Atos 22
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Togo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Negi mangowili, keya yongkambanu nogowili, kerewiya koyizo. Nogo inigi wirege ngago ne makngezeyegi langai inugu kisageya puragi kangara kozak kaiweki mizi legi ini kerewiya koyizo, yeiya.
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Puwili pugu puwiliyegi ngago yeik puwili ngezewiligirage yeirikki kerewiyawekke puwili ngagoluk panu koya logo Paulugu mawinda pelik yeiya,
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 Ne Yudabek, ngabelak Silisiya meibekke, yereng Tasasi meiraga wazaniyabek, kapura pelege Yirusalem yerengke ne yemane sa. Kiriwaga Kameliye meibokko ne waberek waligeleniya logo kangka nogobek Mosegi lo tenigi yelibungang kokawiligu kiriweigiyeng yombiyangai panu weiya wizigeya ne Anotoyegi kozang panu kiriwei miza ini mabuwiligu mabek piyegi kiriwei mizi mabilik.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Ne yongkambanu kazing Yisugimekki kiriwei puwili ngangang keleya logo yelabek. Ne yombuwili keya yongokwilirau kebangkela logo i wigirimakka wazayabek.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek keya yombu ngagozakyengki kerewiyiwili watabi nogo kai piyengki iwaka logo ngizi kisagi. Puwiligu pongo yereng Tamasiko meirage Yudawiligi i walek songonoyengki ngaiwiliyegi kapiya miza yanayeng ne weiya logo ne pulogo kambela logo yongkambanu kazing Yisugimekki kiriweiwili kebangkeliweki logo paka pelege iza orowei yorik puwiliyegi ngangang yaniweki.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 Ne kapiya piyeng weiya logo weik pongo Tamasiko yerengke pulogo mereke kanda yokmek yoklongkowekke ngaiwak yemane panu narik paka ngilumbekka negi ngalege nguk namizi ngela mana logo ngaiwaktikku ne yawereng keleniya.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Pulaga ne ngabelakpekke kawiye wala logo kili narago neyegi pelik kairikki ne kerewiya, Saulu, Saulu, nugu ne ngangang kelenira nangki, kai.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Tegi nogo pelik nguk meiya, Yemizibek, ni tak, mena meiya logo pugu neyegi pelik neiya yo mela, Ne Yisu Nasarete yerengkabek nugu ngangang kelenibok, mena neiya.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Togo yombu ne kiling puwiligu ngaiwaktikki pakela kapura kilirago neyegi kairikki puwiligu kimeike kerewiya ono.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Pulaga nogo piyegi pelik nguk meiya, Yemizibek, nugu neyegi mizagirikki kozak nei, mena meiya logo Yemizibokko neyegi pelik neiya, Yangalek meiya logo yeke Tamasiko yerengke kiliya kune. Kanda pulogo nakko watabi Anotogo nugu mizagi sawiyayeng kozak neiyagi, mena neiya.
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Ngaiwak purikku mizagewiyege ne wireyau kusa wizigeya yombu ne kilingwiligu mele nogozikka kebangkela logo yeke Tamasiko yerengke niza orowei kuna.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Kanda yekelege yombu yeikta Ananiya meibek wizilege. Pi Anotoyegi kiriwei panu yolubek. Pi Mosegi lo mabiyengki waberek kiriwei mizibek. Keya Yuda pulogo yoluwiligu kumulirik pi wazonobek.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Pi neyegi pakeli wiriya. Kanda mereke luweza wizimowei neyegi pelik neiya, Saulu, nogobek, wireyau ngereke ngaiwile, mena neiya. Mabuwekke panu wire nogoyau ngaiwila logo nogo piyegi pakela.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Pulaga Ananiyago neyegi pelik neiya, Tenigi mangowiligi Anotobokko yaka ni niza logo pugu ni keli puguragi iwaka keya pigi pangkabekyegi pakeli keya kili ngezebekkirago kairikki kerewiyiweki keleniya.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Pilik legi ni piyegi sawelagibek miziweki logo yongkambanu mabuwiliyegi nugu yaka pakela piyeng keya kerewiya piyeng kozak yeiweki.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Mena nayengkirau yuke yolu nagani, luweza logo kaimelimo. Keya nugu Yisugi yeiktage niyegi sawelibene ngago mei purik pugu kaile nuguyeng tumulagi. Pilik miza logo ne paka Yirusalem yerengke kang yongobela.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Kanda pakalege ne Anotogi i walek yemanemakke kuna. Ne yeke ige la logo Anotoyegi waberek mizageya tawizeige pugu ne watabi nayeng waligeleniya. Ne ngai yuke panu tawizeige wire nogoyaugu wangakyeng kelik naraga
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Yemizibek pakela logo pugu neyegi pelik neiya, Ngezangai. Pelemeng nguk namizi wiye, purik yongkambanu pelegewili ngago nugu neyegi langaira kozak kai purikki ei mizagi ono legi wiye, neiya.
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Nogo piyegi pelik meiya to mela, Kapura Yemizibek, ne Yudawiligi i walek songonoyengke pumakka pumakki kambela logo yongkambanu niyegi ngizi panu kumuliwili kebangkela logo yela logo wigirimakke wazaya logo purikki puwili iwaka panu.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Keya ulogo puwiligu Setepang niyegi kozak kaibek ula logo ibeng puwekke ne makngezerau pulogo, Ule, Ule, meiyabek keya ulawiligi kagorik ngalege waliyi piyengki ngai wiziyabek. Pilik kopong puwili nogo ngago kai puragi kerewiyagi, mena meiya.
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Kapura Yemizibokko neyegi pelik neiya, Kune, purik nogo ni Yuda onowiliyegi koweige wezanelagi, mena neiya, yeiya.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Yongkambanuwili Paulugu kairikki ngagoluk kerewiya koya weik pi lang purik kai ngizige puwili ngalizi pelik kek kisa, Uli. Ibeng wazami. Pilikpek yolugi langai onobek, kisa.
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Puwili pilik kek kisa melageya koyimowei kagorik puwiligi yeke ngalege waliyiyeng ngalege wezameli keya kozobek paka ngalege yokora meli.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Tegi Rom Amiwiligi ngai yemanebokko ami puguwiliyegi ngago miziweki nara pelik yeiya, Paulu i tonugumakke miza orowei li logo pi wizale ula logo kaile puguyeng kozak kaiweki kelemi logo Yudawiligu piyegi pilik kek kisa meli purikki, teni iwakaweki, yeiya.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Puwiligu Paulu wizale ulagine were tariyiwekke Paulugu ngai koru nak pulogo wizilegebekyegi pelik nguk meiya, Ma Rom Kapmanwiligi lorago kairik inuwago yombu Rom nakyegi pilik kelemi purik pangka kai? A’a’. Inuwa iwaka were ngagozak miza logo pilikpok kaile narik miza puwekke purik mabura ngangang managi purik lorago kaiyalik, meiya.
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Ngai korubokko puragi kerewiyawekke pi ngai yemane pugubekyegi kuna logo pelik meiya, Yombu tonuwago uliweki mizibok Rombek kani tegi ni talik mizi mangai, meiya.
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Pilik kai legi Rom Amiwiligi ngai yemanebek Pauluyegi kanda pelik nguk meiya, Ni yombu Rombek mabura neyegi kozak kai. Tegi Paulugu pelik meiya to mela, Ei, ne yombu Rombek, meiya.
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Pulaga ngai yemanebokko pelik meiya, Ne kokarik Rombek ono kapura ne king yemane wezamela logo ne weik Rom nak wizinda, meiya. Keya Paulugu piyegi pelik meiya to mela, Kapura negi panu keya mangoyau mabiyau Romyau keya ne pulogo wazaniyabek wizigeya ne Rombek kani, meiya.
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Mabuwekke yombu Paulu wizale ulagi nobiyeng koyawili ngik kelemiya. Keya Rom Amiwiligi ngai yemanebokko Paulu yombu Rombek yaka sengyengko tariya purikki keriyawekke pirau kazi panu miza.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Togo wokpokko kusage Paulu pulogo yeik iwek kola logo wangane pura ngai yemanebokko Paulugi sengyeng wila wazamiweki kai. Taliktikki wiyeke Yudawiligu Paulu ngagozak kelemiweki mizi miza purikki ngai yemanebek iwakaweki keli legi pugu Yudawiligi yombu Anotoyegi kolak kelibene waliyiwili keya amiwiligi ngaiwili keya puwiligi ngagozakyengki kerewiyiwili wawere uliweki ngago yeiya. Keya puwili mabuwili wawere ula logo Rom Amiwiligi ngai yemanebokko Paulu miza logo puwiligi wirege luwe wazamiya.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.