Mateus 12

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Boi hau leghugna iangeni, tagna sina Sabat, a Jisas mi mara nigna na komi vaovarongo kena halu vano hotaghidia na komi gnatha i wit. Nigna na komi vaovarongo kena rofo mena vihukira kekeha sagharogna na wit mena ghania.
1 Naquele tempo, passou Jesus pelas searas, em um sábado; e os seus discípulos, tendo fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Mara na Farise kena reghia mena dikatadia mena haghore vania Jisas, “Nighe! O reghia! Nimua na komi vaovarongo kena eia na agutu ke boi lubatia nida na komi vetula katida eia kori Sabat.”
2 E os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer num sábado.
3 A Jisas ke veleragna, “Ehava? Oti boi ijumia na hava ke eia a King Deved ma na komi nigna na mane kori vido kena rofo?
3 Ele, porém, lhes disse: Não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os que com ele
4 Imanea ke vano haghe kori vathegna a God me hatia na bred ke tabu. Gi manea ma na komi nigna na mane kena ghania. Toke na vetula ke lutira na ghaniagna na bred iangeni me lubatira vamua mara na pris kedana ghania, a God ke boi dikatagna tagna a Deved.
4 Como entrou na Casa de Deus e comeu os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem aos que com ele
5 Ehava? Oti boi ijumia tadia na komi vetula nigna a Moses eigna na hava kena eia mara na pris? Kori na Sabat imarea kena boi leghua na vetula eigna kena agutu kori Vathe ke Tabu. Kari a God ke boi velea imarea kena ei hahia.
5 Ou não tendes lido na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado e ficam sem culpa?
6 Inau ku veleghamu, sina tinoni ke nagho vano tagna na Vathe ke Tabu nigna a God ke mono eeni.
6 Pois eu vos digo que está aqui quem é maior do que o templo.
7 A God ke velea iaani tadia na komi Rioriso ke Tabu, ‘E toke vamua ighamu kotida boi havughaghi itagua, eigna na fata ku pukuni magnahaghinighamu kotida eia, na raroviragna arahai tavogha vamua.’ Gi kotida thaothadoghagna na komi haghore iraani, teo kotida fatera arahai kena boi ei hahia sa fata.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero e não sacrifício, não condenaríeis os inocentes.
8 Eigna inau, na Dathei Tinoni, ke mono nigua na mana bali velera na komi tinoni na hava kedana tangomana na eiagna kori Sabat.”
8 Porque o Filho do Homem até do sábado é Senhor.
9 A Jisas ke au sania na gnatha i wit me vano haghe kori vathe haidu.
9 E, partindo dali, chegou à sinagoga deles.
10 Ingengeni ke mono sina mane ke thehe na limagna. Na vunegna mara na Farise kena magnahaghinia kedana toroagna a Jisas, imarea kena huatia, “E lubatighita mua na nida na komi vetula eigna katida vatoke tabirua na tinoni kori Sabat?”
10 E estava ali um homem que tinha uma das mãos mirrada; e eles, para acusarem Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Ma Jisas ke huatira, “Na hava koda eia gi keda sikili horu kori lodu sikei nimua sip kori Sabat na? Ighoe koda vano mo kiaria aua!
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não lançará mão dela e a levantará?
12 Na tinoni ke pukuni nagho vano tagna na sip. Na vunegna iangeni, nida na komi vetula ke lubatighita eigna katida eia na tango ke toke kori Sabat.”
12 Pois quanto mais vale um homem do que uma ovelha? É, por consequência, lícito fazer bem nos sábados.
13 Gi a Jisas ke haghore vania na mane ke thehe na limagna, “O vajinoa na limamu.” Imanea ke vajinoa na limagna, me ghoi toke tabiru me vaghagna vamua na limagna ke boi thehe.
13 Então disse àquele homem: Estende a mão. E ele a estendeu, e ficou sã como a outra.
14 Mara na Farise kena taveti au mena turughu vapuipuhi haidu bali vathehea a Jisas.
14 E os fariseus, tendo saído, formaram conselho contra ele, para o matarem.
15 A Jisas ke adoa mara na Farise kena haga vathehea me taveti sania na meleha iangeni. Na mavitu ke sethe kena leghua, mi manea ke vatoke tabirura na komi tinoni kena vahaghi itadia.
15 Jesus, sabendo isso, retirou-se dali, e acompanhou-o uma grande multidão de gente, e ele curou a todos.
16 Kari a Jisas ke haghore heta vanira eigna kedana saghoi titiono eigna imanea ghehegna tadia na komi tinoni.
16 E recomendava-lhes rigorosamente que o não descobrissem,
17 A Jisa ke eia na komi reghithehe irangeni eigna keda tutuni na haghoregna a God ke risoa a profet Aisaia i hau,
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías, que diz:
18 “Iaani nigua na mane agutu ku vahia,
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu Espírito, e anunciará aos gentios o juízo.
19 Imanea keda boi rihu haohaghore ba ghuvira na komi tinoni,
19 Não contenderá, nem clamará, nem alguém ouvirá pelas ruas a sua voz;
20 Imanea keda rarovira arahai kena boi heta nidia na vaututuni,
20 não esmagará a cana quebrada e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo.
21 Ma na komi tinoni kori maramagna kedana vaututunia imanea keda vahavira.”
21 E, no seu nome, os gentios esperarão.
22 Kekeha tinoni kena talangi maia tagna Jisas sina mane ke doa me mui eigna na tidatho ke haghevia. Jisas ke vatoke tabirua, mi manea ke ghoi tangomana na reirei ma na haohaghore.
22 Trouxeram-lhe, então, um endemoninhado cego e mudo; e, de tal modo o curou, que o cego e mudo falava e via.
23 Na mavitu kena vere nidia puala mena velea, “Ehava? Iaani hiri a Vahavi keda havi mai kori vikegna a King Deved?”
23 E toda a multidão se admirava e dizia: Não é este o Filho de Davi?
24 Keana kori vido mara na Farise kena rongovia na hava ke eia a Jisas, imarea kena velea, “Imanea ke gigi aura na komi tidatho kori nigna na mana a Satan, na vunaghidia na komi tidatho.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isso, diziam: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Jisas ke adoa na ghaghanadia me veleragna, “Gi na mavitu tagna sina moumolu kedana rihu ghadia ghehedia, na moumolu iangeni keda govu. Me gi na komi tinonidia sina meleha ba sina tamadathe kedana riurihu ghadia ghehedia, na meleha iangeni ba na tamadathe iangeni keda thevurua.
25 Jesus, porém, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Gi a Satan keda gigi aura nigna na komi tidatho, imanea ke rihua ghehegna ma nigna na mana keda govu saisami.
26 E, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seu reino?
27 Gi keda tutuni inau ku gigi aura na komi tidatho kori mana nigna a Satan, kori mana nigna ahai nimiu na komi vaovarongo kena gigi aura na komi tidatho na? Na mana nigna a Satan? Teo! Imarea kedana fateghamu ighamu mara na Farise eigna na hava koti velea, eigna ighamu koti hahi.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam, então, os vossos filhos? Portanto, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Keda tutuni inau ku gigi aura na komi tidatho kori nigna na mana na Tarunga ke Tabu nigna a God, iaani ke tatelia a God ke turughu ghohi na vunaghi pungusiragna na komi tinoni.
28 Mas, se eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, é conseguintemente chegado a vós o Reino de Deus.
29 “Gi ahai keda magnahaghinia na gigi auragna na komi tidatho, imanea keda heta vano tagna a Satan. Vaghagna sina mane ke magnahaghinia keda vano haghe koragna na vathegna sina mane ke heta me bilaura nigna na komi fata. Imanea keda heta vano tagna na mane ke heta iangeni. Gi e malumu na tariagna na mane ke heta bali bilaura nigna na komi fata.
29 Ou como pode alguém entrar em casa do e furtar os seus bens, se primeiro não manietar o valente, saqueando, então, a sua casa?
30 “Ahai ke boi thevu itagua, imanea nigua na thevuioka. Ma ahai ke boi hatheu na hatiragna mai na komi tinoni tagna a God, imanea ke vajefera tagna a God.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Inau ku veleghamu, a God ke tangomana na talutavoghagna na komi thagi paluha ma na komi thagi haghore ke dika gougovu kena eia na komi tinoni vania a God. Keana, ahai keda velehouhorua na Tarunga ke Tabu, a God keda bosi talutavogha na paluhagna.
31 Portanto, eu vos digo: todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada aos homens.
32 Ahai keda haghore diadikala na Dathei Tinoni, a God ke tangomana na talutavoghagna na paluhagna. Kari ahai keda haghore diadikala na Tarunga ke Tabu, a God keda boi talutavogha na paluhagna ikeagaieni ba vugei valiha.”
32 E, se qualquer disser
33 A Jisas ke ghoi titiono tadia mara na Farise, “Ighamu koti adoa na ghai tagna na sagharogna. Gi na sagharogna na ghai keda toke, ighamu koti adoa na ghai iangeni ke toke. Gi na sagharogna na ghai keda dika, ighamu koti adoa na ghai iangeni ke dika.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e o seu fruto, bom, ou dizeis que a árvore é má e o seu fruto, mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Ighamu koti dika puala vaghadia na komi poli! Na vunegna koti dika, oti boi tangomana na veleagna sa fata ke toke. Eigna na hava ke vele aua na tinoni, leghua vamua na hava ke mono kori ghaghanagna.
34 Raça de víboras, como podeis vós dizer boas
35 Na tinoni ke toke keda vele aua na komi fata ke toke ke au mai kori ghaghanagna ke toke. Ma na tinoni ke dika keda vele aua na komi fata ke dika ke au mai kori ghaghanagna ke dika.
35 O homem bom tira boas
36 Inau ku veleghamu, kori maghavui fate, a God keda fatera na komi tinoni eigna na komi haghore gougovu kena velea, haluhadi na komi haghore ke dika.
36 Mas eu vos digo que de toda palavra ociosa que os homens disserem hão de dar conta no Dia do Juízo.
37 Gi koda eia na komi haghore ke toke, a God keda velea ighoe na tinoni jino. Kari gi koda eia na komi haghore ke dika, imanea keda velea ighoe na tinoni dika.”
37 Porque por tuas palavras serás justificado e por tuas palavras serás condenado.
38 Kekeha mara na Farise mi mara na velepuhigna na komi vetula nigna a Moses kena veleagna a Jisas, “Velepuhi, ighami kiti magnahaghinigho koda eia na reghithehe bali tateli aua ighoe ko mai tagna a God.”
38 Então, alguns dos escribas e dos fariseus tomaram a palavra, dizendo: Mestre, quiséramos ver da tua parte algum sinal.
39 Jisas ke haghore tughura, “Ighamu koti havi ikeagaieni, oti dika puala moti boi leghua a God. Ighamu koti magnahaghinia puala na reghiagna na reghithehe. Kari ighamu kotida reghia sikei vamua na reghithehe ke vaghagna na reghithehe a God ke ei vania a profet Jona.
39 Mas ele lhes respondeu e disse: Uma geração má e adúltera pede
40 Vaghagna imanea ke mono kori kutugna na igha hutu e tolu na dani me tolu na bongi, inau, na Dathei Tinoni kuda mono kori na beku e tolu na dani me tolu na bongi.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre da baleia, assim estará o Filho do Homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Kori maghavui fate, na mavitugna i Ninive kedana sokara hadi duamiu ighamu koti havi ikeagaieni mena velea ighamu koti eia na hahi. Eigna imarea kena tughua na havidia ke koakoa kori vido a Jona ke titiono vanira na hava a God ke veleagna. Ikeagaieni na tinoni ke nagho vano tagna a Jona ke mai ghohi itamiu. Kari ighamu koti bosi magnahaghinia na tughuagna na havimiu ke koakoa.
41 Os ninivitas ressurgirão no Juízo com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis que
42 Kori maghavui fate, na Queen gna i Siba keda sokara hadi duamiu ighamu koti havi ikeagaieni me velea ighamu koti eia na hahi. Eigna iia ke turughu mai kori kujukugna na maramagna me mai vaovarongo tagna a King Solomon ke thaothadogha. Ikeagaieni na tinoni ke thaothadogha vano tagna a Solomon ke mai ghohi itamiu, kari ighamu koti bosi magnahaghinia na rongoviagna.”
42 A Rainha do Sul se levantará no
43 A Jisas ke ghoi velea, “Kori vido na tidatho ke taveti au tagna na tinoni, na tidatho ke vano me mai kori meleha ke gou na hiroagna na vido bali monoagna. Gi keda boi pada sa vido bali monogna,
43 E, quando o espírito imundo tem saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 imanea keda velea, ‘Da u ghoi tabiru vamua tagna na vathe ku au mai tagna i hau.’ Kori vido na tidatho ke ghoi tabiru mai, imanea ke reghia na vathe kena jaojaro me raraha ghohi kari e korogha.
44 Então, diz: Voltarei para a minha casa, donde saí. E, voltando, acha-
45 Gi e ghoi taveti au me vano hatira e vitu na tidatho ke dika vano itagna, mena mai mena mono ngengeni. Ma na havigna na tinoni iangeni keda dika vano tagna na havigna i hau. Iaani keda padaghamu ighamu na komi tinoni koti dika koti havi ikeagaieni.”
45 Então, vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele, e, entrando, habitam ali; e são os últimos
46 Kori vido a Jisas ke talu titiono tadia na mavitu kori vathe, a idogna mara tahigna kena mai mena sokara i kosi eigna kena magnahaghinia kedana titiono duagna.
46 E, falando ele ainda à multidão, eis que estavam fora sua mãe e seus irmãos, pretendendo falar-lhe.
47 Gi sina tinoni ke veleagna a Jisas, “A idomu mara tahimu kena sokara i kosi mena magnahaghinia kedana titiono duamu.”
47 E disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, que querem falar-te.
48 Ma Jisas ke haghore tughua, “Ahai a idogu na? Ma arahai ara tahigu na?”
48 Porém ele, respondendo, disse ao que lhe falara: Quem é minha mãe? E quem são meus irmãos?
49 Gi imanea ke tuhu vano tadia na komi tinoni kena leghua me velea, “Mara iraani hiri a idogu mara tahigu.
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos, disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos;
50 Eigna ahai vamua ke eia na hava a Tamagu i popo ke magnahaghinia, imanea ke vaghagna a tahigu ma vaivinegu ma idogu.”
50 porque qualquer que fizer a vontade de meu Pai, que

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.