Atos 24
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Wok melenazik miza logo Yudawiligi yemane nawili keya yombu Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngai yemane panubek, Ananiya meibek kiling yombu nak loyengki wazono iwakabek, yeikta Tetala meibek Yirusalem yerengka pongo Sisariya yerengki wiriya. Kanda puwili Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek, Pilikisi meibekyegi lewagela logo pelik meiya, Teni Paulu ngagozak kelemiweki, meiya.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 Togo Paulu ngago meiya logo kandawekke yombu loyengki iwakabek ngai yemanebekki wirege luweza logo weik pugu ngago Paulu ngagozak kelemiyagira pelik kozak kai, O yemanebek, ngai nugura keya iwaka nugurago teniyegi ngai wizageya wiriyarik yombiyangai keya yokolong panu. Keya lo nugu keremiza piyengko ngabelak tenigibek wazono wizeibene kelemi.
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 Tegi wok mabiyeng tenigi wilek kangyeng purikki wilik, keya tonugu niyegi wazono kisi.
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Togo nogo ni yokolong panu niza warara wiziyagi ono, ne niyegi yeik nguk nei purik ni yalekta kiling ngago tonugu kaiyengki kerewiyiweki nguk nei, meiya.
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 Pobok yombanuwiligi kumuliyeng lebuk ngai keleyi mizibek keya pi Yuda ngabelak mabiyengke yoluwiliyegi ngai waligeleyibek purik teni iwaka, Keya pi yombanu Yisu yereng Nasarete meiragabekyegi kiriweimekki orozarikkebek.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Keya ulogopekke Anotogi i walek yemanemakke korowali miziweki miza, legi teni pi kebangkela.
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 Teni lo teni makngezegiyengko pi ngagozak kelemiyagi nobiyeng miza kapura Rom Amiwiligi ngai yemane Lisiya meibek teniyegi wiriya logo kelegele keleya logo pi teniyaga miza orowei kuna, meiya.
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 Pulaga Lisiyago ngago miziweki nara yana logo pura teni pi ngagozak kelemiyagi keliwili nigi wirege wiriyibene yeiya logo teni pelege weik lewa. Logo nugu yombubokyegi nguk mei puwekke purik watabi tonugu pi ngagozak kelemiweki mizi piyengki solorik ni makngezego iwaka sagi, meiya.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Pilik meiya logo yombu Yuda pi kiling kayima puwili mabuwili ngagozaktagi sawela logo pugu yaka kai piyeng mabiyeng wameik kisa.
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Pulaga Rom Kapman Yudaya ngabelakpekki ngai yemanebek Pilikisigu Pauluyegi weik kozak kaibene melezikku kozak kai kelemiya logo Paulugu pelik meiya, Nogo pobilik perik iwaka, kirisimasi kolokngagono ni yombanu ngabelak pobokke yoluwiliyegi ngai wizagoma, keya ngai wizimowei puwiligi ngagozak piyengki waberek kerewiya, legi ngago puwiligu neyegi nei puragi nogo nigi wirege kangara nanagirikki ne wilik.
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 Wok meleyau keya pongo ingenazikka neyau peyeng mizagine ne paka Yirusalem yerengke Anotogi i walek yemanemakke pigi wirege ingeyau laliyi keya piyegi ya kumuli kambela. Nugu puwiliyegi nguk yei purik puwiligu niyegi, Ei, pura wameik, kisagi.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Anotogi i walek yemanemakke ne kiling naktau ngago ngalik keli yongomo mizageya wizilege yombu neyegi ngagozak keleni pewiligu pakela ono. Ma i walek songonoyengke ma yerengke nalege ne ngai miziweki mizageya wizilege puwiligu pakela ono.
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Logo puwiligu yaka ngagozak neyegi mizi puragi solo nariktau yolok ngela ono logo ngago pura ngizi mizagi ono.
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 Kapura nogo ngago pera niyegi kozak neiweki mizi, Kazing Yisu Yemizibekki puwiligu ngaigumek kisi pumokki ne kiriwei mizi logo purikku ne Anoto tenigi yelibungang kokawiligibekyegi inge laliyi keya ya kumuli mizi. Kapura ne mabilik Mosegi loyeng mabiyengki ngizi panu kumuli, keya watabi yombanu Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisawiligu Anotogi Kapiya Walektikke lende miza piyengki ngizi panu kumuli.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 Nogo wilekpek keya yuke yolu pura puwili ngezewiligu kebangkelara yolu pura kelik, logo pura Anotogo yongkambanu wazonowili keya kailewili mabuwili ibendaga ngereke yangalekta wazayagi puragi kumula pura, meiya.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 Togo ne ibeng logo purik ngereke yangalek meiya logo Anoto kiling yolugi purikki kumulirikki wiyeke nogo kazing miziyeng wazewaze mizi ono, wazonoyeng keke mizi mizi logo Anotogi wirege keya yongkambanuwiligi wirege kangka nogobek kokowa nayendau ono, yeik miziweki, meiya.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 Togo ne Yirusalem yerengka koweige nalege kirisimasi nayeng miza logo waleleige ne Yuda yongkambanu nogowiligi kingyeng orowei keya Anotoyegi wata kolak waliyagiyeng miziweki ne pakalege yongo.
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Kanda ne Anotogi i walek yemanemakke tenigi kazing teni makngeze kaigesimekke miza logo waleleige ne Anotoyegi wata kolak kelibene waliyagiyeng wiyageya tawizeige puwiligu ne yolok. Kapura yombanu wawere ulamek pulogo ne kiling koya ono, ma yongkambanu kek kisa puwilirau koya ono.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 Kapura Yuda nawili kele pulogo koya. Puwili ngabelak Asiya meibekkawili. Keya puwiligu ngago neyegi yowiweki nayeng mabura puwili ngezewiligu nigi wirege lewa purik pangka, meiya.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 Ma yombu pelege yolu pewiligu ne Yudawiligi yombanu ngagozak piyengki kerewiyiwiligi wirege korowali nayeng mizarikki kerewiya mabura kozak kisi yei.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 Nogo kumularik korowali wamenara kele logo pura nogo ngagozak piyengki kerewiyiwiliyegi yeiyara, Anotogo ibengwili ibendaga ngereke yangalekta wazayagi logo puragi nogo ngizi kumuli purikki wiyeke nugu mabek wokpekke ngagozak nogoragi kerewiyi. Paulugu Pilikisiyegi pilik meiya.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Pulaga Pilikisi kazing Yisu Yemizibekkimekki iwaka panu kopong pugu ngagozakta waliya logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Rom Ami ngai yemane Lisiya meibek lewawekke nogo ngago inuwagira pangka pangka mizagi, yeiya.
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Togo pugu ngai koru Pauluyegi ngaibekyegi Pauluyegi waberek ngaiweki meiya kapura waze ngai kalagalo wigira wazamiya nelegi meiya, keya pigi kewengkewili watabi piyegi sawelagi piyeng orowei wiriyibene yei purik pangka, meiya.
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Pulaga wok nayeng miza logo waleleige Pilikisi yali yongokpu Yuda namele yeikta Tirusila meimele piyau i Paulu yolumakka wiriya logo Paulugu kozak kairagi kerewiyiweki. Paulu piyauyegi kanda pugu piyauyegi kazing Yisu Kilisibekyegi ngizi panu kumulagimekki kozak yeiya logo piyau ngagoluk kerewiyara koya.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Kapura Paulu ngago Anotogi kazing pangka mizagimek keya kazing keli ni makngezegi piyeng yeik yenge kezangka wiyagimek keya wok kalik panubekke Anotogo teni mabuwili tenigi kazing miza piyengki ngagozak keleyagiragi kozak kaiyawekke ngago piyengko Pilikisigi wilek kambek yowa mowiya kopong pi kulili panu logo pugu Pauluyegi pelik meiya, Weik mena, kune. Kalike wok nakka purik nogo niyegi ngereke ngago neiyagine, meiya.
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Teng maburage Pilikisigu kumularik Paulugu pi king nayeng liwik managi nobiyeng logo pi Paulu wila wazamiweki. Purikki wiyeke Pilikisi kang kolokngagonoge Paulu piyegi wiriyibene ngago meiya logo pi kiling ngagozakka miza, kapura Paulugu king nayendau pi mana ono.
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 Pilik mizageyara kirisimasi neyau miza logo yombu ngai wik nak yeikta Posiya Pesta meibokko Pilikisigi yawera weiya. Keya Pauluyegirik Pilikisi ngezebokko ngezebekyegi pelik kumula, Amiwiligu Pauluyegi imakke ngai yolu purik Yudawiligu ne wazonobek kisagi. Pilikisi pilik kumula legi pi Paulu imakke mabilik wigira wazamiya.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.