1 Coríntios 14
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs ARIB
1 Tegi wok mabiyeng nazuwagawiliyegi kelagi purikki wilek kang tiya mani. Keya Anotogi Kung Walekpokko watabi yeik yani piyeng weiyagi purikki keli. Keya kazing Anotoyaga ngagora weiya logo kawela wiyagi pumok kele weiyagi purikki kozang kelagirikki kai.
1 Segui o amor; e procurai com zelo os dons espirituais, mas principalmente o de profetizar.
2 Yombanu nak ngago yeik pugu lusuweiraga ngago kaiyageya puwekkerik pi Anotoyegi ngago meiyageya wizinda. Pi yombanuwiliyegi ngago yei yagenda ono, purik nakkorau pugu kai pura iwaka ono kopong, pi Anotogi Kung Walekpokko kelemiyageya wizimowei pi Anotoyegi langai liwikyeng kozak kai.
2 Porque o que fala em língua não fala aos homens, mas a Deus; pois ninguém o entende; porque em espírito fala mistérios.
3 Kapura yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kawela wiyibok yombanuwiliyegi kozak yei yagenda logo puwili kazing kumbekki lewengke yemane siweki keya pugu puwili kozang keleyiweki keya pugu puwili Anotogi yalekta yaniweki.
3 Mas o que profetiza fala aos homens para edificação, exortação e consolação.
4 Yombanu ngago yeik pugu lusuweiraga ngago kaibok kung pugubek yemane sibene kelemi yagenda kapura yombanu ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyibok yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili mabuwiligi kungwili yemane sibene keleyi yagenda.
4 O que fala em língua edifica-se a si mesmo, mas o que profetiza edifica a igreja.
5 Ini mabuwili ngago yeik inugu lusuweiyengke ngago kisagi purikki ne keli kapura nogo keli panurik ini mabuwili ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyagi purikki. Purik yombanu ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyibokko mizi pura yaka yombanu ngago yeik pugu lusuweiraga ngago kawela wiyibokko mizi puraga ngalege tamizeige pugu ngagoragi solorik waberek kowiti ono logo yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili mabuwiligi kungwili yemane si onoweki mabura.
5 Ora, quero que todos vós faleis em línguas, mas muito mais que profetizeis, pois quem profetiza é maior do que aquele que fala em línguas, a não ser que também intercede para que a igreja receba edificação.
6 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili ne iniyegi lewa puwekke tamizeige ne ngago yeik inugu lusuweiyengke ngago kai mabura nogo iniyegi sawelagi ono. Keya tamizeige Anotogo watabi ne waligeleniyayengka nayeng iniyegi kozak yei ono keya Anotogi wameiktaga nogo iwaka nayeng mabura nogo iniyegi sawelagi ono. Keya tamizeige nogo ngago Anotoyaga weiyaraga nayeng kawela wiyi ono ma tamizeige nogo ini nayeng waligeleyi ono mabura nogo iniyegi sawelagi ono.
6 E agora, irmãos, se eu for ter convosco falando em línguas, de que vos aproveitarei, se vos não falar ou por meio de revelação, ou de ciência, ou de profecia, ou de doutrina?
7 Keya watabi wik yolu ono kulelera keya kitara kelik piyengkirik takko ei ingi purik uli yagenda kaiyagi tamizeige puwili kang uli kunagimekke uli ono purik.
7 Ora, até as coisas inanimadas, que emitem som, seja flauta, seja cítara, se não formarem sons distintos, como se conhecerá o que se toca na flauta ou na cítara?
8 Tamizeige sangubek kimeike kai ono purik naktau ngairaga kunagirikki kangkere mizagi ono, purik puwili sangubekki waberek kerewiya ono kopong.
8 Porque, se a trombeta der sonido incerto, quem se preparará para a batalha?
9 Logo kazing mabilikmekke tamizeige nugu yombanu nakyegi ngago yeik pugu lusuweiraga ngago meiya purik mabura pi talik miza logo nugu kai pura pi iwakagi? Ni yengelei wale narikke ngago mei nobiyeng mizagi.
9 Assim também vós, se com a língua não pronunciardes palavras bem inteligíveis, como se entenderá o que se diz? porque estareis como que falando ao ar.
10 Ngago yeik kolokngagono ngabelakpekke wizinda kapura ngoluk ngago piyeng kisi puwili ngezewiligu ngagoyengki soloyeng iwaka.
10 Há, por exemplo, tantas espécies de vozes no mundo, e nenhuma delas sem significação.
11 Kapura tamizeige ngago yeik kisi piyengki soloyeng ne lusuwei purik nogo ngago pura kaibekyegi ngabelak nakkabek mizagi keya pugurau neyegi mabilik mizagi.
11 Se, pois, eu não souber o sentido da voz, serei estrangeiro para aquele que fala, e o que fala será estrangeiro para mim.
12 Tegi iniyegiriktau, ini Anotogi Kung Walekpokko watabi yeik yaniyeng weiyagirikki wirangai mizi legi watabi yeik yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili mabuwiligi kungwili yemane sagi pilik piyengki weli.
12 Assim também vós, já que estais desejosos de dons espirituais, procurai abundar neles para a edificação da igreja.
13 Tegi yombanu ngago yeik pugu lusuwei naraga ngago kaibok kangka ngago yeik puragi solorik kowitagi purikkibek waragi purikki waberek mizagirikki kai.
13 Por isso, o que fala em língua, ore para que a possa interpretar.
14 Purik tamizeige ne ngago yeik ne lusuwei naraga ne waberek mizi purik kung nogobek waberek mizi kapura kangka nogobekkarau watabi nakyegi sawelagi nayeng lewagela ono.
14 Porque se eu orar em língua, o meu espírito ora, sim, mas o meu entendimento fica infrutífero.
15 Tegi ne talik mizagi? Ne mabiyau mizagi. Ne makngeze keke puwekke neyegi sawelibene ne ngago yeik lusuweiyengki waberek mizagi keya tiyamekki ngalege puwekke puwiliyegi sawelibene ngago yeik mabuwiligu iwakayengki waberek mizi mizagi. Keya ne makngeze keke puwekke ne ngago yeik mabuwiligu lusuweiyengki ingi meiyagi keya tiyamekki ngalege puwekke ngago yeik mabuwiligu iwakayengki ingi mei mizagi.
15 Que fazer, pois? Orarei com o espírito, mas também orarei com o entendimento; cantarei com o espírito, mas também cantarei com o entendimento.
16 Tamizeige ni ngago yeik nugu lusuwei naraga ni Anotogi yeikta yongolok mei purik mabura talik miza logo yombanu pura lusuweiwiligi tepekke wiziya nak nugu Anotoyegi wazono mei purikki walege, Wameik panu, kaiyagi? Pi nugu kai kang pura pi lusuwei wizinda.
16 De outra maneira, se tu bendisseres com o espírito, como dirá o amém sobre a tua ação de graças aquele que ocupa o lugar de indouto, visto que não sabe o que dizes?
17 Nigi waberek Anotoyegi wazono meimok pangka kele kapura pumokko nakyegi sawela ono.
17 Porque realmente tu dás bem as graças, mas o outro não é edificado.
18 Nogo Anotoyegi ne ngago yeik ne lusuweiraga ngago kai purikki wazono mei logo nogo pilik mizirikku iniyaga ngalege.
18 Dou graças a Deus, que falo em línguas mais do que vós todos.
19 Kapura yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuli wawere uli mizi puwiligi wiregerik ngago kolokngagono ngago yeik ne lusuweiraga pumokyegi yei purik segeya ngago lang melenazik yombanuwiligu iwaka logo puwiliyegi sawelagi pilik piyeng kaiyagi purikki kele ne keli.
19 Todavia na igreja eu antes quero falar cinco palavras com o meu entendimento, para que possa também instruir os outros, do que dez mil palavras em língua.
20 Ini ne kiling ngizi kumuli puwili ini piyengki kumuliwekke mandik songonowiligu mizi pilik mizi nagani. Mandik leklingigewiligu mizi pilik kaile mizagirikki ono kapura yongkambu kerek wezawili kumuli yaka ngago yeik inugu lusuweiyengke ngago kisi pumokko langai.
20 Irmãos, não sejais meninos no entendimento; na malícia, contudo, sede criancinhas, mas adultos no entendimento.
21 Perik Kapiya Walektikke lende miza,
21 Está escrito na lei: Por homens de outras línguas e por lábios de estrangeiros falarei a este povo; e nem assim me ouvirão, diz o Senhor.
22 Togo ngago yeik inugu lusuweiraga ngago kisi pura Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi Anotogi kozandagi waligeleyiweki onora purik inugu pakela kapura Anotogi kozandagi ngizi kumuli ono puwiliyegi waligeleyagira. Kapura ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyi pura ngizi kumuliwiliyegi waligeleyira, ngizi kumuli onowiliyegi ono.
22 De modo que as línguas são um sinal, não para os crentes, mas para os incrédulos; a profecia, porém, não é sinal para os incrédulos, mas para os crentes.
23 Tegi tamizeige Yisuyegi ngizi kumuli Anotogi wirege inge laliyi keya ya kumuliweki wawere uliwili mabuwili ngago puwiligu lusuweiyengki ngago kisi logo ngizi kumuli ono nawili kanda purik puwili pelik kisagi, Ini lelewe, kisagi.
23 Se, pois, toda a igreja se reunir num mesmo lugar, e todos falarem em línguas, e entrarem indoutos ou incrédulos, não dirão porventura que estais loucos?
24 Kapura tamizeige mabuwili ngago Anotoyagara kawela wiyi yaka Yisuyegi ngizi kumuli ono nak ma peyengki iwaka panu ono nak wizigeyawekkerik ngago peyeng mabiyengko pi kailebek mizi penangai logo piyeng mabiyengko pi talikpek mizi penangai.
24 Mas, se todos profetizarem, e algum incrédulo ou indouto entrar, por todos é convencido, por todos é julgado;
25 Logo pugu liwik kumuliyeng kawela wiyagi logo pi ingeyau laliya logo Anotoyegi ya kumulagi pelik kaiyageya wizimowei, Wameik ini kiling Anoto pelege yolu kaiyagi.
25 os segredos do seu coração se tornam manifestos; e assim, prostrando-se sobre o seu rosto, adorará a Deus, declarando que Deus está verdadeiramente entre vós.
26 Tegi ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili nogo kai perik ini wawere uliwekkerik mabuwili nak yawe nara mizi. Nakko ingi narik, nakko waligeleyi, nakko ngago Anotogo kozak meiya nayeng kawela wiyi, keya nakko ngago nara ngago yeik pugu lusuwei naraga kai keya nak puragi solorik kozak kai. Yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwili wawere uliwekkerik peyengko nakko nakyegi saweli.
26 Que fazer, pois, irmãos? Quando vos congregais, cada um de vós tem salmo, tem doutrina, tem revelação, tem língua, tem interpretação. Faça-se tudo para edificação.
27 Tamizeige pulogo nawili ngago yeik puwiligu lusuwei naraga kisi purik mabura neyau ma neyauganakko kisi pani keleyi. Keya nak nak kisi pani keleyi. Keya nakko kai puragi solorik kowiti.
27 Se alguém falar em língua, faça-se isso por dois, ou quando muito três, e cada um por sua vez, e haja um que interprete.
28 Kapura ngagora kowitagibek pulogo ono mabura ngago yeik naraga kaibok kai nagani. Puwili ngezewiliyegi ngago kisagi purik kele keya nalege kang narage Anotoyegi ngago mei nangine.
28 Mas, se não houver intérprete, esteja calado na igreja, e fale consigo mesmo, e com Deus.
29 Yombanu neyau ma neyauganak ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyi puwili nak nak ngago kisagiwiligu keya nawili puwiligu kisi piyengki yang keleyi.
29 E falem os profetas, dois ou três, e os outros julguem.
30 Kapura tamizeige kaiyageyabok kaiyageya keya mogosa wiziya nak Anotoyaga ngago nara wei purik mabura ngago kaiyageyabok ngagora ulumi nagani kapura yaka Anotoyaga ngago wikta weiyabok kele ngago kai pani kelemi.
30 Mas se a outro, que estiver sentado, for revelada alguma coisa, cale-se o primeiro.
31 Kazing pilikmekke ini mabuwili nak nak ngago Anotoyaga ngagora kozak kisagi logo mabuwili iwakaweki logo ngizi kumuli puwiligiraga kozang keleyiweki.
31 Porque todos podereis profetizar, cada um por sua vez; para que todos aprendam e todos sejam consolados;
32 Yombanu Anotoyaga ngago narabok ngago pugura leng kelemiya logo pigi teng ngago kaiyagi purage ngago kaiyagirikki kozanda kiling purik ini iwaka,
32 pois os espíritos dos profetas estão sujeitos aos profetas;
33 purik Anoto kisageli meiya meli piyengki kiyebuk mizibek legi, purik Anoto ngezege sa yolu puragi kelibek.
33 porque Deus não é Deus de confusão, mas sim de paz. Como em todas as igrejas dos santos,
34 Anotogi wirege inge laliyi keya ya kumuli puwekkerik yongokwili ngagoluk koyagiwiligu. Teni puwili ngago kisi pani keleyi onowiligu, puwili Kapiya Walektikku kai mabilik kulengke koyagiwiligu.
34 as mulheres estejam caladas nas igrejas; porque lhes não é permitido falar; mas estejam submissas como também ordena a lei.
35 Tamizeige puwili watabi nayengki langai nguk kisagi purik puwili puwiligi kerekpuwiliyegi panga ige yei pani. Menalege wawere uliwekkerik yongokwili ngago kisi purik pangka onorik.
35 E, se querem aprender alguma coisa, perguntem em casa a seus próprios maridos; porque é indecoroso para a mulher o falar na igreja.
36 Wau. Ini nogo kisi purikki a’a’ kisi. Anotogi ngagora iniyaga wiriya ono keya iniyegi keke wiriya ono. Ini pilik kumuli mabura ini kokowa puloge.
36 Porventura foi de vós que partiu a palavra de Deus? Ou veio ela somente para vós?
37 Tamizeige nak pelik kumuli, ne ngago Anotoyaga weiyara kawela wiyibek ma Anotogi Kung Walekpokko ne watabi yeik yani piyengka nara nana, mabura nogo lende mizi pera Yemizibekki ngago miziweki kaira purikki pi iwaka simo mei.
37 Se alguém se considera profeta, ou espiritual, reconheça que as coisas que vos escrevo são mandamentos do Senhor.
38 Tamizeige pugu purikki yeiktik mizi mabura ngezebek Anotogi wameikta kawela wiyibek mizi purik yeiktik mizagi kani.
38 Mas, se alguém ignora isto, ele é ignorado.
39 Tegi ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili Anotoyaga ngagora weiya logo kawela wiyagi purikki wilek tiya mani kapura yombanuwili ngago yeik nayengke kisagi purikka waliyi nagani.
39 Portanto, irmãos, procurai com zelo o profetizar, e não proibais o falar em línguas.
40 Keya ini Anotoyegi ya kumuli ma ingimek mei puwekke watabi mabiyeng kazing pangka panumekke mizagirikki kai.
40 Mas faça-se tudo decentemente e com ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.