Atos 18
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Pilik miza logo Paulu Atenese yerenda wiya logo pongo yereng Korinti meirage kambela.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Keya pulogo pi Yuda yombu yeikta Akuwila meibek kiling melegulang miza. Akuwila ngabelak Pondasi meibekke wazamiya kapura ngabelak Itali meibekke yereng Rom meirage pigi yongokpumele yeikta Pirisila meimele kiling yolu. Kapura Romwiligi King Ngai yeikta Kilori meibokko Yudawili Rom yerendaga yoluwili mabuwili yerenda wiya logo kangweki ngagora yana kopong piyau Korinti yerengke ngolukku lewa. Paulu piyauyegi pakeli kambela logo
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 piyau kiling yawe miziweki wizagoma, purik Paulu king ngeragiyeng weiyagiyeng weirik pugu i selayeng keremizi purikka, piyaugu mizi pilik.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Kapura Sabat mabiyengke Paulu Yudawiligi i walek songonomakke kanda Yudawili keya Kirikwili kiling ngago Yisuyegi langaira kozak keli yongomo mizi logo puwiliyegi pugu ngago Yisuyegi langairagi ngizi panu kumulibene kelegele yei mizi.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Wok nakke yombuyau Silasi keya Timoti paka Maseroniya lemeng wiya logo piyau pongo Korinti yerengke kandawekkerik Paulu yawe wamenara mizageya wizilege, purik wok mabiyeng Anotogi ngagora kozak yeiweki wilek kang tiya mani logo pugu Yudawiliyegi pelik yeiya, Kilisibek, Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek Yisu purik ne iwaka, yei mizi.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Kapura puwiligu ngago pugura keta wezameli keya piyegi ngago korowaliyeng meiyawekke pugu puwiliyegi pelik yeiya, Nogo iniyaga mele nogoyau kaigesi. Tamizeige ini Anotoyaga wik wizagomagira wei ono purik yawe ini makngezego mizi piyengko. Nogo yawe Anotogo neyegi miziweki kaiyara miza. Purikki wiyeke purik pugu ne ngangang nanagi ono. Kerewiyi, mabek pewekka ne Yuda onowiliyegi ngago Yisuyegi langaira kozak yei kangweki mizi, yeiya.
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Togo Paulu puwili wezaya logo Yuda ono nak yeikta Tisiya Yasita meibek logo Anotoyegi inge laliyi keya kumuli mizibekki imakke yoluweki kambela, i pugumak Yudawiligi i walek songonomakke saweliweimak.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Yombu Yuda nak Yemizibekyegi ngizi panu kumuli. Yeik pugura Kilisipa, pi Yudawiligi i walek songonomakki ngaibek. Pi ibuwili mabuwili Yemizibekyegi ngizi kumuli. Keya nawilirau, yongkambanu kolokngagono Korinti yerengke yoluwili Anotogi ngago Paulugu yeiyaragi kerewiya logo ngizi panu kumula logo kaimela.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Wok nakke kusage pulogo Korinti yerengke Paulu wirere tawizeige Anotogo watabi nayeng wangakyeng kelik naraga waligelemiya logo Yemizibokko piyegi pelik meiya, Ngago nogora kozak kaiwekke purik mabura kulili mizi nagani, ngoluk kozak yeiyageya mizimo. Kiyebuk sa meli nagani.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Purik ne ni kiling wizinda kani, tegi nakkorau ni ngangang keleniyagi ono, purik ngoluk yereng perage yombanu kolokngagonowili nogowili mizagi legi, meiya.
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Pilik kai legi Paulu kirisimasi nara keya walerik pulogo yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagora waligeleyageya wizagoma.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Kalike ngabelak Kirik meibekke yombanuwili ngai wikpek wazamiya, yeikta Kaliyo meibek. Wok nakke pugu ngai wizigeya Yuda nawili menalege wawere ula logo puwiligu Paulu kebangkela logo ngai Kaliyoyegi miza oroweirik ngagozak kelemiya.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Puwili ngai Kaliyoyegi pelik meiya, Yombu pobokko yongkambanu teniyagawili Anotoyegi kazing wik inge laliyi keya ya kumulagi namek waligeleyi logo pumok lo tonuguragorau kaiya onomek, meiya.
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Paulu kaiweki tamizeige ngai Kaliyogo Yudawiliyegi pelik yeiya, Tamizeige yombu pobokko kaile nara miza ma nakyegi kaile miza purik mabura ne ini Yudawiliyegi kerewiyagi purik pangka.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Kapura pera yeik ngagoyeng keya yeikyeng keya lo ini makngezegiyeng legi ne pera kozak kelagi ono, ini ini makngezego pera kozak kela logo pangka pangka mizizo.
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Ngai Kaliyo pilik yeiya logo pugu puwili i ngagozak mizimakka welagela wezayela.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Puwili mabuwili imakka welagela logo puwiligu yombu Yudawiligi i walek songonomakki ngai wikpek yeikta Sosoteni meibek kebangkela logo i ngagozak mizimakke yerengke siyale ula, kapura peragi Kaliyo songono nangezi kumula ono.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Keya Paulu yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili kiling ngoluk wok kolokngagono Korinti yerengke wiziya, waleleige pi puwili wezaya logo Pirisila yali kerekpu Akuwila kiling ngabelak Siriya meibekke sikmakke ngalengale kambela. Kangkine Pot Senikeliyalege Paulugu Anotoyegi ngago sawiya nara mana logo pugu pura ngelagi onorikki walimiziweki nakko kebi nganelek pugura kemenak wiliya.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Puwili yereng Epese meirage lewagela logo puraga Paulugu Pirisila keya Akuwila wezaya. Kangkine Paulu Yudawiligi i walek songonomakke ige la logo Yudawili kiling ngagozakka keli yongomo miza.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Yongkambanuwiligu piyegi wok nayendau puwili kiling yoluweki nguk meiya kapura pi ei miza ono.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Purik segeya pi puwili wezaya logo kunimowei pugu puwiliyegi pelik yeiya, Kapura tamizeige Anotogo kelirik ne yogi purik ne iniyegi yogine, yeiya logo pi Epese yerengka sikmakke ngalengale kambela.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Paulu Epese yerengka sikmakki ngalengale kemenak yereng Sisariya meiragi yo logo pulogo kanda pi Yirusalem yerengke kambela. Kanda pi yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuli Yisugi yeiktage wawere ulawili kiling melegulang miza. Pi pilik miza logo Yirusalem yerenda wiya logo pongo Antiyok yerengke kambela.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Keya pulogo kang nayeng wiziya logo pulaga pi pulumeng wiya. Pi Antiyok lemeng wiya logo ngabelak Kalesiya keya ngabelak Pagiya meiyau neing kambela purik yereng koka pi pakelayeng mabiyengke ngereke pakeliweki logo yongkambanuwiliyegi ngago puwiligi Yisuyegi ngizi kumulira kozang kelemiwekira yana.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Yombu Yuda yeikta Apolo meibek yereng Alesendere meirage wazabek Epese yerengke kanda. Pi ngagora wazono panu kaibek keya pi Anotogi Kapiya Walektikke ngago lang piyeng iwaka panubek.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Koka nakko pi kazing Yowan kaimelibokko Yemizibokko miziyengki kaiyayengki kozak meiya logo weik yongkambanu Epese yerengke yoluwiliyegi kazing Yemizibokko mizi logo pugu iwakayengki wilek kang tiya mani keya wameik ngizi waligeleya.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Keya pi Yudawiligi i walek songonomakke ige la logo weik liyandek namizi kozak yeiya logo Pirisila keya Akuwila pugu kai purikki kerewiya logo piyaugu pi piyaugi imakke miza orowei kuna logo piyaugu piyegi kazing Yemizibokko miziyeng logo pugu ngoluk iwaka onoyengki kimeik panuge waligelemiya.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Pulaga Apolo ngabelak Kirik meibekke kangweki kumula legi Yisuyegi ngizi kumuli Epese yerengkewiligu yongkambanu Kirik Yisuyegi ngizi kumuliwili piyegi keriyageya koyibene lende miza yana. Kapiyarik pelik miza, Ini Kirik Yisuyegi ngizi kumuli puwiligu Apolo teni kiling Yisuyegi ngizi kumulibekyegi, Koli meiyagirikki tonugu iniyegi nguk yei.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Purik pugu yereng wawere ulirikke ngago kozang kozak yeiya to meliyengko Yudawiliyegi lewege keleya, Pi Anotogi Kapiya Walektikka Yisu pok Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiya mabok purik wameik panu purikki walimiza.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.