Atos 15

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wok nakke Paulu keya Panabas Antiyok yerengke koyi keya yombu nawili ngabelak Yudayabekka yereng Antiyoktagi kayima logo yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili weik waligeleyi logo pelik yei, Tamizeige ini Mosegi lo yombu korikyengki korik yeke ngalegeyeng ngelizo kaiya pura mizi ono purik mabura Anotogo ini yaliya wazayagi ono, mena yeiya.
1 Alguns homens foram da região da Judeia para a cidade de Antioquia e começaram a ensinar aos irmãos que eles não poderiam ser salvos se não fossem circuncidados , como manda a Lei de Moisés.
2 Kapura Paulu keya Panabas piyaugu puwili kiling watabi puwiligu kisa piyengki ngago yemane panu ngalik kela yongomo miza. Tegi puwili mabuwili pilik kozak kela purik Paulu keya Panabas kiling yombanu Antiyok yerengke nawili paka Yirusalem yerengke Yisugi aposolowili keya yombu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi ngaiwiliyegi peragi pakeli kangweki, kela.
2 Paulo e Barnabé não concordaram e tiveram uma discussão muito forte com eles a respeito disso. Aí foi resolvido que Paulo e Barnabé e mais alguns irmãos fossem para Jerusalém, a fim de estudar esse assunto com os apóstolos e os presbíteros da igreja.
3 Togo yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu puwili wezayela logo puwili ngabelak Pinisiya keya Sameriya meiyau neing kambela logo puwiligu yongkambanu pulogo Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi ngago Yuda ono nawili kowita logo Yisuyegi ngizi panu kumuli puragi kozak yeiya. Puwili puragi kerewiya logo wilikwilikmokko kola.
3 Então a igreja de Antioquia mandou que eles fossem. Eles passaram pelas regiões da Fenícia e da Samaria, contando como os não judeus estavam se convertendo a Deus. E todos os irmãos ficaram muito alegres com essa notícia.
4 Puwili Paulu kiling paka Yirusalem yerengke kandawekke aposolowili keya Yisuyegi ngizi panu kumuliwili keya puwiligi ngaiwili mabuwiligu puwili kiling melegulang miza logo yombu Antiyok yerengkawiligu Yirusalem yerengkewiliyegi watabi Anotogo yawe puwiligu miziyengki yungke miza piyengke kozak yeiya.
4 Quando chegaram a Jerusalém, foram recebidos pela igreja, pelos apóstolos e pelos presbíteros e lhes contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles.
5 Kapura yombu Palisiwiliyaga weik Yisuyegi ngizi panu kumuli nawiligu luweza logo pelik yeiya, Inugu Yuda ono weik Yisuyegi ngizi panu kumuli puwiliyegi puwili Mosegi loyengki kiriwei miza logo yombu korikyengki korik yeke ngalegeyeng ngeliweki wameik panu, yeizo, yeiya.
5 Mas alguns membros do partido dos fariseus que também haviam crido se levantaram e disseram: — Os não judeus têm de ser circuncidados e têm de obedecer à Lei de Moisés.
6 Togo aposolowili keya Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligi ngaiwili peragi kozak keliweki menalege wawere ula.
6 Então os apóstolos e os presbíteros se reuniram para estudar o assunto.
7 Ngago yokolong kozak kela yongomo miza logo Pitago luweza logo pelik yeiya, O ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuliwili, ini iwakarik koka Anotogo iniyaga ne niza logo Yuda onowiliyegi wezanela logo puwiliyegi Anotogi ngago wazono Yisuyegi langaira kozak yeiweki logo puwili kerewiya logo Yisuyegi ngizi panu kumuliweki purik ini iwaka.
7 Depois de muita discussão, Pedro se levantou e disse: — Meus irmãos, vocês sabem que há muito tempo Deus me escolheu entre vocês para anunciar o
8 Puwili ngizi kumula logo Anoto yombanuwiligi wilek kangyeng iwakabokko Kung Walek pugubek teni yana pilik puwili yana legi purikku walimizi purik Anotogo Yuda onowiliyegi kezanga yana ono, pi wiregawere pugura puwiliyegi yana purikki teni waligeleyi.
8 E Deus, que conhece o coração de todos, mostrou que aceita os não judeus, pois deu o Espírito Santo também a eles, assim como tinha dado a nós.
9 Pugu teniyegi nalik keya puwiliyegi nalik miza ono. Puwili Yisuyegi ngizi panu kumuli kopong pugu kaile puwiligiyeng tumula logo wilek kang puwiligiyeng kaigesa mela yowiya.
9 Deus não fez nenhuma diferença entre nós e eles; ele perdoou os pecados deles porque eles creram.
10 Pilik mena nangki wiyeke inuwago Anotoyegi yang kelemiya logo pi sisik miziweki kelemi? Purik inuwago yombanu Yisuyegi ngizi kumuliwiligu Mosegi lo mabiyengki kiriweigi purikki keli kapura tenigi yelibungang kokawili ma tenirau lo mabiyengki kiriweigi langai ono. Logo tamizeige inuwago puwili Mosegi lo mabiyengki kiriwei mizizo yei purik mabura inuwago puwili kuneng wageliweki keleyagi logo puragi Anoto sisik miziweki kelemiyagi.
10 Então por que é que vocês estão querendo pôr Deus à prova, colocando uma carga nas costas dos que agora estão crendo? E essa carga nem nós nem os nossos antepassados pudemos carregar.
11 Yuda onowili Mosegi loyengki kiriwei mizirikki wiyeke Anotogo puwili yaliya wazaya ono, puwili Yisuyegi ngizi panu kumulirikki wiyeke puwili Yisu Kilisi Yemizibekki wazono tonugu weiyagi langai ono purago Anotogo puwili yaliya wazaya. Keya Anotogo teni Yudawili kazing mabilikmekke yaliya wazaya, Pitago pilik yeiya. Yombanu wawere ula pumok mamok ngagoluk, logo puwili yeik kerewiya.
11 Pelo contrário, por meio da graça do Senhor Jesus, nós, judeus, cremos e somos salvos do mesmo modo que os não judeus.
12 Pulaga Panabas keya Paulugurau ngago kisa logo pumok mamok ngago piyaugiragi kerangang mana. Piyaugu puwiliyegi watabi Anotogo keke miziyeng keya watabi wirangai piyeng mabiyeng Anotogo mele piyaugiyengko Yuda onowiligi miza yowiyarikki kozak yeiya.
12 Então todos os que estavam ali ficaram calados e escutaram Barnabé e Paulo contarem todos os milagres e maravilhas que Deus tinha feito por meio deles entre os não judeus.
13 Piyaugu kozak kisiyeng weik yeikwekke Jems yangalek meiya logo pelik yeiya, O ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuliwili, neyegi kerewiyizo.
13 Quando eles terminaram de falar, Tiago disse: — Meus irmãos, escutem!
14 Simong Pitago ngolukku teniyegi Anoto yongkambanu Yuda onowiliyegi ulogo lewagela logo puwiliyaga nawili yongkambanu yeik pugura kilingwili miziweki izarikki kozak yei yagenda.
14 Simão acabou de explicar como Deus primeiro mostrou o seu cuidado pelos não judeus, escolhendo do meio deles um povo que seria dele.
15 Logo pugu kaira keya yombanu ngagora Anotoyaga weiya logo kozak kisawiligu kisara menalik. Pilik miza pura Kapiya Walektikku pobilik kaiya puragi kiriwei,
15 As palavras dos profetas estão bem de acordo com isso, pois as Escrituras Sagradas dizem:
16 Anoto Yemizibokko pelik kai, Kalike ne yogi logo Tawitigi kawiye wala yolu pumakka korowali miza mela piyeng wik keremizagi keya pumak ngereke ngizagi.
16 “Depois disso eu voltarei — diz o Senhor — e construirei de novo o reino de Davi, que é como uma casa que caiu. Juntarei de novo os pedaços dela e tornarei a levantá-la.
17 Nogo pilik mizagi logo yongkambanu nazuwaga Yuda onowili mabuwili ne Yemizibekyegi weliweki, puwili nogo iza logo yeik nogora kilingwili, ne Yemizibokko pilik kai.
17 Assim todas as outras pessoas, todos os outros povos que eu chamei para serem meus, vão procurar conhecer o Senhor. Assim diz o Senhor,
18 Anoto Yemizibek kalike pugu mizagi piyeng koka solowekkerikka iwakabek. Amoso 9:11,12
18 que anunciou essas coisas desde os tempos antigos.”
19 Keya Jemsgu mawinda pelik kaiya, Nogo kumularik pelik, Tonugu Yuda ono Anotoyegi kowita puwili lo tonuguyeng mabiyengki kiriweiweki keleya logo puwiliyegi yawe unatubara miziweki yanagi ono.
19 E Tiago continuou: — A minha opinião é esta: eu acho que não devemos atrapalhar os não judeus que estão se convertendo a Deus.
20 Pilik segeya tonugu mak kapiya narik puwiliyegi lende miza logo yaniweki logo puwiliyegi lo keremungke ono, yeik yemane peyengki kiriwei mizizo yeiweki. Piyeng pelik, nakko watamek ma winakmek ma liyengmek ula logo anoto ikuyogorikwiligi kungyengki yana purik mabura ini piyengka ni nagani. Keya ini watamek ma winakmek ma liyengmekki iwibekka ni nagani, logo watamek ma winakmek ma liyengmek uli puwekke kebi wilektik were ngela logo iwibek mabok kubula wizigeya ni. Keya nariktau ini kazing kaile yongkambu mizimekke mizi nagani.
20 Penso que devemos escrever a eles uma carta, dizendo que não comam a carne de animais que foram oferecidos em sacrifício aos ídolos, que não pratiquem imoralidade sexual, que não comam a carne de nenhum animal que tenha sido estrangulado e que não comam sangue.
21 Yemane peyeng yongkambanu mabuwili iwakayeng purik kirisimasi kolokngagonoyeng yereng mabiyengke wok teni Yudawili yawe mizi ono mabiyengke tenigi i walek songonoyengke Mosegi loyeng sangkela logo ngago pugura kozak yeiya, Jemsgu pilik yeiya.
21 Pois, desde os tempos antigos, a Lei de Moisés tem sido lida todos os sábados nas sinagogas , e as suas palavras são anunciadas em todas as cidades.
22 Pulaga aposolowili kiling Yisuyegi ngizi kumuliwili keya puwiligi ngaiwili mabuwili menalege kelarik mabuwiliyaga nawili iza logo Paulu keya Panabas kiling yenge yereng Antiyoktaga wezayeliweki kozak kela. Puwiligu nak Yuras yeik nara Pasaba meibek, keya nak Silasi meibektau iza. Yombanu Yisuyegi ngizi kumuliwiligu kumularik yombu piyau yombiyangai panuyau miza.
22 Então os apóstolos e os presbíteros , com o apoio de toda a igreja, resolveram escolher entre eles alguns homens e mandá-los para Antioquia com Paulo e Barnabé. Os escolhidos foram Judas, chamado Barsabás, e Silas. Esses dois homens eram muito respeitados pelos membros da igreja.
23 Puwiligu piyau iza logo kapiya pelik lende mizariktau piyau kiling wezamela,
23 E mandaram por eles a seguinte carta: “Nós, os apóstolos e os presbíteros, irmãos de vocês, mandamos saudações aos nossos irmãos não judeus que vivem em Antioquia e na
24 Teni kerewiyarik yombu teniyaga nawili kambela logo iniyegi ngago ini lebuk ngai keleyagi nara kozak yeiya logo ini puwiligu kisaragi wilek ngelek kumula meli. Kapura puwili teniyaga ngago pilik mizagira weiya ono, piyeng ngezewiligu mizayeng.
24 “Soubemos que alguns do nosso grupo foram até aí e disseram coisas que criaram problemas para vocês. Porém não foi com a nossa autorização que eles fizeram isso.
25 Tegi teni menalege wawere ula logo kangka wamenak kiling yombu ngagora orowei kangki neyau Paulu keya Panabas meiyau kiling wezayeliweki izaweki kozak kela. Paulu keya Panabas piyau tenigi kewengke tonugu keli panuyau keya
25 Portanto, nós todos resolvemos, sem nenhum voto contra, escolher alguns homens e mandá-los a vocês. Eles vão com os nossos queridos irmãos Barnabé e Paulo,
26 piyaugu ngago Yisu Kilisi tenigi Yemizibekyegi langaira kozak kisa melirikki wiyeke nawiligu piyauyegi kumbak miza logo yeliweki keleyi kapura piyau ngoluk kozang kozak kisageyayau.
26 que têm arriscado a sua vida a serviço do nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Togo tonugu Yuras keya Silasi iniyegi wezayeli puloge. Keya piyaugurau kili yeikyaugu kapiyarikke tonugu lende miza mabilik inigi wirege kozak yei nangai.
27 Estamos enviando, então, Judas e Silas para falarem pessoalmente com vocês sobre estas coisas que estamos escrevendo.
28 Anotogi Kung Walekpokko teni kumula wazonoyeng yana logo tonugu kelara ini lo kolokngagonoyeng yanagi ono, mak lo yemane peyeng yaniweki kela.
28 Porque o Espírito Santo e nós mesmos resolvemos não pôr nenhuma carga sobre vocês, a não ser estas proibições que são, de fato, necessárias:
29 Piyeng pelik, nakko watamek ma winakmek ma liyengmek ula logo anoto ikuyogorikwiligi kungyengki yana purik mabura ini piyengka ni nagani. Keya ini watamek ma winakmek ma liyengmekki iwibekka ni nagani logo watamek ma winakmek ma liyengmek uli puwekke kebi wilektik were ngela logo iwibek mabok kubula wizigeya ni. Keya nariktau ini kazing kaile yongkambu mizimekke mizi nagani.
29 não comam a carne de nenhum animal que tenha sido oferecido em sacrifício aos ídolos; não comam o sangue nem a carne de nenhum animal que tenha sido estrangulado; e não pratiquem imoralidade sexual. Vocês agirão muito bem se não fizerem essas coisas. Saúde a todos!”
30 Togo puwiligu ngagora oroweiwili wezayela logo Antiyok yerengke kambela. Pulogo kanda puwiligu Yisuyegi ngizi kumuli mabuwili wawere keleya logo kapiyarik yana.
30 Então mandaram que os quatro partissem, e eles foram para Antioquia. Lá reuniram os cristãos e entregaram a carta.
31 Yongkambanuwili kapiyarik sangkela logo ngagorago puwili kozanda yana kopong puwili wilikwilikmokko kola.
31 Quando estes a leram, ficaram muito alegres com as palavras de ânimo que havia nela.
32 Pulaga Yuras keya Silasi ngeze mabiyau ngagora Anotoyaga weiya logo kozak kisiyaugu yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi ngago kozanda yana keya ngago ngizi kumuli puwiligi pura kozang kelemiyara kozak yeiyageya koya.
32 Judas e Silas, que eram profetas , falaram muito com os irmãos, dando-lhes assim ânimo e força.
33 Piyau sonda nayeng pulogo koyima logo yoweki kangkere miza. Yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu piyauyegi pelik yeiya, Kambeli, Anoto yali kiling kangki mena, yeiya logo wezayoyela.
33 Eles passaram algum tempo ali, e depois os irmãos, fazendo votos de boa viagem, os mandaram de volta para aqueles que os tinham enviado.
34 Kapura Silasigi kumularago mizagewiyege pi mabulogo wizagoma.
34 [Porém Silas achou melhor ficar ali.]
35 Paulu keya Panabas ngong nayeng yenge Antiyok yerengke koyimowei piyau keya kolokngagono nawilirau Yemizibekki ngagora kozak yei keya waligeleyi miza.
35 Mas Paulo e Barnabé ficaram algum tempo em Antioquia. Eles e muitos outros cristãos ensinavam e anunciavam a palavra do Senhor. A segunda viagem missionária de Paulo
36 Piyau pilik miza logo Paulugu Panabasyegi pelik meiya, Towa kandoweki. Keya kunimowei purik yereng towago ulogo Yemizibekki ngagora kozak yeiya piyeng mabiyengke Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi pakela logo puwili talik yolu miziweki, meiya.
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: — Vamos voltar e visitar os irmãos em todas as cidades onde já anunciamos a palavra do Senhor. Vamos ver se eles estão bem.
37 Tegi Panabasgu pangka meiya logo pugu kumularik Yowan Mak piyau kiling kangweki kumula,
37 Barnabé queria levar João Marcos.
38 kapura Paulugu kumularik pirau miza orowei kang purik pangka ono. Purik pi koka yawe aposolowiligiragi piyau kiling yawe mizi kayima puraga kazi kunabek logo pi ngabelak Pambiliya meibekke piyau wezaya, legi purik pangka ono miza.
38 Porém Paulo não queria, pois Marcos não tinha ficado com eles até o fim da primeira viagem missionária, mas os havia deixado na província da Panfília.
39 Piliktikki wiyeke piyau ngezeyau takkaragi kiriwei mizagi miza legi ngalik kela logo nak namek neing miza.
39 Por isso eles tiveram uma discussão tão forte, que se separaram. Barnabé levou João Marcos consigo e embarcou para a ilha de Chipre,
40 Kapura Paulugu Silasi miza logo piyau kangweki sawiya. Togo Yisuyegi ngizi kumuliwiligu piyauyegi pelik yeiya, Yemizibekki wazono panu tonugu weiyagi langai ono pura yali kiling kambeli, yeiya.
40 enquanto que Paulo escolheu Silas e seguiu viagem, depois que os irmãos o entregaram aos cuidados do Senhor.
41 Piyau wiya logo ngabelak Siriya keya Silisiya meiyau neing kambela logo yereng mabiyengke Yisuyegi ngizi panu kumuli Yisugi yeiktage menalege wawere uli miziwiliyegi ngago yana logo ngizi kumuli puwiligi pura kozang kelemiya.
41 E Paulo atravessou a província da Síria e a região da Cilícia, dando força às igrejas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.