1 Coríntios 7

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ikeagaieni inau kuda haghore tughura na komi huahuati koti huatiu kori letasi koti risoa mai itagua sina maghavu. Ighamu koti huatiu vaghagna iaani, “Ehava? Gi na mane kiloau keda boi nere duagna a taugna, iangeni na puhi keda vatotogoa a God?”
1 Ora, quanto às coisas de que me escrevestes, bom seria que o homem não tocasse em mulher;
2 Inau ku veleghamu, na vunegna sethe na tinoni kena nere kilili, e toke mara mane kedana nere duadia ara taudia, ma na koi vaivine kedana nere duadia ara taudia.
2 mas, por causa da prostituição, tenha cada homem sua própria mulher e cada mulher seu próprio marido.
3 Kori vido na vaivine ke magnahaghinia na nere duagna a taugna, e boi jino imanea keda vateoa. Mi kori vido na mane ke magnahaghinia na nere duagna a taugna, e boi jino iia keda vateoa.
3 O marido pague à mulher o que lhe é devido, e do mesmo modo a mulher ao marido.
4 Na tonogna na vaivine taulaghi, boi na nigna iia vamua, kari na nigna mua a taugna. Vaghagna vamua iangeni, na tonogna na mane taulaghi, boi na nigna imanea vamua, kari na nigna mua a taugna.
4 A mulher não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim o marido; e também da mesma sorte o marido não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim a mulher.
5 Ighamu na komi tamatau, oti saghoi eia mua na puhi vateoagna na nere haidu duadia ara taumiu. Keana gi koroda sakai toatogha koro magnahaghinia koroda tarai tagna a God, e toke vamua gi koroda boi nere haidu kori vido iangeni koro tarai. Kari leghugna iangeni iroghamu koroda ghoi nere haidu, eigna e boi toke gi a Satan keda auaughamu eigna ke vahothahaghinighamu na reireghiagna na tonomiu.
5 Não vos negueis um ao outro, senão de comum acordo por algum tempo, a fim de vos aplicardes à oração e depois vos ajuntardes outra vez, para que Satanás não vos tente pela vossa incontinência.
6 Na fata ku veleghamu iaani boi na vetula kotida leghua. Kari gi kotida magnahaghinia na leghuagna, oti leghua.
6 Digo isto, porém, como que por concessão e não por mandamento.
7 Inau ku totogo eigna ku boi taulaghi mu mono ghehegu. Mi kori ghaghanagu e toke gi na komi tinoni kiloau gougovu kedana totogo na mono vaghagu inau. Keana a God ke boi heghita ighita gougovu na sonihathavu eigna katida totogo na mono gheheda. A God ke hea sina tinoni kiloau na sonihathavu bali eia sina fata. Me hea na tinoni tavogha na sonihathavu bali eia na fata tavogha.
7 Contudo queria que todos os homens fossem como eu mesmo; mas cada um tem de Deus o seu próprio dom, um deste modo, e outro daquele.
8 Tamiu ighamu ke thehe ghohi ara taumiu, inau ku veleghamu e toke kotida talu mono ghehemiu vaghagu inau ku mono ghehegu.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas, que lhes é bom se ficarem como eu.
9 Kari gi keda vahothahaghinighamu na sokara pungusiagna na ghaghana bali nere duagna ahai tavogha, e toke ighamu kotida ghoi taulaghi. Eigna na mono taulaghi e toke vano kori mono ghehemiu gi keda heta puala na ghaghanamiu bali nere duagna ahai tavogha.
9 Mas, se não podem conter-se, casem-se. Porque é melhor casar do que abrasar-se.
10 Tamiu ighamu koti taulaghi, na vetula kuda veleghamu ikeagaieni ke boi mai itagua inau vamua, kari e mai tagna a Lod Jisas. Na vaivine taulaghi keda saghoi sonia a taugna.
10 Todavia, aos casados, mando, não eu mas o Senhor, que a mulher não se aparte do marido;
11 Keana gi iia keda sonia, iia keda mono ghehegna me boi ghoi taulaghi. Gi iia keda magnahaghinia keda ghoi taulaghi, iia keda tabiru tagna a taugna ke sonia. Vaghagna iangeni, na mane taulaghi keda saghoi sonia a taugna.
11 se, porém, se apartar, que fique sem casar, ou se reconcilie com o marido; e que o marido não deixe a mulher.
12 Tamiu ighamu koti taulaghi tadia arahai kena boi vaututuni, na vunegna a Lod Jisas ke boi titiono eigna iaani, inau kuda veleghamu na ghaghanagu. Gi ighoe na mane ko vaututuni ko taulaghi tagna na vaivine ke boi vaututuni, kari iia ke sasaa na talu mono taulaghi itamua, o saghoi sonia.
12 Mas aos outros digo eu, não o Senhor: Se algum irmão tem mulher incrédula, e ela consente em habitar com ele, não se separe dela.
13 Vaghagna iangeni, gi ighoe na vaivine ko vaututuni ko taulaghi tagna na mane ke boi vaututuni, kari imanea ke sasaa na talu mono taulaghi itamua, o saghoi sonia.
13 E se alguma mulher tem marido incrédulo, e ele consente em habitar com ela, não se separe dele.
14 Inau ku velea iaani eigna ahai ke boi vaututuni, imanea na nigna a God eigna ke taulaghi tagna na tinoni ke vaututuni. Gi e boi tutuni iaani, ara dathemiu ighamu koti taulaghi tadia arahai kena boi vaututuni, imarea boi nigna a God. Keana na vunegna na hava ku velea ke tutuni, imarea na nigna a God.
14 Porque o marido incrédulo é santificado pela mulher, e a mulher incrédula é santificada pelo marido crente; de outro modo, os vossos filhos seriam imundos; mas agora são santos.
15 Keana gi a taumu ke boi vaututuni ke magnahaghinia na sonighogna, o lubatia eigna keda eia iangeni. Ighoe ko mamaluha ghohi tagna na taulaghi iangeni. Keana gi koda tangomana na talu mono taulaghi itagna, o eia iangeni eigna a God ke kiloghita eigna katida mono kori soleana duadia na komi tinoni.
15 Mas, se o incrédulo se apartar, aparte-se; porque neste caso o irmão, ou a irmã, não está sujeito à servidão; pois Deus nos chamou em paz.
16 E toke koda talu mono taulaghi itagna eigna da ighoe tangomana koda hathea a taumu eigna keda vaututuni.
16 Pois, como sabes tu, ó mulher, se salvarás teu marido? ou, como sabes tu, ó marido, se salvarás tua mulher?
17 Ighamu na komi tinoni kiloau, oti talu mono kori havi koti mono itagna kori vido a God ke kiloghamu, eigna a Lod ke heghamu na havi iangeni. Iaani na hava ku velepuhira na komi tinoni kiloau tadia na komi meleha ku vano.
17 Somente ande cada um como o Senhor lhe repartiu, cada um como Deus o chamou. E é isso o que ordeno em todas as igrejas.
18 Gi ighoe ko sogivaughithatha ghohi kori vido a God ke kilogho, o saghoi tughua iangeni. Gi ighoe ko boi sogivaughithatha kori vido a God ke kilogho, o saghoi sogivaughithatha.
18 Foi chamado alguém, estando circuncidado? permaneça assim. Foi alguém chamado na incircuncisão? não se circuncide.
19 Eigna boi na fata ke nagho ighoe koda sogivaughithatha ba teo. Na fata ke nagho, na leghuagna na komi vetula nigna a God vamua.
19 A circuncisão nada é, e também a incircuncisão nada é, mas sim a observância dos mandamentos de Deus.
20 Ighamu gougovu, oti talu mono kori havi koti mono itagna kori vido a God ke kiloghamu.
20 Cada um fique no estado em que foi chamado.
21 Gi ighoe na tinoni seka kori vido a God ke kilogho, o saghoi toatogha iangeni na fata ke dika. Keana gi keda sasaa na lubati mamaluhaghogna na vunaghimu, o vano mo mono mamaluha.
21 Foste chamado sendo escravo? não te dê cuidado; mas se ainda podes tornar-te livre, aproveita a oportunidade.
22 Arahai kena tinoni seka ghohi kori vido a Lod ke kilora, boi toke kedana toatogha iangeni na fata ke dika, eigna ikeagaieni imarea kena mamaluha kori havidia duagna a Krais. Ma arahai kena boi tinoni seka kori vido a Lod ke kilora, boi toke kedana tautalunagho eigna iangeni, eigna ikeagaieni imarea vaghagna na tinoni seka nigna a Krais eigna imanea ke vunaghi pungusira.
22 Pois aquele que foi chamado no Senhor, mesmo sendo escravo, é um liberto do Senhor; e assim também o que foi chamado sendo livre, escravo é de Cristo.
23 A God ke volighamu tagna na naghoi fata, na ghaughabuagna a Jisas Krais. Imanea ke eia iangeni eigna kotida nigna na komi tinoni. Ma na vunegna iangeni, oti saghoi lubatia ahai tavogha eigna keda vunaghi pungusia na havimiu.
23 Por preço fostes comprados; mas não vos façais escravos de homens.
24 Ara kulagu kiloau, oti talu mono kori havi koti mono itagna kori vido a God ke kiloghamu. Ighamu tangomana kotida eia iangeni eigna a God keda mono duamiu.
24 Irmãos, cada um fique diante de Deus no estado em que foi chamado.
25 Ikeagaieni inau kuda haghore tughua nimiu na huahuati eidia arahai kena boi taulaghi. A Lod Jisas ke boi velea na hava kedana eia, keana inau kuda veleghamu na ghaghanagu ghehegu. Na vunegna a Lod ke raroviu me vahiu eigna kuda agutu vania, ighamu tangomana kotida vaututunia na hava kuda veleghamu.
25 Ora, quanto às virgens, não tenho mandamento do Senhor; dou, porém, o meu parecer, como quem tem alcançado misericórdia do Senhor para ser fiel.
26 Na vunegna na komi tinoni kena vaparaghita ighita kati vaututuni tadia na komi dani iraani, inau ku toatogha ighamu koti boi taulaghi mua, e toke ighamu kotida talu mono ai vamua.
26 Acho, pois, que é bom, por causa da instante necessidade, que a pessoa fique como está.
27 Keana gi ighoe sina tinoni ko taulaghi ghohi, o saghoi sonia a taumu. Gi ighoe sina mane ko boi taulaghi mua, o saghoi hiroa ahai eigna koda taulaghi itagna.
27 Estás ligado a mulher? não procures separação. Estás livre de mulher? não procures casamento.
28 Keana gi koda taulaghi, ighoe ko boi eia na koakoa. Gi na vaivine mathangani ke boi taulaghi mua keda taulaghi, iia ke boi eia na koakoa. Sethe na vahotha keda padara arahai kena taulaghi, mu magnahaghinighamu kotida boi papara vaghagna iangeni.
28 Mas, se te casares, não pecaste; e, se a virgem se casar, não pecou. Todavia estes padecerão tribulação na carne e eu quisera poupar-vos.
29 Ara kulagu kiloau, inau ku titiono vaghagna iaani, eigna boi hau a Krais keda tabiru mai. Me turughu ikeagaieni boi toke kotida togha vamua na komi fata kori havimiu kori maramagna iaani. Ighamu koti taulaghi, e boi toke gi nimiu na taulaghi na naghoi fata itamiu.
29 Isto, porém, vos digo, irmãos, que o tempo se abrevia; pelo que, doravante, os que têm mulher sejam como se não a tivessem;
30 Vaghagna mua iangeni, e boi toke gi na dikahehe, ba na totogo, ba nimiu na padarongo keda vasotoghamu kori eiagna na komi nigna na agutu a God.
30 os que choram, como se não chorassem; os que folgam, como se não folgassem; os que compram, como se não possuíssem;
31 Na komi fata kati eia ma na komi fata kati tonogna kori maramagna iaani, ati saghoi toatogha irangeni na komi naghoi fata, eigna na maramagna kati reghia ikeagaieni, e boi hau me govu.
31 e os que usam deste mundo, como se dele não usassem em absoluto, porque a aparência deste mundo passa.
32 Inau ku bosi magnahaghinia gi keda horuhaihadi na ghaghanamiu eigna sa fata kori havimiu kori maramagna. Mara na mane kena boi taulaghi kena togha hahalia nidia na agutu vania a Lod, ma na hava kedana eia bali vatotogoa.
32 Pois quero que estejais livres de cuidado. Quem não é casado cuida das coisas do Senhor, em como há de agradar ao Senhor,
33 Kari mara mane kena taulaghi kena togha hahalia na komi fata kori havidia kori maramagna, ma na hava kedana eia bali vatotogora ara taudia.
33 mas quem é casado cuida das coisas do mundo, em como há de agradar a sua mulher,
34 Mara irangeni e rua na ghaghanadia, sikei bali agutu vania a Lod, me sikei bali vatotogora ara taudia. Na fata iaani ke tutuni mua eidia na koi vaivine. Na koi vaivine puhi kena boi taulaghi, ma na koi vaivine mathangani kena boi mono mua duadia sa mane, iira kena togha hahalia nidia na agutu vania a Lod. Iira kena magnahaghinia kedana mono jino kori tonodia, mi kori ghaghanadia. Keana na koi vaivine kena taulaghi kena togha hahalia na komi fata kori havidia kori maramagna, ma na hava kedana eia bali vatotogora ara taudia.
34 e está dividido. A mulher não casada e a virgem cuidam das coisas do Senhor para serem santas, tanto no corpo como no espírito; a casada, porém, cuida das coisas do mundo, em como há de agradar ao marido.
35 Inau ku veleghamu na komi fata iraani eigna ku toatogha keda hatheghamu kori havimiu. Na komi fata iraani boi na komi vetula kotida leghua. Inau ku magnahaghinia vamua kuda hatheghamu eigna kotida mono kori puhi ke jino moti agutu hahali vania a Lod.
35 E digo isto para proveito vosso; não para vos enredar, mas para o que é decente, e a fim de poderdes dedicar-vos ao Senhor sem distração alguma.
36 Gi sina mane ke toatogha ke toke keda taulaghi tagna na vaivine ke paru ghohi itagna eigna na ghaghagna imanea ke heta ghohi bali nere duagna, e toke imanea keda eia vaghagna ke magnahaghinia me taulaghi itagna. Imanea ke boi eia na koakoa.
36 Mas, se alguém julgar que lhe é desairoso conservar solteira a sua filha donzela, se ela estiver passando da idade de se casar, e se for necessário, faça o que quiser; não peca; casem-se.
37 Keana gi sina mane ke heta ghagna eigna keda boi taulaghi tagna na vaivine ke paru ghohi itagna, me tangomana na reireghiagna ghehegna kori koakoa, me teo ahai ke hurua eigna keda boi taulaghi itagna, imanea ke eia na fata ke toke.
37 Todavia aquele que está firme em seu coração, não tendo necessidade, mas tendo domínio sobre a sua própria vontade, se resolver no seu coração guardar virgem sua filha, fará bem.
38 Ahai ke taulaghi tagna na vaivine ke paru ghohi itagna, imanea ke eia na fata ke toke. Keana ahai ke boi taulaghi tagna na vaivine ke paru ghohi itagna, imanea ke eia na fata ke toke vano.
38 De modo que aquele que dá em casamento a sua filha donzela, faz bem; mas o que não a der, fará melhor.
39 Na vaivine taulaghi keda thangu tagna a taugna me ghieghilei thehe imanea. Keana leghugna ke thehe imanea, iia tangomana keda ghoi taulaghi tagna sa mane ke magnahaghinia. Kari na mane iangeni keda vaututunia a Lod Jisas.
39 A mulher está ligada enquanto o marido vive; mas se falecer o marido, fica livre para casar com quem quiser, contanto que seja no Senhor.
40 Inau ku toatogha na vaivine iangeni keda pukuni totogo gi iia keda boi ghoi taulaghi. Mu toatogha na Tarunga ke Tabu ke sikei na ghaghanagna duagu.
40 Será, porém, mais feliz se permanecer como está, segundo o meu parecer, e eu penso que também tenho o Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.