Atos 21

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo tonuwa puwili kiling sikmakke kanda tonuwa puwiliyegi koyimizo yeiya logo Mailita yerenda wiya logo tonuwa sikmakke ngalengale panga wizambekke libuge ilibu Kosi meileige wela uwei kuna. Kanda pulogo iwek kola logo wangane tonuwa sikmakka ngalengale kuna logo ilibu Loso meileige tabunda. Pulaga tonuwa sikmakka ngalengale kuna logo kanda yereng Patara mei ngabelak Pisitiya meibekke tabunda
1 Nós nos despedimos deles e fomos embora, navegando diretamente para a ilha de Cós. No dia seguinte paramos no porto de Rodes e dali continuamos até a cidade de Pátara,
2 Keya pulogo tonuwa sik namak ngabelak Pinisiya meibekke kangweki mizirikki kerewiya, legi tonuwa sik pumakke taberek meiya logo pumakka ngalengale kambela.
2 onde encontramos um navio que ia para a Fenícia. Então embarcamos nele e seguimos viagem.
3 Tonuwa sikmakki ngalengale kunimowei wizambekke libuge ilibu Saipira mei pulei panga koranengezuwa wizilege pakela logo ngabelak Siriya meibekkeweki kuna. Tonuwa yereng Taya meirage kerelege wila wiya purik pura sikmakko watabi wara piyeng wawiyagira.
3 Quando já podíamos ver a ilha de Chipre, navegamos ao sul daquela ilha e seguimos em direção à província da Síria. Chegamos à cidade de Tiro, onde desembarcamos, pois o navio precisava ser descarregado.
4 Keya Taya yerengke pulogo tonuwa yombanu Yisuyegi kiriwei nawili koyilege keriya wizigeya puwili kiling sonda nara koya. Anotogi Kung Walekpokko puwiliyegi watabi nawiligu Pauluyegi mizagiyeng kawela wiya logo puwili piyegi kozang pelik meiyageya koya, Paka Yirusalem yerengke kang nagani, meiyageya koya.
4 Naquela cidade encontramos alguns cristãos e ficamos com eles uma semana. Então, avisados pelo Espírito Santo, eles disseram a Paulo que não fosse para Jerusalém.
5 Kapura wok piyeng puwili kiling miza logo tonuwa puwiliyegi kangweki yeiya legi yombu Yisuyegi kiriweiwili kiling yongokka mandikwili mabuwili tonuwa kiling yerendaga welagela kanda pongo wizambekke kerelege kuna. Pulogo teni mabuwili ingeyeng laliya logo Anotoyegi waberek miza.
5 Mas, quando chegou o dia de irmos embora, nós continuamos a nossa viagem. Aí aqueles irmãos, com as esposas e filhos, nos acompanharam até fora da cidade; e todos nós nos ajoelhamos ali na praia e oramos.
6 Pilik miza logo tonuwa puwili nak nak melegulang keleya logo weik koyimizo yeiya logo tonuwa sikmakke taberek mei keya puwili yerengke kang yongobela.
6 Depois de nos despedirmos, embarcamos no navio, e eles voltaram para casa.
7 Tonuwa Taya yerenda wiya logo sikmakka ngalengale kanda yereng Tolomai meirage wila wiya. Pulogo tonuwa yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili kiling melegulang miza logo puwili kiling wok nak koya.
7 Seguimos viagem, navegando da cidade de Tiro para Ptolemaida. Ali encontramos e cumprimentamos os irmãos e passamos um dia com eles.
8 Wangane tonuwa yereng pura wiya logo kanda yereng Sisariya meirage lewagela. Pulogo tonuwa yombu yerengyengki Yisuyegi langai kozak kai yongomo mizibek, Pilip meibekki imakke kambela logo pi kiling koya. Pilip, pi paka Yirusalem yerengke yombu melenazik keya nazikka neyauwili yawe ngeragiyeng sanga miza logo yanira miziweki izawiliyaga nak.
8 No dia seguinte partimos e chegamos à cidade de Cesareia. Ali fomos para a casa do evangelista Filipe e ficamos com ele. Filipe era um dos sete homens que haviam sido escolhidos em Jerusalém.
9 Pigi yango mangomelerau ono yombu naweiwili pi kiling yolu keya Anotogo puwiliyegi ngago piyaga weiyayeng kozak kisiweki kangkayeng yanawili.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Togo tonuwa pulogo Pilip kiling wok nayeng koya logo yombu Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kaibek yeikta Akaba meibek ngabelak Yudaya meibekka tabunda
10 Alguns dias depois da nossa chegada, um profeta chamado Ágabo veio da região da Judeia.
11 logo pi Paulugi pikambek weiya logo ngezebekki ingeyau keya meleyau pikambokko tariya logo pelik kaiya, Anotogi Kung Walekpokko pelik kai, Yombu Yuda paka Yirusalem yerengkewiligu pikambekki mangobek kazing pilikmekke wigiragi logo Yuda onowiliyegi miza yanagi mena kai, kaiya.
11 Ele chegou perto de nós, pegou o cinto de Paulo, amarrou os próprios pés e as próprias mãos e disse: — O Espírito Santo diz isto: em Jerusalém o dono deste cinto será amarrado assim pelos judeus e será entregue nas mãos dos não judeus.
12 Togo ne kiling pulogowili puragi kerewiyawekke tonuwa Paulu paka Yirusalem yerengke kang nelegi kelegele keya meiya.
12 Quando ouvimos isso, nós e os irmãos de Cesareia pedimos com insistência a Paulo que não fosse para Jerusalém.
13 Kapura Paulugu tonuwayegi pelik yeiya to mela, Nangki wiyeke inuwa pilik ingkisi. Inuwago wilek nogobek kuneng miziweki keleni kani. Puwiligu ne paka Yirusalem yerengke wigiragi purikki keke ne kangkere mizi ono kapura Yisu negi Yemizibekki wiyeke ne pulogo ibengkirikkirau kangkere mizi, yeiya.
13 Mas ele respondeu: — Por que vocês choram assim e me deixam tão triste? Eu estou pronto não somente para ser amarrado, mas até para morrer em Jerusalém pela causa do Senhor Jesus.
14 Tonuwa pelikta miziweki mizi mamiza legi tonuwa mabilik miza. Togo tonuwago piyegi pelik meiya, Yemizibekki kelira mizi pani, meiya.
14 E não conseguimos convencê-lo a não ir. Então desistimos e dissemos: — Que seja feita a vontade do Senhor!
15 Keya pulogo kang nayeng miza logo waleleige tonuwa watabi tonuwagiyeng paka Yirusalem yerengke kangweki kangkere miza.
15 Depois de passarmos alguns dias ali, juntamos as nossas coisas e fomos para Jerusalém.
16 Yombanu Yisuyegi kiriwei Sisariya yerengke yolu nawilirau tonuwa kiling kambela. Paka Yirusalem yerengke kanda puwiligu tonuwa yombu tonuwa koyagibekki imakke iza orowei kuna. Pi ilibu Saipira puleige wazamiyabek logo yeikta Neison meibek, pi koka were aposolowiligu ngago Yisuyegi langaira kozak kisawekke Yisuyegi ngizi panu kumulawiliyaga nak keya mabilik kai kang weik mabek ngoluk Yisuyegi kiriwei yolubek.
16 Alguns irmãos da cidade de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa onde íamos ficar hospedados. O dono da casa era Menasom, natural da ilha de Chipre. Fazia muito tempo que ele era cristão.
17 Pulaga yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuli pulogo Yirusalem yerengkewili mabuwiligu tonuwayegi pakelawekke wilikwilik miza.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos receberam com muita alegria.
18 Tonuwa iwek kola logo wangane Paulu tonuwa kiling Jemsyegi pakeli kambela. Kanda pangalege pura Yirusalem yerengke Yisuyegi ngizi kumuliwiligi ngaiwili mabuwilirau koyilege.
18 No dia seguinte Paulo foi conosco até a casa de Tiago para se encontrar com ele. E todos os presbíteros da igreja estavam presentes ali.
19 Paulu puwili kiling melegulang miza logo puwiliyegi ne weik lewa yeiya logo Anotogo yawe pigi Yuda onowiligi tepekke miza puragi kelemiya piyeng mabiyengki waberek panu kozak yeiya. Anotogi kozandago pi ngagoyeng kozak kai keya Anotogo keke miziyeng mizarikki pugu kozak yeiya.
19 Então Paulo os cumprimentou e deu um relatório completo de tudo o que Deus tinha feito por meio dele entre os não judeus.
20 Puwili Pauluyegi kerewiya logo puwiligu Anotogi yeikta yongolok mei keya Anotoyegi wazono meiya logo Pauluyegi pelik meiya, Ei, tonugubek, pelege Yuda kolokngagonowili weik Yisuyegi ngizi panu kumuli kapura ngoluk pelik kisi, Teni Mosegi loyeng keya tenigi kazing miziyeng kozang panu kebangkeliweki, kisi purik ni iwaka.
20 Depois de o ouvirem, todos eles deram graças a Deus e disseram a Paulo: — Veja bem, irmão! Há milhares de judeus que se tornaram cristãos e todos eles são fiéis à
21 Kapura nawiligu puwiliyegi pelik yeiya, Yombu Paulubok yombanu Yuda weik Yisuyegi ngizi kumuli ngabelak Yuda onowiligibekke Yuda onowiligi tepekke yoluwiliyegi puwili Mosegi loyeng wizami keya puwiligi yombu korikyengki korik yeke ngalegeyeng ngeli keya Yudawiligu kazing miziyengki kiriwei miza nelegi, pilikyeng kozak yei, meiya.
21 Eles ouviram dizer que você ensina os judeus que moram em outros países a abandonarem a Lei, dizendo a eles que não circuncidem os seus filhos, nem respeitem os costumes dos judeus.
22 Togo puwili ngago pura kerewiya logo tonuwa ngago pura talik yeik sawiyagi kela? Ni pelege weik lewarikki puwili kerewiyi nangai logo puwili kiyebuk mizagi.
22 O que vamos fazer? Com certeza eles já ouviram dizer que você chegou.
23 Tegi tonuwago kozak nei pera mize. Tenigi tepekkewiliyaga yombu mangobektau onogo Anotoyegi ngago sawiya nara mana Mosegi loragi kiriwei. Puwili Anotogi i walek yemanemakke Anotoyegi wata kolak kelibene waliyi kangweki mizi.
23 Portanto, faça o que vamos dizer: estão aqui entre nós quatro homens que têm de cumprir uma promessa a Deus.
24 Ni yaka yombu puwili kiling Anotogi i walek yemanemakke kambela logo nirau puwili kiling pulogo wok melenazik keya nazikka neyauyengke koyimowei tonugu kazing kaigesimokko kiriwei mizimo, keya puwiligi king watawili weiyagiyendau nugu wiyimo. Pilik miza logo puwili kebi puwiligiyeng kemenak wiliyagi logo ngago yaka Anotoyegi sawiya pura weik yeik purik walimiziweki. Kazing nugu pilik mizimokko yombanu mabuwili nak nakko watabi niyegi langai kozak kisa piyeng ngaigu kisayeng mamizagi.
24 Então vá, tome parte com eles na cerimônia de purificação e pague a despesa para que eles possam rapar a cabeça . Assim todos saberão que não é verdade o que se diz de você. Pelo contrário, vão ficar sabendo que, de fato, você vive de acordo com a Lei de Moisés.
25 Kapura Yuda ono weik Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu mizagiyeng, tonuwago koka kapiya narikke miza yana logo puwiliyegi lo yemane yana piyeng puwiligu kiriweiweki tonuwago kozak kela piyeng kozak yeiweki miza, logo piyeng pelik, nakko watamek ma winakmek ma liyengmek ula logo anoto ikuyogorikwiligi kungyengki yana purik mabura puwili piyengka ni nagani. Keya puwili watamek ma winakmek ma liyengmekki iwibekka ni nagani, logo watamek ma winakmek ma liyengmek uli puwekke kebi wilektik were ngela logo iwibek mabok kubula wizigeya ni. Keya nariktau puwili kazing kaile yongkambu mizimekke mizi nagani yeiya, meiya.
25 Mas, quanto aos não judeus que se tornaram cristãos, nós já mandamos uma carta a eles, dizendo o seguinte: “Não comam carne de animais que foram oferecidos em sacrifício aos ídolos, nem sangue, nem carne de nenhum animal que tenha sido estrangulado. E também não pratiquem imoralidade sexual.”
26 Jems keya ngaiwiligu pilik kisi legi wangane pura Paulu yombu mangobektau ono ngago Anotoyegi sawiya pura kisawili kiling kuna logo weik kazing ngezewili kaigesagimekke mizi. Puwiligu ngezewili kaigesa logo Anotogi i walek yemanemakke ige la logo yombu Anotoyegi wata kolak kelibene miziwiliyegi, wok kaigesira yeik sa logo puwili nak nakki wata kolak kelibene waliyagibekki kozak yei kuna. Puwili pulogo wok melenazik keya nazikka neyauyeng koyagi.
26 Então Paulo falou com os quatro homens e, no dia seguinte, tomou parte com eles na cerimônia de purificação. Depois entrou na área do Templo para avisar quando iam terminar os dias da purificação, isto é, a ocasião em que cada um dos quatro homens deveria oferecer o seu sacrifício.
27 Wok melenazik keya nazikka neyau piyeng weik merekewekke Yuda nawili Asiya ngabelakpekkawili Pauluyegi Anotogi i walek yemanemakke pakela. Pakela logo mabulogo puwiligu yongkambanu mamok lebuk ngai keleya logo nawiligu Paulu kebangkela.
27 Quando os sete dias da purificação estavam para acabar, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo na área do Templo . Então atiçaram a multidão, agarraram Paulo
28 Pi kebangkelara koyimowei Yudawiligu pelik kek kisa, Yombu Isileiliwili, tonuwayegi saweliweki koli. Yombu pobok ngabelak mabiyengke kang kunimowei yongkambanu mabuwiliyegi teni Isileiliwiliyegi kezanga yani keya Mosegi loyengki kezanga mani keya tenigi i walek yemanemakki ngago kaile kai yongomo mizibek. Keya pugu weik kaile nariktau mizarik pi yombanu Kirik nawili pelege Anotogi i walek Yuda onowili ige lagi ono pemakke yeik iza orowei la logo i walek pemak korowali kelemiya.
28 e começaram a gritar: — Israelitas, nos ajudem! Este é o homem que vai pelo mundo inteiro falando a todas as pessoas e dizendo mentiras contra o povo de Israel, a
29 Puwiligu pura kisa purik puwiligu yombu Yuda ono Epese yerengkabek yeikta Topima meibek Paulu kiling yerendagi libuge wizilege pakela kopong puwiligu kumularik Paulugu pi Anotogi i walek yemanemakke miza orowei wiriya nobiyeng miza.
29 Eles disseram isso porque tinham visto Trófimo, que era de Éfeso, na cidade com Paulo. E pensavam que Paulo o havia levado para dentro da área do Templo.
30 Togo puwili ngago si keli kang keya miza mela logo yereng yemane pura ululu miza mela logo yongkambanuwili i puwiligiyengka kabengmek nginda Anotogi i walek yemanemakki kuna. Kanda puwili Paulu kebangkela logo Anotogi i walekmakka ulumi wageliwei kula logo nawiligu Anotogi i walek yemanemakki kangyeng waliya.
30 A confusão se espalhou por toda a cidade, e o povo veio correndo de todos os lados. Eles agarraram Paulo, e o arrastaram para fora da área do Templo, e fecharam os portões.
31 Pulaga ngai mizimokko Paulu uliweki yang kelemiyageya keya nakko Romwiligi Amiwiliyegi ngai yemanebekyegi pelik meiya, Yirusalem yerendagawili mabuwili nakko nakyegi ngai mizi.
31 Quando a multidão já ia matar Paulo, o comandante das tropas romanas recebeu a notícia de que toda a cidade de Jerusalém estava em revolta.
32 Pilik kai legi nguk namizi Rom Amiwiliyegi ngai yemanebek kiling ngai kulengke nawili keya ami nawilirau ngaira waliyiweki nginda kuna. Logo wawere ulamokko amiwiligi ngai yemanebek kiling pigi amiwiliyegi pakelawekke puwili weik Paulu wizale ula ono, yeik koya.
32 Então reuniu depressa alguns oficiais e soldados e correu para o meio do povo. Quando a multidão viu o comandante e os soldados, parou logo de bater em Paulo.
33 Pulaga amiwiliyegi ngai yemanebek Pauluyegi kanda pelik meiya, Ni i wigirimakka wigiragi meiya. Pilik miza logo pugu wagelawiliyegi seng neyaugu pi tariyiweki yeiya.
33 Aí o comandante chegou perto de Paulo, prendeu-o e mandou amarrá-lo com duas correntes. Depois perguntou: — Quem é este homem? O que foi que ele fez?
34 Pulogo wawere ulawiliyaga nawiligu ngago nara kisi keya nawiligu ngago nara kisi mizi. Ngago ngelek ngelek kisa melimokko ngaibek wiyalowei mizi wizigeya pugurau ngagoragi solorik purik sa ono. Tegi pugu ami puguwiliyegi Paulu i amiwiligimakki miza oroweiweki yeiya.
34 Mas na multidão uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. A desordem era tão grande, que o comandante não pôde descobrir o que havia acontecido. Então mandou que os soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza .
35 Pilik miza logo amiwili Paulu kiling kunarik yongkambanuwili wata wizingwili kelik ngai miza meli legi amiwili Paulu kiling imakki ngilirikke lawekkerik puwiligu pi wageliwei yabela.
35 Quando chegaram perto da escada, os soldados tiveram de carregar Paulo por causa da violência da multidão
36 Pauluyegi kiriwei lewawili mabuwiligu pelik ngalizi kek kisi, Uli. Uli. Pi ula logo ibengweki, kisi.
36 que vinha atrás, gritando: — Mata! Mata!
37 Pulaga amiwili yeke ige liweki tamizeige Paulugu ngai yemanebekyegi pelik nguk meiya, Ne niyegi ngago nara neiyagi ma talik? Ngaibokko Paulugu kairikki kerewiyawekke pugu Pauluyegi pelik meiya, Au, ni ngago Kirik nogo kaira iwaka purikki kai.
37 Quando iam levar Paulo para dentro da fortaleza, ele disse ao comandante: — Me dê licença para falar uma coisa com o senhor. O comandante perguntou: — Você sabe falar
38 Pilik mabura ni yombu Isip ngabelakpekka ulogo teni Rom Kapmanwiliyegi ngai miza logo yombanu tausen mangobektau onowiligu yongkambanu nawili yela logo ibeng sa logo puwili panga kurung yeikwekke iza orowei kambelabok ono, meiya.
38 Por acaso você é aquele egípcio que algum tempo atrás começou uma revolução e levou quatro mil terroristas armados para o deserto?
39 Pilik kai legi Paulugu pelik meiya to mela, Ne pi ono, ne Yudabek, ngabelak Silisiya meibekke yereng Tasasi yeikta yemane puraga wazabek. Ne yongkambanuwiliyegi ngago yeiweki, meiya.
39 Paulo respondeu: — Eu sou judeu, nascido em Tarso, cidade muito importante da região da Cilícia. Por favor, me deixe falar com o povo.
40 Togo ngaibokko pi ngago kaibene, Ei, meiya legi Paulu paka ngilirikke luweza logo yongkambanuwiliyegi langai melezik yongolok meiya logo puwili ngagolukwekke Paulugu ngago yeik puwili ngezewiligirage kozak yeiya.
40 Então o comandante deixou. Paulo ficou de pé na escadaria e fez um sinal com a mão para o povo, pedindo silêncio. Quando todos ficaram calados, Paulo começou a falar em hebraico . Ele disse:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.