Kung Walek pugubek piyegi mana, purik Yisugi ngago sawiyarago kozak kaiya mabilik. Togo weik Yisugu Kung Walekpek wezamela logo yenge tenigi yungke yana. Pura inugu pakeli keya kerewiyi pera.
33 Exaltado à direita de Deus, ele recebeu do Pai o Espírito Santo prometido e derramou o que vocês agora vêem e ouvem.
34 — ausente —
34 Pois Davi não subiu ao céu, mas ele mesmo declarou: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Senta-te à minha direita
35 — ausente —
35 até que eu ponha os teus inimigos como estrado para os teus pés’.
36 Pilik legi Isileiliwili mabuwili, peragi iwakaweki, Yisu inugu yengeleileige nili ulabok Anotogo pi Yemizibek keya Kilisibek kelemiya kani, Pitago pilik yeiya.
36 "Portanto, que todo Israel fique certo disto: Este Jesus, a quem vocês crucificaram, Deus o fez Senhor e Cristo".
37 Ngago piyengko puwili yowa kopong wilek kang puwiligiyeng kuneng miza logo Pita keya aposolo nawiliyegirau pelik nguk yeiya, Teni talik mizagi, yeiya.
37 Quando ouviram isso, os seus corações ficaram aflitos, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: "Irmãos, que faremos? "
38 Pilik yei legi Pitago puwiliyegi pelik yeiya, Ini kaile inuguyengki kuneng mizizo keya kaile inuguyengka kowiti mizizo keya wilek kang inuguyeng Yisuyegi sawelizo. Pilik miza logo purik Yisu Kilisigi yeiktage kaimela logo Anotogo kaile inuguyeng tumula logo keremareke wezamelagi. Togo Anotogo iniyegi Kung Walekpek yeik yanagi.
38 Pedro respondeu: "Arrependam-se, e cada um de vocês seja batizado em nome de Jesus Cristo, para perdão dos seus pecados, e receberão o dom do Espírito Santo.
39 Purik koka were Anotogo iniyegi Kung Walekpek yanagi sawiya keya inigi yango keya marekngangwiliyegirau yanagi sawiya keya yombanu ngabelak koweigeyengke yolu puwiliyegirau yanagi sawiya. Ei, yongkambanu Yemizi Anoto tonugubokko ngago yeiya logo piyegi lewa puwili mabuwiliyegi pugu Kung Walekpek yanagi kaiya, yeiya.
39 Pois a promessa é para vocês, para os seus filhos e para todos os que estão longe, para todos quantos o Senhor, o nosso Deus chamar".
40 Pitago puwiliyegi pilik kozang yeiya keya ngago kolokngagonoyeng wezamelageya wizimowei pelik yeiya, Yongkambanu teng perage kaile mizi pewiligu Yisu ularikki wiyeke Anotogo pewiliyegi ngangang yanagi, legi wilek kang inuguyeng kowiti logo Anotogo inuwa ngangang yanagi puraga inuwa ngezego inuwa ngeze yaliya wazayiweki.
40 Com muitas outras palavras os advertia e insistia com eles: "Salvem-se desta geração corrompida! "
41 Togo wokpokko yongkambanu kolokngagonowili ngago puguragi ngizi kumula logo kaimela logo yongkambanu ulogo were Yisuyegi ngizi kumula puwiliyegi wik sawelawili sangkelarik tausen neyauganakki mereke.
41 Os que aceitaram a mensagem foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Pilik miza logo wok mabiyeng puwili pulogo koyimowei aposolowiligi ngago Yisuyegi langai waligeleyiragi kerewiyi keya Yisugu mizayengki kozak keli yongomo mizi keya Yisuyegi kumuliweki menalege ngeragi na keya pasa na keya waberek miza logo purikki wilek kang puwiligiyeng tiya mana.
42 Eles se dedicavam ao ensino dos apóstolos e à comunhão, ao partir do pão e às orações.
43 Anotogi kozandago mizagewiyege aposolowili watabi wirangaiyeng keya Anotogo keke miziyeng miziweki keleya logo yongkambanuwili mabuwili Anotoyegi kazi miza logo yeik pugura yongolok meiyagirago kola.
43 Todos estavam cheios de temor, e muitas maravilhas e sinais eram feitos pelos apóstolos.
44 Yombanu Yisuyegi ngizi kumuliwili mabuwili menalege sawelara kangka wamenak koyimowei watabi puwiligiyeng sanga miza yongomo mizi.
44 Todos os que criam mantinham-se unidos e tinham tudo em comum.
45 Kang nayeng puwiligu ngabelak puwiligiyeng keya watabi puwiligiyeng yombanuwiligu weibene yani logo king piyengka weiyayeng menalege wiya logo nawili yeik puwekke purik puwiligu puwiliyegi kingyeng sanga mizagela yani mizi.
45 Vendendo suas propriedades e bens, distribuíam a cada um conforme a sua necessidade.
46 Wokyeng mabiyeng puwili mabuwili Anotogi i walek yemanemakke ingimei miziweki wawere ulageya mizi. Keya puwili i puwiligiyengke menalege Yisuyegi kumuliweki pasa ni logo wilek kang puwiligiyeng wilikwilikmokko kola keya kangka puwiligiyeng Yisuyegi menalege wiya koyimowei ngeragi ni miziwili.
46 Todos os dias, continuavam a reunir-se no pátio do templo. Partiam o pão em suas casas, e juntos participavam das refeições, com alegria e sinceridade de coração,
47 Togo puwili Anotogi yeikta yongolok meiya logo nazuwagawiligu yombanu Yisuyegi ngizi kumuli puwiliyegi langai puwili wazonowili mena kela. Togo wok mabiyeng Yisu Yemizibokko yombanu yaliya wazaya puwili yombanu ulogo were Yisuyegi ngizi kumuli puwili kiling saweli mizi.
47 louvando a Deus e tendo a simpatia de todo o povo. E o Senhor lhes acrescentava todos os dias os que iam sendo salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.