Atos 19
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVI
1 Togo Apolo ngoluk Kirik ngabelakpekke Korinti yerengke wizigeya Paulu Kalesiya ngabelakpek keya Pagiya ngabelakpek neing kai kambela logo yereng Epese meirage lewagela. Kanda pangalege pura yongkambanu Yisuyegi kiriwei nawili koyilege.
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, atravessando as regiões altas, chegou a Éfeso. Ali encontrou alguns discípulos
2 Pi pulogo puwili kiling tek narik wiziya logo pugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Ini were ngizi panu kumula puwekkerik ini Anotogi Kung Walekpek weiya ma yeik? Puwiligu pelik meiya to mela, Tenirau Anotogi Kung Walekpekki ngagoragi kerewiya ono.
2 e lhes perguntou: "Vocês receberam o Espírito Santo quando creram? " Eles responderam: "Não, nem sequer ouvimos que existe o Espírito Santo".
3 Pilik kisi legi Paulugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Pilik mena, ini kaimela puwekkerik ngago takkaragi kerewiya logo kiriwei miza, yeiya. Puwiligu pelik meiya to mela, Teni ngago Yowan kaimelibokko kai puragi kerewiya logo pugu teni kaimela, yeiya.
3 "Então, que batismo vocês receberam? ", perguntou Paulo. "O batismo de João", responderam eles.
4 Pilik kisi legi Paulugu puwiliyegi pelik yeiya, Yowan kaimelibokko kaimelarik yongkambanu kaile puwiligu miza piyengka kowitawili kaimela keya pugu puwiliyegi yombu kalike piyegi lewagibokyegi ngizi panu kumulibene kozak yeiya. Pok Yisu, yeiya.
4 Disse Paulo: "O batismo de João foi um batismo de arrependimento. Ele dizia ao povo que cresse naquele que viria depois dele, isto é, em Jesus".
5 Pugu pilik yeiya puragi puwili kerewiya logo puwili Yisu Yemizibekki yeiktage kaimela.
5 Ouvindo isso, eles foram batizados no nome do Senhor Jesus.
6 Logo Paulugu puwiliyegi mele puguyau walamiya logo Anotoyegi waberek mizageyarik Anotogi Kung Walekpokko nak nakki yungke kiliya logo puwili nak ngabelak nakkawiligi ngago yeik naraga kaibene keleya. Keya Anotogo ngagoyeng puwili nak nak yana logo puwiligu kozak kisa meli.
6 Quando Paulo lhes impôs as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo, e começaram a falar em línguas e a profetizar.
7 Yombu puwili sangkelarik meleyau keya pongo ingenazikka neyau.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Togo pulaga wok Sabatpek meibekke Paulu Yudawiligi i walek songonomakke kiliya logo pugu Yuda yeke ige koyilegewili kiling ngago Yisu kazing Anotogi ngaimekki kiliyawekimek purikki liyandek namizi kozak kela yongomo miza. Pugu ngong neyauganak piyengke pilik mizi miza. Pugu kozang yeiya logo puwili ngagoragi wameik ngizi mamizibene logo puwiligu Yisuyegi ngizi panu kumulibene.
8 Paulo entrou na sinagoga e ali falou com liberdade durante três meses, argumentando convincentemente acerca do Reino de Deus.
9 Kapura puwiliyaga nawili kerangang puwiligiyeng waliya logo kiyebuk miza logo Yisuyegi ngizi kumuli ono, keya puwili wawere ulawiligi wirege kazing Yisugimekki ngago kaileyeng kisa.
9 Mas alguns deles se endureceram e se recusaram a crer, e começaram a falar mal do Caminho diante da multidão. Paulo, então, afastou-se deles. Tomando consigo os discípulos, passou a ensinar diariamente na escola de Tirano.
10 Kirisimasi neyauge Paulu pilik pura mizageya wiziya logo yongkambanu ngabelak Asiya meibekke Yuda keya Yuda ono yoluwili mabuwili ngago Yemizibekyegi langaira kerewiya.
10 Isso continuou por dois anos, de forma que todos os judeus e os gregos que viviam na província da Ásia ouviram a palavra do Senhor.
11 Anotogo watabi ngezebokko keke kozang panu miziyeng Paulugi meleyaugu mizibene kelemiya.
11 Deus fazia milagres extraordinários por meio de Paulo,
12 Keya pobiliktiktau miza, Paulugu nawili kagorik wale Paulugi kebiraga tiyayeng ma pugu kagorik yawe miziwekke wangka waliyayeng wei pani keleya logo puwiligu kemegemewiliyegi orowei kanda kemegemewiligi ngalege walamiya logo kemegemeyeng weik yeik keya kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela kang miza.
12 de modo que até lenços e aventais que Paulo usava eram levados e colocados sobre os enfermos. Estes eram curados de suas doenças, e os espíritos malignos saíam deles.
13 Pulaga yombu Yuda nawili wei kelemi kunimowei kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela wezayeli miziwili Paulugu Yisugi yeiktage kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela wezayelageya koyilege pakelawekke puwilirau pura miziweki Yisugi yeiktage yamizi miza. Puwiligu kerewawiliyegi pelik yeiya, Tonugu iniyegi wameik panu yei, Yisu Paulugu kozak kaibokki yeiktage tonugu iniyegi puwiliyaga welagela koli, yei mizi.
13 Alguns judeus que andavam expulsando espíritos malignos tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre os endemoninhados, dizendo: "Em nome de Jesus, a quem Paulo prega, eu lhes ordeno que saiam! "
14 Mena Yuda nak Anotoyegi kolak miziwiligi ngaibek yeikta Siba meibekki marekwili melenazik keya nazikka neyauwili pura miza. Puwiligu kerewa nakyegi pura meiya
14 Os que estavam fazendo isso eram os sete filhos de Ceva, um dos chefes dos sacerdotes dos judeus.
15 kapura kerewabokko puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yisu nogo iwaka. Keya Paulu nogo iwaka. Kapura inuwayegirik inuwa tawili, yeiya.
15 Um dia, o espírito maligno lhes respondeu: "Jesus, eu conheço, Paulo, eu sei quem é; mas vocês, quem são? "
16 Pulaga yombu kerewabek yenge pigi yungke yolubokko puwili kozang panu kebangkela logo yelageyara lewege keleya. Puwili i pugumakka iwi wala meli keya puwiligi wakiyayeng koliya wala mela logo komozilik kimeike kazing wei kuna.
16 Então o endemoninhado saltou sobre eles e os dominou, espancando-os com tamanha violência que eles fugiram da casa nus e feridos.
17 Pilik miza logo Yuda keya Yuda ono Epese yerengke yoluwili mabuwili purage kerewiya logo kulilimokko kola. Yongkambanu mabuwiligu Yisu Yemizibekki yeikta mazeng keya yongolok meiya.
17 Quando isso se tornou conhecido de todos os judeus e os gregos que viviam em Éfeso, todos eles foram tomados de temor; e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Togo Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyaga kolokngagonowili yongkambanuwiligi wirege watabi watagak ngeli puwiligu mizi piyeng ma kaile liwik mizi piyendau kawela wiya logo kozak kisa.
18 Muitos dos que creram vinham, e confessavam e declaravam abertamente suas más obras.
19 Yombanu watagak ngeli miziwiliyaga kolokngagonowili kapiya kazing watagak ngeli miziweki waligeleyi piyeng orowei kanda waliyageya keya yongkambanu mamok pakelara koya. Koka puwiligu kapiya piyeng weiya puwekkerik king kolokngagono panu wezamela keya nakko kumularik tamizeige king wezamelayeng mabiyeng sangkeli purik king 50 tausen Kinagi ngane weiyayeng wezameli yagenda.
19 Grande número dos que tinham praticado ocultismo reuniram seus livros e os queimaram publicamente. Calculado o valor total, este chegou a cinqüenta mil dracmas.
20 Togo pilik miza piyeng mabiyengko ngago Yemizibekyegi langaira ngai kalagalo lewagela keya ngoluk ululu miza melibene kelemiya.
20 Dessa maneira a palavra do Senhor muito se difundia e se fortalecia.
21 Togo watabi pilik piyeng miza logo waleleige Anotogi Kung Walekpokko Paulugi wilek kambek tiya mowiya logo ngabelak Maseroniya keya Kirik meiyau neing kai kangweki miza logo Yirusalem yerengke yoweki kelemiya. Paulugu pelik kai, Ne Yirusalem yerengke kuna logo waleleige ne Rom yerengke kangkine, kai.
21 Depois dessas coisas, Paulo decidiu no espírito ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e pela Acaia. Ele dizia: "Depois de haver estado ali, é necessário também que eu vá visitar Roma".
22 Paulugu pilik kaiya logo pugu were Timoti keya Erasata piyegi sawelayau ngabelak Maseroniyabekke wezayela kapura pi tek nangezi ngoluk ngabelak Asiyabekke wiziya.
22 Então enviou à Macedônia dois dos seus auxiliares, Timóteo e Erasto, e permaneceu mais um pouco na província da Ásia.
23 Teng purage yongkambanu Epese yerengke yoluwili kazing Yisugimekki kozang panu kozak kela wizigeya puwili mabuwili ngai keliweki mizi.
23 Naquele tempo houve um grande tumulto por causa do Caminho.
24 Puwili ngai keliweki mizi purik peliktikki, Pulogo Epese yerengke yombu nak yeikta Temitiya meibek yolu, pi watabiyeng silibayengka keremizibek. Keya pugu silibayengka kung songono puwiligi yongokpanu anoto namele yeikta Atemisi meimelegi i walek yemanemakko ngiza pilikyeng keremiza logo nawili weiya logo kung songono piyengki inge laliyi keya ya kumuli miza. Keya yawe pigi puraga king kolokngagono ulumiya logo pugu yombanu pi kiling yawe mizi puwiliyegi yani.
24 Um ourives chamado Demétrio, que fazia miniaturas de prata do templo de Ártemis e que dava muito lucro aos artífices,
25 Temitiyago Paulugu miziyengki keriyawekke pugu yombu pi kiling yawe miziwili keya yawe mabilik miziwilirau menalege wiriyiweki ngago yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Yombanuwili, yawe tonuguraga tonuwa king kolokngagono ulumi purik inuwa iwaka.
25 reuniu-os juntamente com os trabalhadores dessa profissão e disse: "Senhores, vocês sabem que temos uma boa fonte de lucro nesta atividade
26 Keya yombu Paulu meibokko kairikki inuwa kerewiya. Pugu kairik watabi yombanuwiligi meleyengko keremizi logo tenigi anotowili mei piyeng Anoto ngizi onowili kai. Keya pokko yongkambanu kolokngagonowili ngago puragi ngizi kumuliweki keleyi purik inuwa iwaka. Pi Epese pelege keke mizi ono kapura ngabelak Asiyabek mabokkorau miziweki mizi.
26 e estão vendo e ouvindo como este indivíduo, Paulo, está convencendo e desviando grande número de pessoas aqui em Éfeso e em quase toda a província da Ásia. Diz ele que deuses feitos por mãos humanas não são deuses.
27 Mena Paulugi ngagora keya pugu mizagiyengko yawe tonuguragi yeikta korowali mizagi langai. Nariktau yongkambanu mabuwiligu kumulagirik tenigi yongokpanu anoto Atemisi meimelegi i walek yemanemak yeik ulakmak mizagi langai, logo pulaga yongokpanu anoto Atemisi mei teni yongkambanu ngabelak Asiyabekke yolu puwili mabuwili keya yongkambanu ngabelak mabiyengke yolu puwili mabuwiligurau inge laliyi keya ya kumuli mizimologi yeik yemane pura weik yeik sagi, yeiya.
27 Não somente há o perigo de nossa profissão perder sua reputação, mas também de o templo da grande deusa Ártemis cair em descrédito e de a própria deusa, adorada em toda a província da Ásia e em todo o mundo, ser destituída de sua majestade divina".
28 Pulaga yongkambanu wawere ulawili ngago piyengki kerewiyawekke puwili sisik panu miza logo weik pelik kek kisa meli, Teni Epesewiligi yongokpanu anotomele Atemisi meimelegi yeikta yemane panu, kisi.
28 Ao ouvirem isso, eles ficaram furiosos e começaram a gritar: "Grande é a Ártemis dos efésios! "
29 Kek kisimek yerenda neing ululu miza mela logo mabuwili wiyalowei miza. Mamok kemenak wei kuna logo Kaiyasa keya Arisaka meiyau Maseroniyagayau logo Paulu kiling yongomo miziyau kebangkela logo puwiligi i ngagoyeng kerewiyageyara mogosa yolumakke piyau kiling nginda kuna.
29 Em pouco tempo a cidade toda estava em tumulto. O povo foi às pressas para o teatro, arrastando os companheiros de viagem de Paulo, os macedônios Gaio e Aristarco.
30 Paulu puwiligi wirege puwiliyegi kozak yeiweki kuniweki nobiyeng miza kapura Yisuyegi kiriweiwiligu pi waliya.
30 Paulo queria apresentar-se à multidão, mas os discípulos não o permitiram.
31 Keya yombu ngabelak Asiyabekke yemanewiliyaga nawilirau Pauluyegi iwaka panuwili logo Pauluyegi ngago nara wezamela logo kozang ngago meiya pi ngezebek yongkambanu i yaka pumakkewiliyegi kozak yeiweki kuna nelegi.
31 Alguns amigos de Paulo dentre as autoridades da província chegaram a mandar-lhe um recado, pedindo-lhe que não se arriscasse a ir ao teatro.
32 Keya i yaka pumakka mizarik pulogo wawere uliwiligu unatuba panu kek kisi, nawiligu ngago nara ngalizi nalik kisi keya nawiligu nalik kek kisi. Keya puwili nangaiyengki wiyeke wawere uli miza purik kolokngagonowili lusuwei.
32 A assembléia estava em confusão: uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. A maior parte do povo nem sabia por que estava ali.
33 Yuda nawiligu yombu Alesenda meibek ngagora yongkambanu wawere ulamekki wirege kozak kaibene kelegele kelemiya. Tegi puwiliyaga nawiligu kumularik Alesenda wiyalowei keli puragi solorik nobiyeng. Pilik miza logo Alesenda mele puguzik puwiliyegi langai yongolok meiya logo ngago puwiligu piyegi langai kisageya puragi kangara kozak kaiweki miza.
33 Alguns da multidão julgaram que Alexandre era a causa do tumulto, quando os judeus o empurraram para frente. Ele fez sinal pedindo silêncio, com a intenção de fazer sua defesa diante do povo.
34 Kapura puwiligu tapakeleige pura pi Yuda nak mamiza, legi pumok mamok kemenak menalege awa neyauge ngago pera pelik kek kisa, Teni Epesewiligi yongokpanu anotomele Atemisi meimelegi yeikta yemane panu, kisa.
34 Mas quando ficaram sabendo que ele era judeu, todos gritaram a uma só voz durante cerca de duas horas: "Grande é a Ártemis dos efésios! "
35 Kalikerik yombu Epese yerengke yongkambanuwiligi yeikyeng mizibokko yongkambanu wawere ulamekyegi ngagoluk koyi yeiya logo pelik yeiya, Ini Epese yombanuwili kerewiyi, teni Epesewiligi yongokpanu anotomele yeikta Atemisi meimelegi i walek yemane pelegemakki waberek ngai mizi purik yongkambanu ngabelak mabiyengkemek mamokko iwaka. Keya teni Atemisigi kung paka ngalega walabekki waberek ngai mizi purik yongkambanu mamokko iwaka.
35 O escrivão da cidade acalmou a multidão e disse: "Efésios, quem não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Ártemis e da sua imagem que caiu do céu?
36 Keya namele ma nakkorau watabi piyau ngaiguyau kisagi ono. Tegi ini ngagoluk koyi keya watabi korowali nayeng miziweki kumuli nagani.
36 Portanto, visto que estes fatos são inegáveis, acalmem-se e não façam nada precipitadamente.
37 Yombu peyaugu tenigi i walek yemanemakka watabi nayeng ngoweiya ono, ma tenigi yongokpanu anotomoloyegi langai ngago kaile kisa ono, kapura inugu waze piyau pelege iza orowei wiriya.
37 Vocês trouxeram estes homens aqui, embora eles não tenham roubado templos nem blasfemado contra a nossa deusa.
38 Tamizeige yombu Temitiyabok keya yombanu pi kiling yawe mizi puwili nak kiling ngagozak mizagi keli purik wok pilikkiyeng keya yombu ngagozak piyengki kerewiyiwili ngoluk koyinda legi puwili pulogo nakko nak ngagozak kelemi nangai.
38 Se Demétrio e seus companheiros de profissão têm alguma queixa contra alguém, os tribunais estão abertos, e há procônsules. Eles que apresentem suas queixas ali.
39 Mena, tamizeige watabi inugu mizagi keli nayeng ngoluk purik wok teni wawere uliweki piyengke ngagoragi kerewiyiwili kiling kozak keli nangine.
39 Se há mais alguma coisa que vocês desejam apresentar, isso será decidido em assembléia, conforme a lei.
40 Keya watabi yaka wokpekke miza piyengkirik teni ngaimek keremiza perikki wiyeke ngagozak yemane mizagi langai, purik puragi soloriktau purik sa ono. Togo tamizeige ngaiwiligu teniyegi puragi nguk yeiwekkerik tonugurau ngago wazono wameik mizagi nara yanagi ono.
40 Da maneira como está, corremos o perigo de sermos acusados de perturbar a ordem pública por causa dos acontecimentos de hoje. Nesse caso, não seríamos capazes de justificar este tumulto, visto que não há razão para tal".
41 Pugu pilik yeiya logo mabura yeiya logo puwili wezayela.
41 E, tendo dito isso, encerrou a assembléia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.