Atos 26
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Pulaga King Ngai Akaripago Pauluyegi pelik meiya, Weik mena, ni ngago nugura kozak kai, meiya logo Paulu mele puguzik yombanuwiliyegi yongolok meiya wizimowei weik ngago kangara pelik kozak yeiya,
1 Então Agripa disse a Paulo: “Você pode falar em sua defesa”. Paulo fez um sinal com a mão e começou sua defesa:
2 Ei, King Ngai Akaripa, yombanu Yudawiligu ngago ne ngagozak keleni pera yeik sawiyagira nigi wirege kozak kaiyagirikki ne wilik.
2 “Rei Agripa, considero-me feliz de ter hoje a oportunidade de lhe apresentar minha defesa contra todas as acusações feitas pelos líderes judeus,
3 Teni Yudawiligi kazing miziyeng keya nakko nakyegi ngalik mei yongomo mizi piyeng mabiyengki ni iwaka panu. Piliktikki wiyeke legi nogo niyegi nguk nei purik ni watabi nogo kozak kaiweki mizi piyeng mabiyengki ni ngagoluk kerewiyara wizei, meiya.
3 pois sei que conhece bem todos os costumes e controvérsias dos judeus. Portanto, peço que me ouça com paciência.
4 Yudawili mabuwili ne songonowekka wizageya yabekeya yokopekke perik neyegi iwaka. Ngabelak nogobekke ne wazaniya ngiziga mizi yabekeya piyeng puwili iwaka. Keya paka Yirusalem yerengke miza piyendau puwili iwaka.
4 “Como os líderes judeus sabem muito bem, recebi educação judaica completa desde a infância entre meu povo e depois em Jerusalém.
5 Puwili koka solowekke neyegi iwakarik ne yombu nawekkewekkerik ne ngai Palisiwiligimekki sawela logo ne kazing puwiligi Anotoyegi inge laliyi keya ya kumuli mizi pumokki kiriwei mizabek purik puwili iwaka. Keya Palisiwili Yuda nawiliyaga Mosegi loyengki waberek kiriwei panu miziwili kopong nerau kazing pilikmekke kiriwei mizi mizibek. Puwili purikki iwaka logo tamizeige puwiligu puragi kozak kisagi keli purik mabura pangka, kai.
5 Também sabem, e talvez estejam dispostos a confirmar, que vivi como fariseu, a seita mais rígida de nossa religião.
6 Togo ne weik pelege luwe wizigeya puwiligu ne ngagozak keleni. Nogo ngago Anotogo tenigi yelibungang kokawiliyegi sawiya puragi ngizi panu kumuli keya yuke kopong puwiligu ne ngagozak keleni.
6 Agora estou sendo julgado por causa de minha esperança no cumprimento da promessa feita por Deus a nossos antepassados.
7 Anotogi ngago sawiya logo nogo weik lewagelagirikki wilekpek keya yuke pura yongkambanu tenigi ngai meleyau keya pongo ingenazikka neyau piyengkawili Anotoyegi yoklongko keya kusage yawe mizageya koyimowei pigi ngago sawiyaragi weik lewagelagi purikki yuke mabura. O King Ngaibek, piliktikki wiyeke Yudawiligu ne ngagozak keleni.
7 De fato, é por isso que as doze tribos de Israel adoram a Deus fervorosamente, dia e noite, e compartilham da mesma esperança que eu. E, no entanto, ó rei, acusam-me por causa dessa esperança!
8 Ini Yudawili Anotogo yombanu ibengwili ibendaga yangalekta wazayi puragi ngizi panu kumuli onora nangki, kaiya.
8 Por que lhes parece tão incrível que Deus ressuscite os mortos?
9 Ulogo ne makngezego kumularik nerau Yisu Nasarete yerengkabekki yeikta momanenda wiyagi nobiyeng miza
9 “Eu costumava pensar que era minha obrigação empenhar-me em me opor ao nome de Jesus, o nazareno.
10 wizigeya pilik piyeng nogo paka Yirusalem yerengke mizayeng. Ne yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiliyaga pangkara weiya logo yongkambanu Yisugi puwili i wigirimakke wazayabek. Keya teni puwili yeliweki ngagozak miziwekkerik nogorau yeliweki yei mizabek.
10 Foi exatamente o que fiz em Jerusalém. Com autorização dos principais sacerdotes, fui responsável pela prisão de muitos dentre o povo santo. E eu votava contra eles quando eram condenados à morte.
11 Keya kang kolokngagono ne teni Yudawiligi i walek songonoyeng namakka namakki kuna logo puwiliyegi ngangang keleya logo Yisu Kilisibekyegi ngizi panu kumula yolu pura wiyibene keleyiweki mizabek. Keya ne puwiliyegi sisikmokko kola kopong ne yereng koweige piyengkerau kambela logo nogo puwiliyegi ngangang keleya, kaiya.
11 Muitas vezes providenciei que fossem castigados nas sinagogas, a fim de obrigá-los a blasfemar. Eu me opunha a eles com tanta violência que os perseguia até em cidades estrangeiras.
12 Pilik purago yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiliyaga pangkara keya ngago puwiligira kiling ne yereng Tamasiko meiraga kambela.
12 “Certo dia, numa dessas missões, dirigia-me a Damasco, autorizado e incumbido pelos principais sacerdotes.
13 O King Ngaibek, yoklongkowekke ne keya yombanu ne kilingwili pongo kazingke tagoneige nogo ngaiwak yokmek kelik ono wilangka panu narik tenigi ngalege ngela manirikki pakela.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, ainda a caminho, uma luz do céu, mais intensa que o sol, brilhou sobre mim e meus companheiros.
14 Teni mamok ngabelakke kawiye wala logo neyegi kili narago ngago yeik ne makngezegirage pelik kairikki ne kerewiya, Saulu Saulu, nugu ne ngangang kelenira nangki? Pilik mizi purago ni ni makngeze ngangang keleni, kai.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz que me dizia em aramaico: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue? Não adianta lutar contra minha vontade’.
15 Pulaga nogo pelik nguk meiya, Yemizibek, ni tak, mena meiya logo Yemizibokko neyegi pelik neiya yo mela, Ne Yisu Nasarete yerengkabek nugu ngangang kelenibok kani.
15 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E o Senhor respondeu: ‘Sou Jesus, a quem você persegue.
16 Weik yangalek meiya logo luweze. Ne weik niyegi tabunda perik ni neyegi yawe mizibek keleniweki logo mabek wokpekke nugu neyegi pakeli keya nogo niyegi kalike kawela wiyagi piyengke yongkambanuwiliyegi kozak yeiyagirikki kai.
16 Agora levante-se, pois eu apareci para nomeá-lo meu servo e minha testemunha. Conte o que viu e o que eu lhe mostrarei no futuro.
17 Logo nogo ni yombanu Isileiliwili keya Yuda onowiliyegi wezaneliweki mizi keya nugu puwiliyegi kozak yei purik puwiligu niyegi kaile miziweki mizagi kapura nogo ni puwiliyaga yaliya wazaniyagi.
17 E eu o livrarei tanto de seu povo como dos gentios. Sim, eu o envio aos gentios
18 Nogo puwiliyegi wezaneli logo nugu puwiliyegi ngago neyegi langaira kozak yeiweki. Keya puragi ngizi kumulirikku wire puwiligiyeng ngaiwilagi logo puwiligu kazing wilangkamekki pakela logo puwili kazing kusabanumekka wilangkamekki kowitagi, keya Sadangki kozandaga Anotogiragi kowitagi. Togo puwiligu neyegi ngizi panu kumulirikku kaile puwiligiyeng tumula logo tung nogo yongkambanu Anotogo kaile nayendau onoweki keleya puwiliyegi yanagi piyeng weiyagi, mena neiya, kai.
18 para abrir os olhos deles a fim de que se voltem das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus. Então receberão o perdão dos pecados e a herança entre o povo de Deus, separado pela fé em mim’.
19 Togo King Ngai Akaripa, ne wire nogoyaugu wangakyeng kelik paka ngalege watabi pakela piyengki kiriwei mizibek ma? Ei, ne piyengki kiriwei mizibek.
19 “Portanto, rei Agripa, obedeci à visão celestial.
20 Ne ngagora kozak yeiyawekkerik were yongkambanu Tamasiko yerengkewiliyegi pilik kozak yeiya keya pulaga paka Yirusalem yerengke yoluwili keya Yudaya ngabelakpek mabokke yerengyeng mabiyengke yoluwili keya Yuda onowiliyegirau pelik kozak yeiya, Ini kaile inuguyengki kuneng mizizo keya kaile inuguyengki kezanga manizo logo Anotoyegi kowiti mizizo logo yombanu nawiligu iniyegi pakelarik kazing inugu miziyengko ini Anotoyegi kowita purikki iwaka sibene, mena yeiya.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco, depois em Jerusalém e em toda a Judeia, e também aos gentios, dizendo que todos devem arrepender-se, voltar-se para Deus e mostrar, por meio de suas boas obras, que mudaram de rumo.
21 Togo ne Anotogi i walek yemanemakke tawizeige Yudawiligu ne puragi wiyeke kebangkela logo neliweki miza.
21 Alguns judeus me prenderam no templo por anunciar essa mensagem e tentaram me matar.
22 Kapura wok mabiyengke Anoto ne kiling yolu keya pugu neyegi saweli logo ne pelege luwe wizimowei ngago Yisuyegi langai nogora ini songonowili keya yemanewiliyegirau kozak yei. Ngago Mosego kaiyara keya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisa puwiligu kisa pura keya ngago nogo kozak kai pera menalik.
22 Mas Deus tem me protegido até este momento, para que eu dê testemunho a todos, dos mais simples até os mais importantes. Não ensino nada além daquilo que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer,
23 Pera pelik, Kilisibek, Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek ngangang wagelagi logo ibengki logo ibendaga pi were yangalek meiya logo mawinda ibengki onobek kani, logo teni Yudawili keya Yuda onowiliyegirau ngago pi wilangkarikku kazing tenigi kunagimek langiya yowiyagi puragi kozak yeiweki, kai.
23 que o Cristo sofreria e seria o primeiro a ressuscitar dos mortos e, desse modo, anunciaria a luz de Deus tanto aos judeus como aos gentios”.
24 Paulu pilik kanga kaiya yo meli legi ngai yemane Pestago piyegi pelik kek meiya mana, Paulu, ni lelewe kani. Nigi iwaka yemane purago ni lelewe keleni.
24 De repente, Festo gritou: “Paulo, você está louco! O excesso de estudo o fez perder o juízo!”.
25 Kapura Paulugu pelik meiya to mela, O yemanebek, ne lelewe mizi ono. Ngago nogora wameik keya ne kangkabek kiling wizimowei kozak kai yagenda.
25 Mas Paulo respondeu: “Não estou louco, excelentíssimo Festo. Digo a mais sensata verdade,
26 Nogo King Ngai Akaripayegi liyandek namizi kozak mei purik pi watabi nogo kai peyengki iwakabek legi. Keya watabi peyeng liwik kungke nalege miza ono, kimeike miza legi nogo kumularik pi peyeng mabiyengki iwaka.
26 e o rei Agripa sabe dessas coisas. Expresso-me com ousadia porque tenho certeza de que esses acontecimentos são todos de conhecimento dele, pois não se passaram em algum canto escondido.
27 O King Ngai Akaripa, nugu yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu kisa puragi ngizi panu kumuli ma yeik? Nugu ngizi kumula yolu purik nogo iwaka, meiya.
27 Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que sim”.
28 Pulaga Akaripago Pauluyegi pelik meiya, Nugu kumularik ngago ngerewalek nugurago ne Yisuyegi ngizi panu kumuliweki keleniyagi nobiyeng ma talik?
28 Então Agripa o interrompeu: “Você acredita que pode me convencer a tornar-me cristão em tão pouco tempo?”.
29 Pilik kai legi Paulugu piyegi pelik meiya to mela, Ngago ngerewalekta pangka keya yokolondarau pangka. Waberek negi Anotoyegimek ni keya ini mabek wokpekke pelege neyegi kerewiya yolu puwili ne kelik Yisuyegi ngizi panu kumulagirikki ne keli, kapura puwiligu ini seng pelikyaugu wigira nelegi ne kiyebuk, meiya.
29 Paulo respondeu: “Em pouco ou em muito tempo, peço a Deus que tanto o senhor como os demais aqui presentes se tornem como eu, exceto por estas correntes”.
30 Pilik miza logo King Ngai Akaripa keya Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pesta keya King Ngai Akaripagi sakmele Ibenaisi keya yombanu puwili kiling puwili mabuwili yangalek meiya
30 Então o rei, o governador, Berenice e todos os outros se levantaram e se retiraram.
31 logo iga welagela logo nakko nakyegi pelik mei to keya yo mizi, Yombu pebok watabi pi ibengki ma wigira wazamiyagi nayeng miza ono, mei.
31 Enquanto saíam, conversavam entre si e concordaram: “Esse homem não fez nada que mereça morte ou prisão”.
32 Pulaga King Ngai Akaripago ngai yemane Pestayegi pelik meiya, Yombu pobokko Romwiligi King Ngaibek Sisago ngagozak pugura kerewiyiweki nguk meiya ono, kesak pi wila wazami kakpek, meiya.
32 E Agripa disse a Festo: “Ele poderia ser posto em liberdade se não tivesse apelado a César”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.