Atos 28
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Teni kerelege yombiyangai lewagelawekke teni ilibu puleigi yeikta Molita meilei purikki iwaka sa.
1 Quando já estávamos em terra, sãos e salvos, soubemos que a ilha se chamava Malta.
2 Yombanu puleige pulogo yoluwili teniyegi wazono panu keleya. Weik kobo mani wiziga kilili legi puwiligu yezi waliya logo teniyegi koli, yeiya.
2 Os moradores dali nos trataram com muita bondade. Como estava chovendo e fazia frio, acenderam uma grande fogueira.
3 Paulu yezi kowili narik kisa logo panga yezi ngorizikke wiyi tagai yezingeirikki wiyeke kemale kuluwek namek yezizikka punda panga Paulugi melezikke menewagela.
3 Paulo ajuntou um feixe de gravetos e os estava jogando no fogo, quando uma cobra, fugindo do calor, agarrou-se na mão dele.
4 Yombanu puleige pulogo yoluwiligu kemalemek Paulugi melezikka nginonginong wiramiya yeragelege pakelawekke nakko nakyegi pelik meiya yongomo mizi, Pebok ulogo yombanu ulabek kani, purik pi panga kaibekke ibeng ono kele kapura watabi pangka pangka ula yongomo miziyengko pi wizi penangine legi kelemi, meiya.
4 Os moradores da ilha viram a cobra pendurada na mão de Paulo e comentaram: — Este homem deve ser um assassino. Pois ele escapou do mar, mas mesmo assim a justiça divina não vai deixá-lo viver.
5 Kapura Paulugu kemalemek panga yezizikke kita wezamela, keya pi ngangang kelemiya ono.
5 Mas Paulo sacudiu a cobra para dentro do fogo e não sentiu nada.
6 Yongkambanuwili Paulugi melezik wari ma nguk namizi panga ngabelakke ibeng sa walagi nobiyeng yuke koya kapura teng yokolong nara yuke koyima logo piyegi nalik nayeng mizi onorikki pakela, logo puwili longokyeng kowita logo pelik kisa, Pobok anoto nak kani, kisa.
6 Eles pensavam que ele ia ficar inchado ou que ia cair morto de repente. Porém, depois de esperar bastante tempo, vendo que não acontecia nada, mudaram de ideia e começaram a dizer que ele era um deus.
7 Yombanu puleige yoluwiligi ngai yemanebek, yeikta Pabiya meibek, i pugumak keya yawe puguyeng tonugu yezizikke mogosa pulaga koweige ono. Pugu teniyegi, I nogomakke koli, yeiya logo wazono keleya logo wok neyauganak piyeng teni pi kiling koya.
7 Perto daquele lugar havia algumas terras que pertenciam a Públio, o chefe daquela ilha. Ele nos recebeu muito bem, e durante três dias nós fomos seus hóspedes.
8 Yombu Pabiyagi mangobek kemegememokko tundikke yarek yolu. Pi kemegeme korikwek yezingeimek keya yawalimokko mizi. Paulugu pi kemegeme yolu purikki kerewiya logo yeke ige pi yareksamakke la logo mele puguzik kemegemebekki ngalege walamiya logo Anotoyegi waberek miza logo pi yombiyangai wazamiya.
8 O pai dele estava de cama, doente com febre e disenteria. Paulo entrou no quarto, fez uma oração, pôs as mãos sobre ele e o curou.
9 Yombanu ilibuleige pulogowili Paulugu kemegemebek yombiyangai wazamiyarikki kerewiya puwekke yombanu kemegeme ilibuleige puwili Pauluyegi kanda logo Paulugu puwilirau yombiyangai wazaya.
9 Depois disso os outros doentes da ilha vieram e também foram curados.
10 Puwiligu teniyegi wazono yeiya logo teniyegi watabi kolokngagonoyeng yeik yana. Keya kalike teni kangkiweki mizi puwekke puwiligu tenigi watabi sikmakke orowei kangkiyeng yana.
10 Eles mostraram muito respeito por nós e, quando embarcamos, puseram no navio tudo o que precisávamos para a viagem.
11 Teni ilibu Molita meileige ngong neyauganakyeng miza logo teni sik namakke ngalengale kuna. Pumak yereng Alesendere meiragamak logo yeikta Walek Kolapelekkeyau meimak. Pumak ilibu Molitaleige kanda teng kabeneng keya kebarek yemane ularaga wiziyamak.
11 Depois de ficarmos três meses na ilha, embarcamos num navio da cidade de Alexandria, que tinha na proa a figura dos deuses gêmeos Castor e Pólux. O navio tinha passado o inverno na ilha.
12 Weik teni Molita pulei wiya logo kai kanda yereng Sairakusi meirage lewagela logo wok neyauganak pulogo koya.
12 Nós chegamos à cidade de Siracusa, onde ficamos três dias.
13 Keya pulaga teni kai kanda yereng Lisiya meirage lewagela. Pulogo iwek kola logo wangane pura weik kebarek pongo moleigabek uli logo sik tonugumak ngezangai kunibene kelemiya logo kusa neyau iwek kola logo wangane pura yereng Putolai meirage lewagela.
13 Dali seguimos viagem e chegamos à cidade de Régio. No dia seguinte o vento começou a soprar do sul, e em dois dias chegamos a Pozuoli.
14 Pulogo teni sikmakka welagela logo te Paulu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuli nawili pakela logo puwili kiling melegulang miza. Puwiligu te puwili kiling yoluweki nguk kisi logo te puwili kiling sonda nara koya.
14 Nessa cidade encontramos alguns cristãos que nos pediram que ficássemos com eles uma semana. E assim chegamos a Roma.
15 Yombanu Rom yerengke Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu te lewarikki kerewiyawekke puwili te yoromaure miziweki wiriya. Puwiliyaga nawili panga pung yeikta Apiyasigi Pundik meirikke togo pakela, keya nawili togo wale yeikta Iwek Neyauganakyeng meirikke pakela. Paulugu puwiliyegi pakelawekke pugu Anotoyegi wazono meiya logo kozang sa wiziya.
15 Os irmãos de Roma tinham recebido a notícia da nossa chegada e foram se encontrar conosco nos povoados de Praça de Ápio e de Três Vendas. Ao ver esses irmãos, Paulo agradeceu a Deus e se animou.
16 Togo te Paulu wagela amiwili kiling Rom yerengke lewagela logo pulogo kanda ami wigirawiliyegi ngaibokko Paulu ngezebek i namakka wezamiya logo wagela amiwiliyaga nakko piyegi ngai yoluweki meiya.
16 Quando entramos em Roma, Paulo recebeu permissão para morar por sua conta, guardado por um soldado.
17 Pilik miza logo wok neyauganak miza logo Paulugu Yudawiligi ngai Rom pulogowili ngago kozak keliweki ngago yeiya. Puwili wawere ulawekke pugu puwiliyegi pelik yeiya, O nogowili ngago iniyegi kozak kaiweki mizi peragi kerewiyizo. Nogo yongkambanu tonuwagiwili ma kazing tonuwagi yelibungang kokawiliyaga weiya piyengki watabi korowali nayendau miza ono kele kapura Yuda Yirusalem yerengkewiligu ne kebangkela logo Yirusalem pulogo wigira wazaniya logo Romwiligi ngaiwiliyegi niza yana.
17 Três dias depois, Paulo convidou os líderes dos judeus de Roma para se encontrarem com ele. Quando estavam reunidos, ele disse: — Meus irmãos, eu não fiz nada contra o nosso povo, nem contra os costumes que recebemos dos nossos antepassados. Mesmo assim eu fui preso em Jerusalém e entregue aos romanos.
18 Puwili ne kiling ngagozak miza logo puwiligu ngago ne ibeng wazaniyagi nara kerewiya ono kopong puwili ne wila wazaniweki miza.
18 Eles me interrogaram e queriam me soltar, pois não acharam nenhum motivo para me condenar à morte.
19 Kapura Yudawili kiyebuk logo ngago negi pura keta wezamela kopong ne kazing mizagimek wamenakmek purikki wiyeke nogo Romwiligi King Ngaibek Sisago ngagozak nogora kerewiyibene nguk meiya. Nogo nguk meiyarik nogo Yuda nogowiliyegi ngagozak keleyagirikki wiyeke ono.
19 Mas os judeus não queriam que me soltassem. Por isso fui obrigado a pedir para ser julgado pelo Imperador, embora eu não tenha nenhuma acusação para fazer contra o meu próprio povo.
20 Piliktikki wiyeke nogo iniyegi pakeliweki nguk yeiya logo ini kiling kozak keliweki mizi. Ne iniyegi pelik yei, Kilisibek Mesiya Yudawiligu lewaweki yukebok ulogo kayima purikki nogo ngizi panu kumulirikki wiyeke sengyengko mele nogozik tiyarikki ini pakeli, yeiya.
20 Foi por esse motivo que pedi para ver vocês e conversarmos. Estou preso com estas correntes de ferro por causa daquele que o povo de Israel espera.
21 Paulugu pilik yeiya logo puwiligu piyegi pelik meiya to mela, Teni yombu Yudaya ngabelakpekke yolu puwiliyaga kapiya niyegi langai nayeng weiya ono. Ma tenigi paka pulaga lewa puwiligu ngago niyegi langai nayeng ma ngago korowali niyegi langai kisa nayengki kerewiya ono.
21 Então eles disseram: — Nós não recebemos nenhuma carta da Judeia a seu respeito. Também nenhum dos nossos irmãos veio de lá com qualquer notícia ou para falar mal de você.
22 Kapura teni ngago nuguyengki iwakagirikki kerewiyagi keli purik yongkambanu koyi kambeli pumok mamok kazing nugu kiriwei mizi pumokki ngago korowali kisirikki wiyeke kopong, logo purik tonuwa iwaka, meiya.
22 Mas gostaríamos de ouvir você dizer o que pensa, pois sabemos que, de fato, em todos os lugares falam contra essa seita à qual você pertence.
23 Pilik kisi legi puwili wok nak Paulu kiling wawere uliweki sawiya logo wokpokko yongkambanu kolokngagono namek i Paulugu yolumakki pulogo kayima. Wanganega sa wizigeya kozak yei kang kusage pugu puwiliyegi ngago wazono Anotogi ngaimekke kiliyagira kozak yeiya. Keya puwili Yisuyegi ngizi panu kumulibene keleyiweki Mosegi loyeng keya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligi kapiyayengka ngagora kozak yeiya.
23 Então marcaram um dia com Paulo. Nesse dia, muitos deles foram ao lugar onde Paulo estava. Desde a manhã até a noite ele lhes anunciou e explicou a mensagem sobre o Reino de Deus . E, por meio da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , procurou convencê-los a respeito de Jesus.
24 Ngago piyengko mizagewiyege nawili Yisuyegi ngizi panu kumula, kapura nawili ngizi panu kumula ono.
24 Alguns aceitaram as suas palavras, mas outros não creram.
25 Pulaga Paulugu Yisuyegi ngizi panu kumuli ono puwiliyegi ngago kangkali nararau pelik yeiya, Ini Yisuyegi ngizi panu kumuli ono pura koka walaka Anotogi Kung Walekpokko yombu Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisawiliyaga nak Isaya meibekyegi meiya logo pugu tenigi yelibungang kokawiliyegi pobilik kaiya puragi ngizi kiriwei,
25 Então todos foram embora, conversando entre si. Mas, antes que saíssem, Paulo ainda disse mais uma coisa: — O Espírito Santo tinha razão quando falou por meio do profeta Isaías aos antepassados de vocês.
26 Kune. Yombanu pewiliyegi pelik yeimo, Ini Anotogi ngago ngizira mazeng keya kerewiyi kele kapura ini ngizi kumulagi ono. Keya wire inuguyengko Anotogi yawe miziyengki pakelagi kele kapura ngizi pakelagi ono.
26 Pois ele disse a Isaías: “Vá e diga a esta gente: Vocês ouvirão, mas não entenderão; olharão, mas não enxergarão nada.
27 Pura yeimo purik yombanu pewiligi kangkayeng kingyeng kelik kopong puwili ngezewiligi kerangangyeng weik waliya keya ngezewiligi wireyeng weik kusa koya. Puwili peyeng miza, purik wire puwiligiyengko Anotogi yawe miziyengki pakela nelegi, keya kerangang puwiligiyengko Anotogi ngago wameikta kerewiya nelegi. Purik tamizeige puwili pilik miza kesak puwiligi wilek kangyeng neyegi kowita logo nogo yombiyangai wazayi kak, meiya. Isaya 6:9,10
27 Pois a mente deste povo está fechada; eles taparam os ouvidos e fecharam os olhos. Se eles não tivessem feito isso, os seus olhos poderiam ver, e os seus ouvidos poderiam ouvir; a sua mente poderia entender, e eles voltariam para mim, e eu os curaria — disse Deus.”
28 Paulugu nararau kozak yeiya, Ini Yuda Anotogi ngagora nagerewiyiwiliyegirik Anotogo ngago Yisugu yongkambanuwili ibendaga yaliya wazayagi pura Yuda onowiliyegi wezamela purikki inuwa iwakaweki. Keya Yuda onowiliyegirik puwili pura kerewiyagi, yeiya.
28 E Paulo terminou, dizendo: — Pois fiquem sabendo que Deus mandou a mensagem de salvação para os não judeus! E eles escutarão!
29 Paulugu pilik yeiya logo Yuda puwili pi wezamiya logo ngezewili ngalik yemane panu keli yongomo mizi kang.
29 [Depois que Paulo disse isso, os judeus foram embora, discutindo com violência.]
30 Kirisimasi neyauge Paulu yereng Rom purage i pugu king nayengki ngane weiyamakke wiziya, keya yombanu piyegi pakeli lewa puwiliyegi ige li keleyageya wiziya.
30 Durante dois anos Paulo morou ali numa casa alugada e recebia todos os que iam vê-lo.
31 Pulogo pugu puwiliyegi ngago wazono Anotogi ngaimekki kiliyagira yana keya Yemizibek Yisu Kilisibekyegi langaira liyandek namizi waligeleya keya Rom Kapmanwiliyaga nakkorau pi waliya ono.
31 Ele anunciava o Reino de Deus e ensinava a respeito do Senhor Jesus Cristo, falando com toda a coragem e liberdade.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.