Atos 20
Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NVT
1 Leghugna ke govu na rihu hutu, a Pol ke kilora mai arahai kena vaututuni i Efesus. Imanea ke vaheta na ghaghanadia gi e kubaera me taveti au bali vano kori provins i Masedonia.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Imanea ke velea sethe na fata bali vaheta na ghaghanadia na komi tinoni tadia na komi meleha ke vano. Pol ke taveti me vano me ghieghilei jufu i Gris,
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 me mono ngengeni nabagna e tolu na vula. Imanea ke kaikaliti bali hahaghe kori sina vaka keda vano i Siria, a Pol ke rongovia kekeha mara puhidia mara Jiu kena vapuipuhi bali vathehea. Na vunegna iangeni, imanea ke toatogha bali ghoi taveti vano i Masedonia gi e vano i Siria.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Kekeha tinoni kena taveti duagna a Pol. A Sopate a dathegna a Pirus gna i Berea, a Aristakus ma Sekundus eidia i Tesalonika, a Gaias gna i Debe, Timoti, me rua na manegna na provins i Esia, a Tikikus ma Trofimus.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Mara iraani kena padau inau a Luk i Filipai gi a Pol ke kidi vetulara vano i Troas eigna kedana pitughami ngengeni.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 Leghugna na Laulahugna na Bred ke teo sa Isi koragna, ighami kiti hahaghe kori vaka miti taveti au i Filipai. Ighami kiti taveti e lima na dani gi iti torongaghi i Troas. Ighami kiti mono ngengeni nabagna e vitu na dani.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Kori Sade, ighami kiti haidu duadia arahai kena vaututuni i Troas bali Vanga Tabu. Pol ke turughu titiono vanira na komi tinoni ma na vunegna imanea keda ghoi taveti au kori vuevugheigna, imanea ke titiono me ghieghilei hotaghi bongi.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 Na choghogna na vathe kiti mono ikoragna, na vatolui chogho kalasu i thepa me hadi i popo. Sethe na lui ke raraha ingengeni.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 Sina mane mathangani, na ahagna a Iutikus, ke nohe kori wida me vaovarongo tagna a Pol. A Pol ke titiono me titiono ma Iutikus ke haga nere. Gi e nere thoti me sikili au kori wida me horu kori thepa. Kekeha tinoni kena vano horu itagna, keana kori vido kena abe hadia, imanea ke thehe ghohi.
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Pol ke vano horu me torongaghi tuturu hilighagna imanea. Gi e abe hadia me velera, “Oti saghoi ghaghana ruarua. Imanea ke ghoi havi tabiru.”
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 — ausente —
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 — ausente —
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 Ighami kiti kidi hahaghe kori vaka miti vano i Asos, kari a Pol ke halu longa. Gi iti au vano, a Pol ke veleghami imanea keda ghoi hahaghe duamami kori vaka i Asos.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Kori vido a Pol ke torongaghi i Asos, imanea ke hahaghe duamami miti vano i Mitilini.
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 Kori vuevugheigna, ighami kiti taveti au i Mitilini mi kori bongi ighami kiti piniti ghaghireigna na moumolu i Kios. Na dani leghugna iangeni, ighami kiti vano kori moumolu i Samos. Sina dani mua gi iti torongaghi vano i Miletus.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Ighami kiti taveti thovohaliungia i Efesus eigna a Pol ke ghaghana ighami kitida boi vano ngengeni eigna ke boi magnahaghinighami kitida mono hau kori provins i Esia. Imanea ke aanga eigna ke magnahaghinia keda torongaghi i Jerusalem gi e jufu mai na dani Pentikos.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Kori vido a Pol ke mono i Miletus, imanea ke vetula vano na rorongo tadia mara kena baubatu kori kiloau i Efesus eigna kedana mai.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Kori vido kena jufu mai itagna, imanea ke velera, “Kori vido ku mono duamiu, ighamu oti adoa ghohi na puhigu, turughu kori na dani ku torongaghi mai kori provins i Esia mu ghieghilei taveti au.
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Kori agutu ku eia vania a Lod ighamu koti adoa inau ku mono talu leghu, mi kekeha maghavu inau ku dikahehegu mu tangi. Moti adoa mua inau ku papara eigna kekeha mara Jiu kena vapuipuhi bali vatheheu.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 Ighamu koti adoa inau ku velepuhighamu eigna na Rorongo ke Toke naghodia sethe na tinoni mi tadia na komi vathemiu. Kori vido ku eia iaani, inau ku boi poloa itamiu sa fata keda hatheghamu.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Mi nau ku velera arahai kena Jiu ma arahai kena boi Jiu eigna kedana tughua na havidia ke koakoa mena vaututunia nida a Lod Jisas.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 “Mi ikeagaieni inau kuda vano i Jerusalem, eigna na Tarunga ke Tabu ke veleu inau kuda vano ingengeni. Inau ku boi adoa na komi fata gougovu keda padau ngengeni.
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 Inau ku adoa vamua, itadia na komi meleha ku vano, na Tarunga ke Tabu ke veleu imarea kedana bou haghe kori vathe tatari mena vaparau kori vido kuda vano jufu i Jerusalem.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Kari e toke vamua na hava keda padau. Eigna sina fata vamua ke nagho vano itagua, inau kuda vagovua na agutu ke heu mai a Lod Jisas. Ma na agutu iangeni, na titionoagna na Rorongo ke Toke eigna na dotho nigna a God vanira na komi tinoni gougovu.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 “Inau ku titiono vanighamu ghohi eigna na puhi a God ke vunaghi pungusira nigna na komi tinoni. Mi ikeagaieni inau ku adoa teo ahai itamiu keda ghoi reghiu.
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 Na vunegna iangeni inau ku veleghamu, gi keda thehe sina tinoni itamiu kari e boi vaututunia a Jisas, e boi na paluhagu inau.
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 Eigna inau ku veleghamu ghohi na komi fata gougovu a God ke magnahaghinighamu kotida adoa.
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Gi a Pol ke velera mua, “Ighamu koti baubatu, oti leghua a God thovohaliu moti hathera na komi tinoni kiloau eigna kedana eia iangeni mua. Oti eia iangeni eigna na Tarunga ke Tabu ke vahighamu eigna kotida reireghira. Vaghagna na mane ke reireghira nigna na komi sip, ighamu ghua kotida reireghi tokera na komi tinoni kiloau. Imarea na komi tinoni nigna a God eigna a Dathegna ke thehe bali vahavira.
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 Inau ku adoa kekeha mara velepuhi piapilau kedana mai itamiu leghugna kuda taveti sanighamu. Vaghagna na komi aku ke asi kena ghathatira na komi sip, imarea kedana pipilia na vadiadikalaragna nidia na vaututuni na komi tinoni kiloau.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Me kekeha tinoni itamiu ghehemiu vamua kedana pilungi kililia na velepuhi ke tutuni eigna kena magnahaghinia na komi tinoni kiloua kedana leghura.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Na vunegna iangeni, oti reireghi toke ghamu! Moti saghoi havaghinia inau ku velepuhighamu na dani ma na bongi koragna e tolu na vinogha me sethe na maghavu ku tangi.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 “Ikeagaieni inau ku talughamu kori limagna a God eigna keda reireghighamu. Ma na rorongogna na dotho nigna a God vanighita keda hatheghamu mua. Na rorongo iaani ke tangomana na vahetagna nimiu na vaututuni me heghamu na komi fata ke toke a God keda hera tadia nigna na komi tinoni gougovu.
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 “Kori vido inau ku mono duamiu i hau, inau ku boi mamagna eigna na rongo ba na pohe nigna sa tinoni.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 Teo. Ighamu oti adoa inau ku agutu heta eigna kuda volia nigua na komi fata ma na komi fata nidia arahai kena taveti duagu.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 Tadia na komi fata gougovu ku eia, inau ku tuhua vanighamu ighita katida agutu heta bali hathera arahai kena kuma. Oti togha tabirua na haghoregna a Lod Jisas ke velea iaani, ‘Kori vido kati hatia na hava kati magnahaghinia tagna ahai tavogha, ighita kati totogo. Kari kori vido kati hea ahai na hava ke magnahaghinia, ighita kati pukuni totogo vano mua.’”
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Kori vido a Pol ke vagovua na titiono iaani, imanea ke torongaghi tuturu horu duadia mena tarai.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Imarea gougovu kena tangi mena tangolia ngasi a Pol mena kisia.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Imarea kena dikahehedia puala eigna a Pol ke velea imarea kedana boi ghoi reghia mua. Gi imarea kena vano duagna mena livua kori vaka.
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.