Atos 5
Buk Baibel long Anuki (AUI) vs ARA
1 Wasina tomogha tana kana waghawagha Ananaiyas, da wavinena Sapira yawata, yadi tanawa bada pinimina sivigimoneni.
1 Entretanto, certo homem, chamado Ananias, com sua mulher Safira, vendeu uma propriedade,
2 Bi wavinena yana wiiwaghasine na Ananaiyas manena muduna ikabigudu touna kiiravine bi muduna ipiikeni da apasol iveredi.
2 mas, em acordo com sua mulher, reteve parte do preço e, levando o restante, depositou-o aos pés dos apóstolos.
3 Bi Pita iwona bo, “Ananaiyas, awaki kiiravine kuviwaghasina da Seitan nuwanuwam ivibadeni bi Kanuma Kabikabikuwayina kuviyabeni bi yam tanawa manena muduna kukabigudu kiiravimve?
3 Então, disse Pedro: Ananias, por que encheu Satanás teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo, reservando parte do valor do campo?
4 Tanavina tam rapemve bi muriye kuvigimoneni; bi kuvigimoneni ikovi murine na manena na tam yam mane, yam kayowane kuyabera. Awaki kiiravine mmko berana berona kubera? Gegha wawaya biiyadi kawagha kuyiyabana, bi God biidi kwiiyaba!”
4 Conservando-o, porventura, não seria teu? E, vendido, não estaria em teu poder? Como, pois, assentaste no coração este desígnio? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Raghanina Ananaiyas mmko sisiyina iwaiyaneni na yaininagha ibeku iyowogha da irabobo. Wawaya tupadi awaki itubugha bi siwaiyaneni na naghara ikabikirakiiyedi.
5 Ouvindo estas palavras, Ananias caiu e expirou, sobrevindo grande temor a todos os ouvintes.
6 Wasina bi, yaraga simiiririya da tubuyina sigere bi sikawari sikanibu da sidogu.
6 Levantando-se os moços, cobriram-lhe o corpo e, levando-o, o sepultaram.
7 Geraghani gurina bi murine na wavinena irughu bi geiyakovi da awaki itubugha.
7 Quase três horas depois, entrou a mulher de Ananias, não sabendo o que ocorrera.
8 Na Pita wasikena ivitarakiiyaneni bo, “Kuwonegu, tam da Ananaiyas tanawa kovigimoneni na miisanina tupana mma naboni bo?”
8 Então, Pedro, dirigindo-se a ela, perguntou-lhe: Dize-me, vendestes por tanto aquela terra? Ela respondeu: Sim, por tanto.
9 Na iwonabodeni bo, “Metagha konoghosi bi Bada Kanumina Kabikabikuwayina koyaruyaghani? Kita, yaraga iiyawogha moghanem sidogu na siverakanibu matamkete samiimiiri, bi tam bada sinakawarim sinakanibu.”
9 Tornou-lhe Pedro: Por que entrastes em acordo para tentar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e eles também te levarão.
10 Na yaininagha wasikena Pita naghone ibeku iyowogha da irabobo. Raghanina yaraga sirughu da sikita irabobo na sikawari sikanibuveni da moghanena ririne sidoguni.
10 No mesmo instante, caiu ela aos pés de Pedro e expirou. Entrando os moços, acharam-na morta e, levando-a, sepultaram-na junto do marido.
11 Bi wiigeruwana damdi tupadi da kate wawaya mududi mmko berana sisiyina siwaiyaneni na naghara ikabikirakiiyedi.
11 E sobreveio grande temor a toda a igreja e a todos quantos ouviram a notícia destes acontecimentos.
12 Apasol berakayowiiwiiyaka da matakira peyaridi wawaya kamodiye siyaberabera. Bi raghani nonowa na wiigeruwana damdi Solomon yana tupatayina kamone siyiitaghomidi.
12 Muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E costumavam todos reunir-se, de comum acordo, no Pórtico de Salomão.
13 Bi ere nagharidi na getana iiyabo iyiikapuvedi, bagune wawaya na siyiyayedi da toudi sigekirakii.
13 Mas, dos restantes, ninguém ousava ajuntar-se a eles; porém o povo lhes tributava grande admiração.
14 Bi gegha, raghani nonowa na wawaya korotodi siyarughurughu kamodiye, tomotomogha bi wasiwasike sidagu da Bada siyigeruveni na yadi koroto siyiagagu.
14 E crescia mais e mais a multidão de crentes, tanto homens como mulheres, agregados ao Senhor,
15 Bi apasol yadi bera ghamanakidi kiiravine, na wawaya turaturadi gubagubagidi siyakawakawaridi siyakanikanibu, keda riridiye bi rito da kepana debadiye siyikenedi, da Pita iyapepewa iyanono na memeda mekeyu kawanagha iyarogutawanidi.
15 a ponto de levarem os enfermos até pelas ruas e os colocarem sobre leitos e macas, para que, ao passar Pedro, ao menos a sua sombra se projetasse nalguns deles.
16 Bi kate koroto ghamana meyagii gisigisidi Jerusalem ririne bada siyariyeriyeni, bi yadi wawaya gubagubagidi da iiyawogha kanuma beroberodi gwabidiye na siyapiipiikedi da tupadi siyawa.
16 Afluía também muita gente das cidades vizinhas a Jerusalém, levando doentes e atormentados de espíritos imundos, e todos eram curados.
17 Noko murine prist kiikiiwawona babada turaturana iiyawogha, toudi na Sadusis damdi, sinuwakapi kirakii apasol biiyadi.
17 Levantando-se, porém, o sumo sacerdote e todos os que estavam com ele, isto é, a seita dos saduceus, tomaram-se de inveja,
18 Noko kiiravine sipatumidi da biwa gawarine sitorerughuvedi.
18 prenderam os apóstolos e os recolheram à prisão pública.
19 Bi nubabasuve na Bada yana aneya biwa gawarina matamketadi ikabitavedi bi ivinaghovedi sikanibu.
19 Mas, de noite, um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, lhes disse:
20 Bi iwonedi bo, “Konagho, Bare Kabikabikuwayina garina kamone komiiri bi wawaya biiyadi yawa makewaghawaghasina sisiyina tupana konadimeni.”
20 Ide e, apresentando-vos no templo, dizei ao povo todas as palavras desta Vida.
21 Raghani ibori na metagha aneya iwonedi na sibera. Da sirughu Bare Kabikabikuwayina garina kamone bi wiiyeveveyana sidaguni wawaya biiyadi.
21 Tendo ouvido isto, logo ao romper do dia, entraram no templo e ensinavam. Chegando, porém, o sumo sacerdote e os que com ele estavam, convocaram o Sinédrio e todo o senado dos filhos de Israel e mandaram buscá-los no cárcere.
22 Bi raghanine Bare Kabikabikuwayina kana wiikighukighu barene sinokanibu, na sikita da apasol gegha nama. Noko biidi siveramagha na sivimaghamaghatara,
22 Mas os guardas, indo, não os acharam no cárcere; e, tendo voltado, relataram,
23 siwona bo, “Matamketa guduguduna bi wiikighukighu damdi nama, siyabodaboda. Bi raghanina kakabitaveni na kamone wawaya gegha.”
23 dizendo: Achamos o cárcere fechado com toda a segurança e as sentinelas nos seus postos junto às portas; mas, abrindo-as, a ninguém encontramos dentro.
24 Bi prist babadidi da Bare Kabikabikuwayina kana wiikighukighu yadi bada mmko sisiyina siwaiyaneni na yadi noghota siruragharagha, bi nuwanuwadi siyiteteni da awaki inatubugha.
24 Quando o capitão do templo e os principais sacerdotes ouviram estas informações, ficaram perplexos a respeito deles e do que viria a ser isto.
25 Bi wawaya tana ipiika bi iwonedi bo, “Kowaiyana, tomotomogha biwa gawarina kamone kotoredi na Bare Kabikabikuwayina garina kamone samiimiiri bi wawaya siyevevedi.”
25 Nesse ínterim, alguém chegou e lhes comunicou: Eis que os homens que recolhestes no cárcere, estão no templo ensinando o povo.
26 Bare Kabikabikuwayina kana wiikighukighu damdi gegha tupeyanama Apasol siyarutayinidi siyapiikedi basuna sinaghara kirakii kate bi wawaya akimama siyarouvidi.
26 Nisto, indo o capitão e os guardas, os trouxeram sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Wasina bi apasol sirutayinidi sipiika na Wiigiugerogerora naghodiye sivimiiridi da prist kiikiiwawona iyitupawamiwamiredi.
27 Trouxeram-nos, apresentando-os ao Sinédrio. E o sumo sacerdote interrogou-os,
28 Bi touna iwonedi bo, “Sisiya maragasidima kawonemi da gegha Yesu waghawaghane koyiyeveveyana. Bi gegha, kovikawakeekee na yami wiiyeveveyana Jerusalem inunuri, bi kate kowiiwiini da Yesu yana rabobo kiiravine koyiwawumii.”
28 dizendo: Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome; contudo, enchestes Jerusalém de vossa doutrina; e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Bi gegha Pita, apasol turaturana yawata siwonabodedi bo, “Toumii God kana kabisisireni bi gegha wawaya!
29 Então, Pedro e os demais apóstolos afirmaram: Antes, importa obedecer a Deus do que aos homens.
30 Kayekikidam yadi God ibera da raboboma Yesu igeghomiiri iiyabo kiiye kovirorogi da koviraboboni murine,
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, a quem vós matastes, pendurando-o num madeiro.
31 bi ikabepi da ririne ivimakeni bi wiibadana ivereni da touna Kiiwawo bi Wiiwiiyawa, bi mmkodi bera ibera na Isrel damda tana miiriwamira bi yada tamumu tana kabitoura da God noghotataveyana inavereda.
31 Deus, porém, com a sua destra, o exaltou a Príncipe e Salvador, a fim de conceder a Israel o arrependimento e a remissão de pecados.
32 Toumii mmkodi bera tupadi matamiima kakita na kiimaghamaghatara, bi kate Kanuma Kabikabikuwayina yawata yimaghamaghatara meko God ivereyana da wawaya iiyawogha sakabikabisisireni na kadi puyo.”
32 Ora, nós somos testemunhas destes fatos, e bem assim o Espírito Santo, que Deus outorgou aos que lhe obedecem.
33 Raghanina Wiigiugerogerora damdi mmko sisiyina siwaiyaneni na nuwanuwadi sipughu kirakii bi yadi wiina da apasol siyikasunughana.
33 Eles, porém, ouvindo, se enfureceram e queriam matá-los.
34 Bi Perisi tana, kana waghawagha Gamariel, touna na gwara kana wiiyeveveyana tomoyina, bi wawaya tupadi yadi kabikuwaya touna biidi, na Wiigiugerogerona damna kamonama igeghomiiri iwonayaragha da apasol bare kamoma siyikanibuvedi kubuve raghani gisina siyamake.
34 Mas, levantando-se no Sinédrio um fariseu, chamado Gamaliel, mestre da lei, acatado por todo o povo, mandou retirar os homens, por um pouco,
35 Wasina bi Gamariel, Wiigiugerogerora damdi iwonedi bo, “Isrel turaturagu, kovinuwanoghonoghota yapora muriye da awaki konabera mmkodi tomotomoyidi biidi.
35 e lhes disse: Israelitas, atentai bem no que ides fazer a estes homens.
36 Rorowainagha tomogha tana kana waghawagha Tiyodas igeghomiiri bi iyawonawona da touna na bada ghamana tana, bi tomotomogha yadi 400 sivigeruveni na sikivini; bi gegha da sikasunuyi na kana kivikivina sivivera bogabogae da awaki iyabera na imomogha.
36 Porque, antes destes dias, se levantou Teudas, insinuando ser ele alguma coisa, ao qual se agregaram cerca de quatrocentos homens; mas ele foi morto, e todos quantos lhe prestavam obediência se dispersaram e deram em nada.
37 Bi touna murine na Galili tomogha tana kana waghawagha Jiudas, bi sensis raghanine igeghomiiri bi yana wawaya ivinaghovedi da Roum babada biiyadi siyiaviya. Bi touna bada sikasinuyi na kana kivikivina siviverabogabogae.
37 Depois desse, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e levou muitos consigo; também este pereceu, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos.
38 Noko biidi, tagu iikatayimi, da mmkodi tomotomoyidi kokabitoredi bi kokuyovedi sinanagho! Memeda toudimani yadi noghotama mmkodi bera saberabera na katare sinakovi.
38 Agora, vos digo: dai de mão a estes homens, deixai-os; porque, se este conselho ou esta obra vem de homens, perecerá;
39 Bi memeda mmkodi noghota God gwabinama sipiika, na gerubana da kate konageiwayidi; bi gududi konibageni na konabanana mayemi da tami wosina God koniaviyeni.”
39 mas, se é de Deus, não podereis destruí-los, para que não sejais, porventura, achados lutando contra Deus. E concordaram com ele.
40 Gamariel yana sisiya kiiravine Wiigiugerogerora damdi yadi noghota iwamiri. Na apasol sikwatuvedi sirughu da siwakiwakiridi. Bi sisiya maragasinama siwonedi da gemeyani Yesu waghawaghane siyisisiya maghana, bi siwonatavedi sinagho.
40 Chamando os apóstolos, açoitaram-nos e, ordenando-lhes que não falassem em o nome de Jesus, os soltaram.
41 Apasol Wiigiugerogerora damdi sikuyovedi ere nuwamiisedi, basuna God ivineyidi da Yesu kana waghawagha kiiravine siyakabikwarakwara.
41 E eles se retiraram do Sinédrio regozijando-se por terem sido considerados dignos de sofrer afrontas por esse Nome.
42 Bi raghani nonowa Bare Kabikabikuwayina garina kamone da bare nunudigha na wara miisena siyiyeveveyana bi siyadimedimeni da Yesu na God yana Wiivinevinegha Kiiwawona.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, não cessavam de ensinar e de pregar Jesus, o Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.