Romanos 7

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ara kulagu kiloau, inau ku adoa ighamu kotida thaothadoghagna na hava kuda veleghamu ikeagaieni, eigna ighamu gougovu oti adoa ghohi na komi vetula. Moti adoa mua na komi tinoni kena mono saragna na komi vetula kori vido vamua kena havi.
1 Ignorais, irmãos {falo aos que têm conhecimentos jurídicos}, que a lei só tem domínio sobre o homem durante o tempo que vive?
2 Inau ku haga veleghamu sina totoghalegna na taulaghi iaani: Kori vido na vaivine ke taulaghi tagna na mane, na vetula ke velea iia keda talu thangu hahali tagna a taugna. Keana gi keda thehe a taugna, iia ke mamaluha ghohi tagna na vetula iangeni.
2 Assim, a mulher casada está sujeita ao marido pela lei enquanto ele vive; mas, se o marido morrer, fica desobrigada da lei que a ligava ao marido.
3 Gi na vaivine taulaghi iangeni keda vano taulaghi tagna sina mane tavogha kori vido ke talu havi mua a taugna, iia ke ghohoa a taugna. Keana gi a taugna keda thehe ghohi, iia ke mamaluha tagna na vetulagna na taulaghi me tangomana keda ghoi taulaghi. Ma na komi tinoni kedana boi velea iia na vaivine ghoho.
3 Por isso, enquanto viver o marido, se se tornar mulher de outro homem, será chamada adúltera. Porém, morrendo o marido, fica desligada da lei, de maneira que, sem se tornar adúltera, poderá casar-se com outro homem.
4 Vaghagna vamua iangeni itamiu ghamu, ara kulagu kiloau. Ikeagaieni ighamu koti mamaluha ghohi tagna na komi vetula nigna Moses, eigna koti thehe duagna a Krais kori vido ke thehe kori ghaibabala. Na vunegna iangeni, ighamu tangomana kotida vano taulaghi tagna sina mane tavogha, a Krais, a God ke vasokaraghini tabirua imanea kori thehe. Ighita kati nigna na komi tinoni a Krais eigna katida eia na komi puhi ke jino bali ghaghana bohea a God.
4 Assim, meus irmãos, também vós estais mortos para a lei, pelo sacrifício do corpo de Cristo, para pertencerdes a outrem, àquele que ressuscitou dentre os mortos, a fim de que demos frutos para Deus.
5 I hau ighita kati leghua na komi ghaghanada ke dika. Ma na komi fata ke lutia na komi vetula nigna Moses, irangeni na komi fata ke dika kati toatogha puala na eiagna kori tonoda. Ma na komi fata dika irangeni ke batughita vano tagna na thehe ke teo na govugna.
5 De fato, quando estávamos na carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei operavam em nossos membros, a fim de frutificarmos para a morte.
6 Keana a God ke vamamaluhaghita tadia na komi vetula ke tarighita, mati mamaluha ghohi itadia. Ighita kati mamaluha eigna na komi havida ke haulaghi ke thehe ghohi. Ikeagaieni ighita kati agutu vania God kori puhi mathangani. Ighita kati boi agutu vania kori leghuagna na komi vetula nigna a Moses. Teo. Ighita kati agutu vania kori leghuagna na Tarunga ke Tabu.
6 Agora, mortos para essa lei que nos mantinha sujeitos, dela nos temos libertado, e nosso serviço realiza-se conforme a renovação do Espírito e não mais sob a autoridade envelhecida da letra.
7 Ehava? Ighamu koti toatogha inau ku velea na komi vetula nigna a Moses ke dika? Teo! Eigna na vetula na fata ke tateli aua itagua inau ku eia na koakoa. Teo kuda adoa na mamagna na fata dika, keda boi velea na vetula, “Saghoi mamagna.”
7 Que diremos, então? Que a lei é pecado? De modo algum. Mas eu não conheci o pecado senão pela lei. Porque não teria idéia da concupiscência, se a lei não dissesse: Não cobiçarás {Ex 20,17}.
8 Kari kori vido ku thaothadoghagna a God ke lutia na mamagna, na koakoa ke hati maia kori ghaghanagu sethe na toatogha ke dika, gi u mamagna. Gi keda boi mono na komi vetula, na koakoa teo keda mono nigna na mana.
8 Foi o pecado, portanto, que, aproveitando-se da ocasião que lhe foi dada pelo preceito, excitou em mim todas as concupiscências; porque, sem a lei, o pecado estava morto.
9 I hau, kori vido inau ku boi adoa na hava na komi vetula ke velea kuda eia, inau ku bosi maomamo na eiagna na komi fata ke dika. Kari kori vido ku thaothadoghagna na komi vetula, na koakoa ke turughu agutu heta kori havigu, mu adoa inau ku leghua na hangana ke vano tagna na thehe ke teo na govugna.
9 Quando eu estava sem a lei, eu vivia; mas, sobrevindo o preceito, o pecado recobrou vida,
10 Na komi vetula nigna a God na bali tatelia vaniu na hangana ke vano tagna na havi ke teo na govugna. Kari itagua inau, na komi vetula ke tatelia vaniu inau ku leghua na hangana ke vano tagna na thehe ke teo na govugna.
10 e eu morri. Assim o mandamento, que me devia dar a vida, conduziu-me à morte.
11 Na koakoa ke pilauniu eigna kuda ghaghana inau ku tangomana na hatiagna na havi ke teo na govugna gi kuda leghua na komi vetula vamua. Keana na koakoa ke batuu vano tagna na thehe ke teo na govugna.
11 Porque o pecado, aproveitando da ocasião do mandamento, seduziu-me, e por ele me levou à morte.
12 Na komi vetula nigna a God ke tabu me toke me jino.
12 Por conseguinte, a lei é santa e o mandamento é santo, e justo, e bom...
13 Me hava? Na komi vetula ke toke iraani ke batuu inau tagna na thehe ke teo na govugna? Teo! Na koakoa ke eia iangeni kori vido ke batuu inau eigna kuda bosi magnahaghinia na leghuagna na komi vetula ke toke. Ikeagaieni ighita tangomana katida thaothadoghagna na koakoa na fata ke pukuni dika vano.
13 Então o que é bom tornou-se causa de morte para mim? De certo que não. Foi o pecado que, para se mostrar realmente pecado, acarretou para mim a morte por meio do que é bom, a fim de que, pelo mandamento, o pecado se fizesse excessivamente pecaminoso.
14 Na komi vetula nigna Moses ke toke eigna ke mai tagna na Tarunga ke Tabu. Kari inau ku eia na koakoa eigna inau na tinoni vamua. Me vaghagna inau ku agutu vania na koaokoa vaghagna na tinoni seka ke agutu vania na vunaghigna.
14 Sabemos, de fato, que a lei é espiritual, mas eu sou carnal, vendido ao pecado.
15 Inau ku boi pukuni thaothadoghagna na hava ku eia, eigna inau ku toatogha puala na eiagna na komi fata ku adoa ke jino kari u boi eia. Ma na komi fata ku bosi magnahaghinia, inau ku eia.
15 Não entendo, absolutamente, o que faço, pois não faço o que quero; faço o que aborreço.
16 Inau ku adoa na komi puhi ku eia ke boi jino. Mi iangeni ke tatelia inau ku toatogha na komi vetula nigna Moses ke toke.
16 E, se faço o que não quero, reconheço que a lei é boa.
17 Inau ku boi eia na komi fata ke dika eigna ku magnahaghinia na eiagna, keana inau ku eia eigna na koakoa ke mono korai hehegu.
17 Mas, então, não sou eu que o faço, mas o pecado que em mim habita.
18 Inau ku adoa, teo sa fata ke toke ke mono korai hehegu. Kori vido ku leghua na komi vanohehegna na tonogu, teo sa fata ke toke kuda eia. Toke kuda magnahaghinia na eiagna na fata ke toke, boi tangomana nigua na eiagna.
18 Eu sei que em mim, isto é, na minha carne, não habita o bem, porque o querer o bem está em mim, mas não sou capaz de efetuá-lo.
19 Kori vido ku toatogha puala na eiagna na fata ke toke, e vahothahaghiniu na eiagna. Kari kori vido ku hatia na hetagu bali boi eia na fata ke dika, inau ku eia vamua.
19 Não faço o bem que quereria, mas o mal que não quero.
20 Gi kuda eia na fata ku boi magnahaghinia na eiagna, boi pukuni inau ku eia na fata iangeni, keana na koakoa ke mono korai hehegu ke eia.
20 Ora, se faço o que não quero, já não sou eu que faço, mas sim o pecado que em mim habita.
21 Iaani na fata ku ei hahalia. Kori vido ku magnahaghinia puala na eiagna na fata ke toke, inau ku eia na fata ke dika.
21 Encontro, pois, em mim esta lei: quando quero fazer o bem, o que se me depara é o mal.
22 Kori hehegu doudolu, inau ku magnahaghinia puala na komi vetula nigna a God.
22 Deleito-me na lei de Deus, no íntimo do meu ser.
23 Keana na vetula tavogha ke agutu kori hehegu, me rihu pungusia na ghaghanagu ke magnahaghinia na eiagna na fata ke toke. Na vetula tavogha ke bou saragna na mana nigna na koakoa ke mono kori tonogu.
23 Sinto, porém, nos meus membros outra lei, que luta contra a lei do meu espírito e me prende à lei do pecado, que está nos meus membros.
24 Inau na mane ku dikahehe puala! Ahai keda vamamaluhau tagna na koakoa ke mono kori tonogu ke batuu vano tagna na thehe ke teo na govugna eni?
24 Homem infeliz que sou! Quem me livrará deste corpo que me acarreta a morte?...
25 Inau ku veletokea a God eigna nida a Lod Jisas Krais ke tangomana na vamamaluhaugna!
25 Graças sejam dadas a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! Assim, pois, de um lado, pelo meu espírito, sou submisso à lei de Deus; de outro lado, por minha carne, sou escravo da lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.