Atos 9
Buk Baibel long Anuki (AUI) vs NVT
1 Bi noko raghanine, na Sol patana ere nuwapughupughuna iyiisisiya bo, “Tagu iiyawogha sigeruwana da Yesu na Bada na anikasunughana!” Na inagho Jerusalemma prist kiikiiwawona biidi
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 bi ivibabiini da pepa iyagiruma siyanagho kabepepa bare babadidi biiyadi Damaskas kwanatuna kamone. Nokodi pepa kamodiye na prist kiikiiwawona maragata, Sol ivereni da wawaya nama iiyawogha noko kuburine, Yesu yana keda sakivikivini bi inabananidi na inapatumidi, tomotomogha da wasiwasike bi inanavedi Jerusalemma.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Sol nokodi pepa iyouna bi itouya iyanono Damaskasma. Raghanina noko kuburina iyiitutukabikabi, na yaininagha gweyura ghamana abamama ikabinamari na yeghanina Sol iviveravivireni.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Na ibeku iyowogha dobodobove bi gamo iwaiyaneni iyiisisiya touna biidi iwona bo, “Sol, Sol, awaki biidi kwiikayotaketowanegu?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Na Sol iwona bo, “Tam iiyabo, Bada?”
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 bi geghomiiri da kunagho kunarughu kwanatu ghamana Damaskasma bi wawaya tana name inawonem da awaki kunabera.”
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Tomotomogha iiyawogha Sol yawata siyapeepewa na sinaghara da simiiri waghata da gerubana siyisisiyana. Toudi gamo siwaiyaneni iyiisisiya, bi getana wawaya siyakitana.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Sol dobodoboma imakegeghomiiri; bi raghanina matana sitamotatara, na gerubana da awaki tana iyakita; na turaturana imana sikabi da sivinaghokedari sinagho sirughu Damaskasma.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Matana sipota kiiravine na gabudara aroba geiyakitawiivera, da getana iyakam bo iyaniuna.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Bi nama Damaskas kamone na tomogha tana wiiwiigeruwanina kana waghawagha Ananaiyas. Na Bada mimeu kamone ikwatuveni bo, “Ananaiyas.”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Bi Bada iwona bo, “Kugeghomiiri kunagho Jiudas yana bareye, bi barena na keda sakwatuveni Keda Rotomanina ririne. Bi raghanina name kunaverakanibu na Tasus tomogha kana waghawagha Sol kiiravine kitarakiiyana bi katotawota na tagu biidi yarurupari.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Touna imimeu bi ikita da tomogha kana waghawagha Ananaiyas ipiika da imana debane itoura da rubana inakitamagha.”
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Bi gegha Ananaiyas iwona bo, “Bada, wawaya korotodi noko tomoyina kiiravine siwonegu, bi kate metagha kam kivikivina iyikayotaketowanedi Jerusalem kamone;
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 bi kate prist babadidi maragata sivereni da mabo iyapiika da iiyawogha tam sakabekabepepim na iyapatumidi.”
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Bi gegha, Bada, Ananaiyas iwoneni bo, “Kunagho! Tagu avineyi da kagu waghawagha inakabi inanagho dam wiibata da kiikiiwawo biiyadi bi kate Isrel damdi inawonedi. Basuna Sol na yagu wiivinevinegha tomoyina da inabagibagiyegu;
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Tagu wosina na kabikwarakwara ghamadi tupadi inayuna na aniyeveveni basuna touna kiiraviguve na wawaya inawonedi.”
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Na Ananaiyas inagho da irughu bare kamove. Bi imana Sol gayamine itoura bi iwoneni bo, “Wareta Sol, raghanina mabo kuyapiipiika na kedae Bada Yesu kukita, na touna iviporagu tam biidi da tam kunakita magha bi Kanuma Kabikabikuwayina inibonuvim.” |alt="1/2 page" src="44_Ac_09_17_RG.jpg" size="span" ref="9:17"
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Yaininagha sawara ware ighana yadadi Sol matanama siririgha na rubana ikitawiimasi magha. Na igeghomiiri da ibabataito,
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 bi ikam ikovi na yana maragata iveramagha.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Bi yaininagha idagu kabepepa barediye iyadimadima Yesu kiiravine, iyawonawona bo, “Yesu na God Natuna.”
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Bi wawaya iiyawogha yana dima siwaiyaneni na sivisokoveni, na sivisisiya kabivivirana bo, “Bo gegha mmko tomoyina iiyabo Jerusalem kamone Yesu kana kivikivina iyikayotaketowanedi? Bi kanoghosi da noko berana mayimayiyina kiiravine mabo ipiika, da kivikivina inapatumidi bi inakabidi inaveramagha prist babadidi biiyadi Jerusalem kamone da biwa sinaveredi.”
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Bi gegha da Sol yana dima ibera da ivimaragata kirakii, bi wonawaghata ividebeni toudi biiyadi da Yesu na God yana Wiivinevinegha Kiiwawona, na Jius iiyawogha Damaskas kamone makamakedi gerubadi da yawata siyikawakereyana.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Gabudara viya sikovi murine, Jius babada nama sivigiugerogerora da Sol siyakasunuyi,
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 na gabudara da nubabasu nokodi Jius, kwanatu matamketa nunudigha siyaruruwiitete, da raghanina Sol siyakita na siyakasunuyi, bi Sol yadi wiigiugerogerora noghosina nada iwaiyaneni.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Na noko biidi nubabasuve, turaturana mududi iriga ghamana kamone suveni bi kwanatu garina taraboginagha sivionayi iyowogha kubuve.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Bi raghanina Jerusalemma iverakanibu, na ikayoveni da kivikivina iyirukapuvedi; bi gesiyigeruwana da wiisuwona touna Yesu kana kivikivina, na sinaghareni.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Bi gegha, Banabas yana wiiwiitama, na ikabi inagho apasol biiyadi, bi iwonedi da metagha Bada kedae irumaghatara Sol biidi da kate ivisisiya touna biidi. Bi kate metagha Sol Damaskas kamone geiyanaghara bi Bada kiiravine idima.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Wasina bi yawata simake patapata bi Jerusalem sipepewa wiikenavivireni, naghara gwabine gegha bi Yesu waghawaghane iyadimadima.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Touna iyisisiya bi kate bada Jius damdi iiyawogha Grik gamoma siyisisiya na yawata siyiikawakereyana, na noko biidi keda sivinogha da siyakasunuyi.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Raghanina wiigeruwana damdi mududi mmko siwaiyaneni, na Sol sirutayini siyowogha Sisiriyama da wagagha sivipora inagho Tasusma, yana kwanatu waghate.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Wasina bi wiigeruwana damdi Jiudiya, Galili da Sameriya kubura kamodiye nuwaruririye simakae; bi Kanuma Kabikabikuwayina ikasepepidi da yadi wiitumaghana ivimaragata. Na yadi koroto iragata kamokamogha bi Bada sikabikarawayena kirakiiyeni.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Raghanina Pita iyapeepewa kubura bi kubura, na inagho Yesu kana kivikivina biiyadi da iyarubodadi Lida meyagiine makamakedi.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Name tomogha kana waghawagha Aineyas ibanani, bi tomoyina kayena sirabobo da gerubana yana kepanama iyamakegeghomiiri da bodu 8 sikovi.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Pita iwona bo, “Aineyas, Yesu Keriso iviyawiim; Geghomiiri bi yam kepana kunoku.” Yaininagha igeghomiiri.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Wawaya korotodi Lida meyagiina kamone da Seron ruwiipikapikane, Aineyas iyawa sikita na Bada sivitumaghaneni.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Name Jopa meyagiina kamone na kivikivina wasike tana kana waghawagha Tabita, (waghawaghana Grik gamodima na Dokas). Raghani nonowa bera miisedi iyaberabera wawaya biiyadi bi kate moyamoyakidi iyiiwiitedi.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Bi wasikena igubaga da irabobo, na tubuyina sikabununayi bi bare tupayarayine kiidamove kamone sitore.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Bi Lida meyagiina na Jopa meyagiina ririne, geiyarabarabana noko biidi, raghanina kivikivina siwaiyana da Pita name, na tomotomogha bata siviporadi da siyawoneni bo, “Rubana da kuyapiika yaininagha toumi biiyadi.”
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Na Pita, igeghomiiri da tomotomoyidi yawata sinagho. Bi raghanina siverakanibu, na sirutayini sigae tupayaragha kiidamove. Kwabukwabura korotodi nama Pita sigwagwari, siyaduudu bi kwama da gara mududi mekodi Dokas yawayawiine siyamakamake raghanine kiiravidiye ibera na siyiyeveveni.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Bi Pita tupadi ivibabiidi da tupayaragha siyakanibutaveni, wasina bi ivituwapore oghogheyana da irupari; bi irupari ikovi na imiiriwamira wasikena raborabobona biidi bi iwona bo, “Tabita, geghomiiri.” Na wasikena matana sitamotatara, da Pita ikitani na ikenageghomiiri.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Pita imana ikoghasi da wasikena imana ikabi bi itaina wiigeghomiiri. Wasina bi wiigeruwana damdi da kwabukwabura ikwatuvedi sirughu bi Dokas yawayawiina bi iviruveredi.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Awaki itubugha na warana Jopa meyagiina inunuri, na wawaya korotodi Bada sivigeruveni.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Wasina bi Pita, Jopa meyagiine gabudara peyaridi tomogha kana waghawagha Saimon yawata simakae, bi tomoyina yana bagibagi na ribiribi raborabobodi bekadima gara iyaberabera.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.