1 Coríntios 7

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ne weik kapiya inugu ulogo miza nana purikke lende miza piyengki ngago kangayeng miziweki. Tamizeige Yemizibekki wiyeke ini yombu keke yoluweki keli logo yongok namele kilindau iwek kolagi ono mabura pura wazono.
1 Agora, quanto às perguntas que vocês me fizeram em sua carta, digo que é bom que o homem não toque em mulher.
2 Kapura ini kazing kailemekke miza nelegi purik kolokngagono yongok nawili kiling iwek koli logo kazing kaile yongkambu mizimekke mizi legi ini yombanuwili nak nak yongok ngezebekkimele wei keya ini yongokwili namele yombu ngezemelegibek wei mizi.
2 Mas, uma vez que há tanta imoralidade sexual, cada homem deve ter sua própria esposa, e cada mulher, seu próprio marido.
3 Keya yongokpanu namelegi kerekpubek kazing weiyawiligu yongkambu mizimokkorik korik puguwek yongokmeleyaga kazi warara wiziyagi ono keya yongokmelerau mabilik yombubekyaga korik puguwek kazi warara wiziyagi ono.
3 O marido deve satisfazer as necessidades conjugais de sua esposa, e a esposa deve fazer o mesmo por seu marido.
4 Yombanu nakki yongokpumelegi korik puwek ngezemelegiwek ono, puwektau yombubekkiwekko keya kazing mabilikmekke yongok namelegi kerekpubekki korik puwek ngezebekkiwek ono, puwektau yongokmelegiwekko.
4 A esposa não tem autoridade sobre seu corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, não é o marido que tem autoridade sobre seu corpo, mas sim a esposa.
5 Yombanu nak yali yongokpu kazing yongkambu mizi pumok wiya wazami nagani. Piyaugu kazing pumok wiya wazamiyagirik tamizeige piyau mabiyaugu pelik kisa logo ei miza purik, Towa tek narik wiya wazamiya logo koyagi logo towa watabi nayengki waberek miziweki. Kalike korik piyaugiyau ngereke menalege saweli pani logo Sadangko piyau kangka kaile yani onoweki purik piyaugurau korik piyaugiyengka keli piyengki pangka ngaigi ono legi.
5 Não privem um ao outro de terem relações, a menos que ambos concordem em abster-se da intimidade sexual por certo tempo, a fim de se dedicarem de modo mais pleno à oração. Depois disso, unam-se novamente, para que Satanás não os tente por causa de sua falta de domínio próprio.
6 Ne ini yongkambu weizo kai ono kapura weiweki mizi puwiliyegi ne pangka kai yagenda.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Eiye, yongkambu mabuwili nogo yeik yolu pilik yongkambu wei ono yeik yolugi pe, kapura nak nak Anotogo kozang nalik manabek kiling koyinda. Anoto nawiliyegi yongok namele ma yombu nak mana keya Anotogo nawiliyegi yongok namele ma yombu nak mana ono.
7 Gostaria que todos fossem como eu, mas cada um tem seu próprio dom, concedido por Deus: um tem este tipo de dom, o outro, aquele.
8 Ne weik yongkambu weiya onowili keya yongok komatewiliyegi pelik yei, Nogo yeik keke yolu pilik puwili yolu purik puwiliyegi wazono.
8 Portanto, digo aos solteiros e às viúvas: é melhor que permaneçam como eu.
9 Kapura tamizeige korik puwiligiyengko keli piyengki puwili ngaigi langai ono mabura puwili yongkambu weiyagiwiligu, purik korik puwiligiyengka keliyengko puwili wok mabiyeng ngorageya purik segeya yongkambu wei purik pangka legi.
9 Mas, se não conseguirem se controlar, devem se casar. É melhor se casar que arder em desejo.
10 Ne ngago pera yongkambu weiya puwiligu miziweki kozang yei kapura nogo keke kai ono Yemizibokkorau pelik kozang kai, Yongokpanu namelerau pigi kerekpubek wezami kangki ono.
10 Para os casados, porém, tenho uma ordem que não vem de mim, mas do Senhor: a esposa não deve se separar do marido.
11 Tamizeige pi pilik mizi mabura pi ngereke yombu nak weiyagi ono kapura kerekpu kiling ya wamenara koyimowei ngereke menalege yolugi purik kele. Keya yombu nakko yongok pugumele wezamelagi ono.
11 Mas, se o fizer, que permaneça solteira ou se reconcilie com ele. E o marido não deve se separar da esposa.
12 Keya Yemizibokkorau ono ne makngezego kele yongkambanu nawiliyegi yeirik pelik, Tamizeige yombu Kilisiyegi ngizi kumuli nakki yongokpumele Kilisiyegi ngizi kumuli onomele logo tamizeige pi keya pigi kerekpubek menalege yolu purikki pi wilik mabura pi pigi yongokpumele wezameli nagani.
12 Agora me dirijo aos demais, embora o Senhor não tenha dado instrução específica a respeito. Se um irmão for casado com uma mulher descrente e ela estiver disposta a continuar vivendo com ele, não se separe dela.
13 Tamizeige yongok Kilisiyegi ngizi kumuli namelegi kerekpubek Kilisiyegi ngizi kumuli onobek logo pi keya pigi yongokpumele menalege yolu purikki pi wilik mabura pi pigi kerekpubek wezameli nagani.
13 E, se uma irmã for casada com um homem descrente e ele estiver disposto a continuar vivendo com ela, não se separe dele.
14 Purik yombu Kilisiyegi ngizi kumuli onobok pigi yongokpu Kilisiyegi ngizi kumuli pumolo kiling Anotogo piyauyegi saweliragi yungke wilik kagowing yolu, keya yongok Kilisiyegi ngizi kumuli onomolo pigi kerekpu Kilisiyegi ngizi kumulibok kiling Anotogo piyauyegi saweliragi yungke wilik kagowing yolu kopong. Tamizeige pilik ono mabura piyaugi yango keya marekngangwili Kilisiyegi ngizi kumuli ono koyagi. Kapura pilik legi piyaugi yango keya marekngangwilirau Anotogo morokyegi saweliragi yungke wilik kagowing yolugi logo Kilisiyegi ngizi kumulagi langai.
14 Pois o marido descrente é santificado pela esposa, e a esposa descrente é santificada pelo marido. Do contrário, os filhos seriam impuros, mas eles são santos.
15 Kapura tamizeige yongkambu Kilisiyegi ngizi kumuli ono namele keya nakko pelik kaiyagi keli purik, Ne negi kerekpu Kilisiyegi ngizi kumulibek ma ne negi yongokpu Kilisiyegi ngizi kumulimele wezamelagi, kaiyagi keli purik mabura pilik mizi pani. Pilik piyengki purik mabura yombu ma yongok Kilisiyegi ngizi kumuli mologabok pilik mologabokyegi wizei meiyagi ono purik Anotogo kelirik pigi yango keya marekngangwili kazing kuzigeragamekke menalege yolugi purikki keli legi.
15 Se, porém, o cônjuge descrente insistir em se separar, deixe-o ir. Nesses casos, o irmão ou a irmã não está mais preso à outra pessoa, pois Deus os chamou para viver em paz.
16 Purik yongokpanumele tamizeige pigi kerekpubek yolu purik pi kaileyengka yaliya wazamiyagi ma yeikki miza purik pi lusuwei. Keya yombanubek tamizeige pigi yongokpumele yolu purik pi kaileyengka yaliya wazamiyagi ma yeikki miza purik pi lusuweigi legi.
16 Você, esposa, como sabe que seu marido poderia ser salvo por sua causa? E você, marido, como sabe que sua esposa poderia ser salva por sua causa?
17 Kapura nak nak Anotogo kozang manabokki pangka pangka yolu keya Anotogo izawekke koya mabilik koyagiwiligu. Pera nogo kongkirigesen Yisuyegi ngizi kumuli wawere uli mizi puwili mabuwiliyegi kozak yei mizira.
17 Cada um continue a viver na situação em que o Senhor o colocou, e cada um permaneça como estava quando Deus o chamou. Essa é minha regra para todas as igrejas.
18 Pelik, tamizeige yombanu nak Anotogo mizawekke weik ulogo puwiligu yombu korikwekki korik ngalegewek ngelabek mabura mak, Ne Yudabek, kai purik wameliweki mizi nagani. Keya tamizeige yombanu nak Anotogo mizagine were ngoluk yombu korikwekki korik ngalegewek puwiligu ngela onobek mabura puwiligu pi ngelagirikki mizi nagani.
18 Se um homem foi circuncidado antes de crer, não deve tentar mudar sua condição. E, se um homem não foi circuncidado antes de crer, não o deve ser agora.
19 Purik, yemane panurik Anotogo ngago miziweki kaiya piyeng kebangkelara yolu purik. Yaka yombu korikwekki korik ngalegewek ngela ma ngela ono miza purik yeiktikku.
19 Pois não faz diferença se ele foi circuncidado ou não. O importante é que obedeça aos mandamentos de Deus.
20 Yongkambanu mamok Anotogo puwili izagine were koya mabilik koyiweki.
20 Sim, cada um deve permanecer como estava quando Deus o chamou.
21 Ni Anotogo nizawekkerik ni yombanu ngai nakko kingyengki ngane weiya wizigeya piyegi yeik yawe mizageya ma? Mabura purikki ni kuneng nanibene kelemi wak kapura ni wok nakka yombanu yeikpek keleni mabura weik yeik kune.
21 Você foi chamado sendo escravo? Não deixe que isso o preocupe, mas, se tiver a oportunidade de ficar livre, aproveite-a.
22 Purik yombanu ngai nakko weiya logo were pilik wiziyawekke Anotogo mizabok Yemizibekki yombanu weik kaileyengka wila wazamiyabek, keya kazing mabilikmekke were yeik wiziyawekke Anotogo mizabok weik Kilisigi yombanu weiya logo yeik piyegi yawe mizibek.
22 E, se você era escravo quando o Senhor o chamou, agora é livre no Senhor. E, se você era livre quando o Senhor o chamou, agora é escravo de Cristo.
23 Anotogo watabi yemane panuyengki ngane ini weiya tegi yombanu yeikwiligu ini weiyawili miza yolu wak.
23 Vocês foram comprados por alto preço, portanto não se deixem escravizar pelo mundo.
24 Tegi ini ne kiling ngizi kumuli puwili teni Anotoyegi mereke yoluweki keya Anotogo teni izawekke tonugu yawe mizageya koya piyeng mizageya koyiweki.
24 Cada um de vocês, irmãos, deve permanecer como estava quando Deus os chamou.
25 Ne weik inugu mabilik nara nguk neiya puragi kangayeng yeiweki. Yongkambu keke ngoluk yongkambu wei nangai puwiliyegirik talikki? Neyegirau Yemizibokko ngago inugu miziweki neiya nara ono kapura nogo kumulayeng ne kozak yeiyagi. Nogo kai piyengki ini ngizi kumuli purik pangka, purik Yemizibokko neyegi yalek miza legi nogo kai piyeng wameik purik ini iwakagirikki kai.
25 Quanto à pergunta sobre as moças que ainda não se casaram, não tenho para elas um mandamento do Senhor. Em sua misericórdia, porém, o Senhor me deu sabedoria confiável, e eu a compartilharei com vocês.
26 Nogo kumularik ngabelakpekke kuneng mabek yolu peyengki wiyeke legi ini yongkambu wei ono pilik yolu purik wazono.
26 Tendo em vista as dificuldades de nosso tempo, creio que é melhor que permaneçam como estão.
27 Tamizeige ni ulogo yongok weiya ma yombu weiya mabura piliktikki wiyeke yombu nugubek ma yongok nugumele wezameli nagani. Kapura tamizeige ni yongok wei ma yombu weiya ono mabura teng peraga nguk namizi yongkambu weiyagirikki mizi nagani.
27 Se você já tem esposa, não procure se separar. Se não tem esposa, não procure se casar.
28 Kapura ini yombuwili teng peraga mabilikka yongok weiweki mizi mabura purik pangka. Keya yongok keke namele teng peliktaga yombu wei purik kaile ono. Kapura yongkambanu wei puraga kuneng nayendau wiriyagi logo ini piyengko wiregawerege yelagi purikki ne kiyebuk.
28 Se, contudo, vier a se casar, não é pecado. E, se uma moça se casar, também não é pecado. No entanto, aqueles que se casarem em tempos como os atuais terão de enfrentar dificuldades, e minha intenção é poupá-los disso.
29 Ini ne kiling ngizi kumuli puwili nogo kai purik Anotogo piyegi yawe miziweki teng yana pura ngerewalektikki ne kai yagenda. Perikka mabuwili Anotogo keliyeng were wiyi keya ngezewiligu keliyeng kalike wiyiweki keya ini yombu yongok weiya puwili yongok inuguwiligu inigi kang Anotoyegi yawe mizagi purik waliya nagani. Kang purik yeik tiya wizi pani.
29 Irmãos, isto é o que quero dizer: o tempo que resta é muito curto. Portanto, de agora em diante, aqueles que têm esposa devem agir como se não fossem casados.
30 Ingkeya ngabik mizira ma wilik kagowinda ma watabi wawiyi purago kang Anotoyegi yawe mizagi purik waliya nagani.
30 Aqueles que choram, que se alegram ou que compram coisas não devem se entregar totalmente à tristeza, à alegria ou aos bens.
31 Yombanu ngabelakpekki watabiyengki wok mabiyeng mereke yolu mizibok watabi piyengko piyegi ngai nagani segeya pi Anotoyegi yawe mizagibokko, purik ngabelakpek weik yeikkiweki mereke.
31 Aqueles que usam as coisas deste mundo não devem se apegar a elas, pois este mundo, como o conhecemos, logo passará.
32 Inugu mizi piyeng mabiyengke ini kumula meli nariktau ono purikki ne keli. Yongok weiya onobok Yemizibekki yawera mizi keya Yemizibek kang tamekke wilik kagowing kelemiyagi miza purikki kumuli penangai.
32 Quero que estejam livres das preocupações desta vida. O homem que não é casado tem mais tempo para se dedicar à obra do Senhor e pensar em como agradá-lo.
33 Kapura yongok weiyabokkorau pilik mizagi ono, purik pi pigi yongokpumele talik wilik kagowing kelemiyagi miza purikki kumuli penangai.
33 Mas o homem casado precisa pensar em suas responsabilidades neste mundo e em como agradar sua esposa.
34 Pugu keliyeng sanga miza. Kazing mabilikmekke yombu wei pumolorau. Yombu weiya ono pumolo kang tamekke korik puguwek keya wilek kang pugubokko Yemizibekki yawera mizagi miza legi mizi. Kapura yombu weiyamele i keya yawe keya piyeng yombubek wilik kagowing kelemiyagiyengki kumuli.
34 Seus interesses estão divididos. Da mesma forma, a mulher que não é casada ou que nunca se casou pode se dedicar ao Senhor e ser santa de corpo e espírito. Mas a mulher casada precisa pensar em suas responsabilidades aqui na terra e em como agradar seu marido.
35 Ne iniyegi sawelagirikki wiyeke ne pilik kai. Ne ini waliwei keleyi ono. Segeya ini pangka piyeng mizi keya wilek kang inuguyeng mabiyeng Yemizibekyegi yawe miziweki tiya managi purikki ne keli.
35 Digo isso para seu bem, e não para lhes impor restrições. Quero que façam aquilo que os ajudará a servir melhor ao Senhor, com o mínimo possível de distrações.
36 Tamizeige yombanu nakko kumularik yongok keke pugu weiweki sawiyamele yongok kerek siweki mizi kang keya keli yemane pumoloyegi pura kusa wiyagi langai ono legi pugu kumulirik piyau weiyagi mabura pilik mizi pani. Yongkambanu wei purik kaile ono.
36 Se, contudo, um homem acredita que está tratando sua noiva de forma inapropriada e que seus impulsos vão além de suas forças, que se case com ela, como é desejo dele. Não é pecado.
37 Kapura yombanu ngezebokko kumula logo piyegirau kuneng keli ono keya keli pugurago ulumowei kelemi onobok logo yongok weiyagi ono kaibok Yemizibekyegi yawe mizagirikki wiyeke wilek kang tiya maniweki pilik miziboktau mak pangka mizi yagenda.
37 Mas, se tiver assumido um compromisso firme, e não houver urgência, e ele for capaz de controlar sua paixão, faz bem em não se casar.
38 Logo yongok kekemele weibok pangka yamizinda kapura yongok wei onobok pangka panu yamizinda.
38 Portanto, quem se casa com sua noiva faz bem, e quem não se casa faz melhor ainda.
39 Yongokpanu namelegi kerekpubek wik yolu purik pi pi weiyara yolugimologo. Kapura pi ibeng purik pugu kelibok pi wei purik pangka kapura pi Yemizibekyegi sawelabekweki.
39 A esposa está ligada ao marido enquanto ele viver. Se o marido morrer, ela está livre para se casar com quem quiser, desde que seja um irmão no Senhor.
40 Kapura kumula nogoragarik pi yombu wei ono purik pi wilik kagowingki. Keya nogo kumulirik ne pilik kai purik kangka wazono Anotogi Kung Walekpokko nanibokka.
40 Em minha opinião, porém, seria melhor que ela não se casasse novamente, e creio que, ao dizer isso, lhes dou o conselho do Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.