1 Timóteo 6

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwiliyaga ngai nawiligu weiya logo yeik ulak yawe mizi puwili ngai puwiligiwiliyegi wazono kumuliweki, logo puwiligi kulengke koyimowei yawe puwiligiyeng pangka miziweki. Puwili pilik mizi purik, nawiligurau Anotogi yeiktagi langai kaile kisagi ono ma kazing wazono tonugu waligeleyimokki kaile ngago kisagi ono.
1 Aqueles que são escravos devem tratar o seu dono com todo o respeito, para que ninguém fale mal do nome de Deus e dos nossos ensinamentos.
2 Tamizeige yombanu ngai puwiligiwili Yisuyegi ngizi panu kumuliwili mabura yawe miziwili pelik kumuli nagani, Te ngaibek Yisugu ingini keremiza logo ne ngago pugura ngela meliweki, mizi nagani, a’a’, segeya pelik kumuliweki, Pi kazing ngizi kumulimek kilimbek keya Anotogo piyegi keli legi ne piyegi kelageya wizimowei ne piyegi yawe yemane panu miziweki logo pi yawe nogo mizi puraga pi watabi wazonoyeng weibene. Ni peyeng yongkambanuwiliyegi yani keya waligeleyi mizimo logo puwili mizibene.
2 E os escravos que têm dono cristão não devem perder o respeito por ele por ser seu irmão na fé. Pelo contrário, devem trabalhar para ele melhor ainda, pois o dono, que recebe os seus serviços, é cristão e irmão amado. Ensine e recomende estas coisas:
3 Nakko Anotogi ngago peyengka kalogomokyeng waligeleyi keya pi Yemizi Yisu Kilisi tonugubokko ngago ngizi waligeleyi piyengki pangka kai ono purik pi ei miza ono keya pi kazing tonugu Anoto kelik pangka yolugimekki waligeleyiyengki ei miza ono, mabura
3 Se alguém ensina alguma doutrina diferente e não concorda com as verdadeiras palavras do nosso Senhor Jesus Cristo e com os ensinamentos da nossa religião,
4 pi lewegebek mizi yagenda keya kangkabektau onobek pi ngago songonoyengki nguk kai kang keya ngago si kela yongomo miziyengki kelibek, logo piliktikki kandik yongkambanu piyegi kerewiyiwili nakki watabiyeng keya nakko miziyengki yagolok mizi, keya nakko nakyegi ngalik mei yongomo mizi, keya puwili nakko nakyegi kaile mei, keya nakko nakyegi wilek kaile kumuli.
4 essa pessoa está cheia de orgulho e não sabe nada. Discutir e brigar a respeito de palavras é como uma doença nessas pessoas. E daí vêm invejas, brigas, insultos, desconfianças maldosas
5 Keya nakko nakyegi ngalik mei purik puwiligi yungkerik kaile keya puwiligu wameik waligeleyi piyeng mawinda waligeleyi ono kopong. Keya puwiligu kumularik kazing Yisuyegi kiriweimok watabi kolokngagono weiyagimek miza logo puwili Yisuyegi wilek kangyengko kelirikku ono, korik yeikyengko keke kelirikku kiriwei mizi.
5 e discussões sem fim, como costumam fazer as pessoas que perderam o juízo e não têm mais a verdade. Essa gente pensa que a religião é um meio de enriquecer.
6 Nak Anotogi kazing pangkamekki kiriwei mizi keya watabi ngezebekkiyengki ne peyeng weik pangka miza purik mabura pi watabi piyegi sawelagiyeng kolokngagono weiyagi.
6 É claro que a religião é uma fonte de muita riqueza, mas só para a pessoa que se contenta com o que tem.
7 Teni tenigi panuwiligu wazayawekkerik teni watabi nayeng orowei yerageya ono keya teni ibeng puwekke puriktau watabi nayeng orowei kangki ono.
7 O que foi que trouxemos para o mundo? Nada! E o que é que vamos levar do mundo? Nada!
8 Keya teni ngeragiyeng keya kagorikka wakiyagiyeng pangka mabura teni peyeng weik pangka mizagiwiligu.
8 Portanto, se temos comida e roupas, fiquemos contentes com isso.
9 Kapura yongkambanu watabi kolokngagono weiweki keliwili keli puwiligi piyengki kangayeng kazing kaile miza meli piyeng, keya puwiligi keli kaileyengko yang keleyi logo kawiye wali keya puwiligi watabi kolokngagonoyengki kira orowei mizimokko puwili korowali panu keleyagi keya piyengko puwili neneng ngelagi.
9 Porém os que querem ficar ricos caem em pecado, ao serem tentados, e ficam presos na armadilha de muitos desejos tolos, que fazem mal e levam as pessoas a se afundarem na desgraça e na destruição.
10 Kazing kingyengki ibengmok kaileyengki solorik. Yongkambanu nawili kingyengki ibeng sa logo ngizi kumulira keremareke wiya logo ngangang yemane wagelageya.
10 Pois o amor ao dinheiro é uma fonte de todos os tipos de males. E algumas pessoas, por quererem tanto ter dinheiro, se desviaram da fé e encheram a sua vida de sofrimentos.
11 Kapura niyegirik ni yombanu Anotoyegi yawe mizibek legi ni watabi pilik piyeng mizi nagani. Kaileyengki kezanga manimo, keya kozang sara wizimowei kazing pangka nugu mizagiyeng mizimo, keya ni Anotogo pangka yolu pilik wizeimo, keya ni wilek nugubek Yisuyegi ngalege wiya wizeimo, keya ni yongkambanu mabuwiliyegi kelimo keya ni kuneng wagelageya wizimowei kozang wizeimo, keya ni yongkambanu mabuwiliyegi yara kuzige wizeimo.
11 Mas você, homem de Deus, fuja de tudo isso. Viva uma vida correta, de dedicação a Deus, de fé, de amor, de perseverança e de respeito pelos outros.
12 Yombanu resisi narikke peraisirik weiyagirikki yawe kozang mizibok kelik nirau kazing wilekpek Yisuyegi ngalege wiyimokko yawe yemane mize logo kazing wik wizagomagimokki ni kebangkela wizei purik kazingmok Anotogo ni piyegi ngizi panu kumuliweki ngago neiya logo nanamek logo yongkambanu mamokko wirege wizimowei, Ne Yisuyegi ngizi panu kumulibek, yeiya puwekke logo pilik kaiya pura wazono kaiya wizinda.
12 Corra a boa corrida da fé e ganhe a vida eterna. Pois foi para essa vida que Deus o chamou quando você deu o seu belo testemunho de fé na presença de muitas testemunhas .
13 Anoto watabi mabiyeng wik yolugira yanibekki wirege keya Kilisi Yisu Pontiya Pailetgi wirege solo pugurik kozak meiyabokki wirege ne Paulugu niyegi ngago nugu mizagi pera nei,
13 Agora, diante de Deus, que dá vida a todas as criaturas, e diante de Cristo Jesus, que deu o seu belo testemunho de fé em frente de Pôncio Pilatos, eu ordeno a você o seguinte:
14 Yombanu nawiligu ni kaile miza kisa nelegi ngago nogo miziweki niyegi kozak neiya piyeng mabiyeng mizimo, keya ni Anotogi ngago ngizi puraga kokowa mizi nagani mabilik wiziya Yisu Kilisi tenigi Yemizi ngaibek yo lewa puwekkegine.
14 Cumpra a sua missão com fidelidade, para que ninguém possa culpá-lo de nada, e continue assim até o dia em que o nosso Senhor Jesus Cristo aparecer.
15 Togo Yisu yo lewagira Anoto yaniragi mangobek, pi wamenak Anoto, pi King Ngaiwiligi King Ngai Yemanebek, keya pi yemiziwiligi Yemizi Panubek ngezebokko yogi kaiya puraga yogi.
15 Quando chegar o tempo certo, Deus fará com que isso aconteça, o mesmo Deus que é o bendito e único Rei, o Rei dos reis e o Senhor dos senhores,
16 Keya Anoto wamenak ibengki onobek, keya pi ngaiwak yemanerikke yolubek logo nakkorau piyegi mereke kunagi langai ono, keya pi nakkorau walaka pakela onobek keya pi nakkorau pangka pakelagi langai onobek, keya kozang pugura ibengki onora, keya pugu yongkambanu ngabelakpekkewiliyegi ngaigi pura ibengki onora legi pokyegi teni mabuwiligu yeik pugura yongolok meiyageya koyiweki. Wameik panu.
16 o único que é imortal . Ele vive na luz, e ninguém pode chegar perto dela. Ninguém nunca o viu, nem poderá ver. A ele pertencem a honra e o poder eterno! Amém !
17 Yongkambanu watabi ngabelakpekke langai kolokngagonoyeng kiling puwiliyegirik nugu pelik kozak yeimo, puwili lewegewili mizi nagani, yei, keya watabi piyeng talikwekke yeikkiyeng miza purik puwili lusuweigi legi puwiligu piyengki wilekpek ngalege wiyi ma ngezewiligi watabi keremungke wawiyi kai kangkirikki wilek kang tiya mani nagani, yei, kapura Anoto watabi mabiyeng teni wilik kagowing koyimibene pugu yeik yanageya legi puwiligu Anoto wik wizagomibekyegi wilekpek ngalege wiyi keya wilek kang puwiligiyeng piyegi tiya maniweki, yei.
17 Aos que têm riquezas neste mundo ordene que não sejam orgulhosos e que não ponham a sua esperança nessas riquezas, pois elas não dão segurança nenhuma. Que eles ponham a sua esperança em Deus, que nos dá todas as coisas em grande quantidade, para o nosso prazer!
18 Keya mawinda nararau pelik yeimo, puwili kazing wazonoyeng miziweki, keya yawe wazono kolokngagono miziweki, keya puwili nazuwagawiliyegi watabi puwiligu wara piyengka nayeng wilik kagowingmek kiling yana meliweki, yeimo.
18 Mande que façam o bem, que sejam ricos em boas ações, que sejam generosos e estejam prontos para repartir com os outros aquilo que eles têm.
19 Pilik mizi purago puwili kalike paka ngalege ngezewiligi watabi Anotoyaga kanga weiyagi piyengki weraga mabek yawe mizi yagenda logo purik puwili wameik panu ngizi wik yolugi puraga weiweki, mabek pelegerau keya paka ngalegerau.
19 Desse modo eles juntarão para si mesmos um tesouro que será uma base firme para o futuro. E assim conseguirão receber a vida, a verdadeira vida.
20 O Timoti, yawe Anotogo niyegi nana puragi waberek panu ngai, kapura ngago kaile wazewaze Anotogo wilik mizagi ono piyeng keya ngago ngizi ono, Anotoyegi ngai mizi piyeng nawiligu iwakayeng mei piyengki ni kezanga manimo.
20 Timóteo, guarde bem aquilo que foi entregue aos seus cuidados. Evite os falatórios que ofendem a Deus e as discussões tolas a respeito daquilo que alguns, de modo errado, chamam de “conhecimento”.
21 Purik yongkambanu teni iwaka kisiwili kazing Yisuyegi ngizi kumulimokka kokowawili legi piyengki kezanga manimo.
21 Algumas pessoas, afirmando que tinham esse “conhecimento”, se desviaram do caminho da fé. Que a

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Timóteo 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.