Atos 22

Buk Baibel long Anuki (AUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Iwona bo, “Warewaresigu da tamadam, kowaiyanegu! Bi kagu babara naghomiye anabera da getana awaki ayabera berona.”
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Raghanina koroto siwaiyana bi yadi gamo waghatama iyisisiya toudi biiyadi, na rukwatu sikabitore bi siviraborabobo. Wasina bi Pol iwonedi bo,
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 “Tagu na Jiu tomogha, Tasus kwanatune atubugha, Silisiya kubura kamone. Bi mma Jerusalem kwanatune aragata da agiruma Gamariel yana wiibadane. Nosidam yadi gwara da kiki kamodima iviyevevena yaporigu. Tagu akayovena kirakiiyeni da God ayakabisisirena yapori, ware tupami kata kokayokayovenina naboni.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Na wawaya iiyawogha Yawa Kedana siyakivikivini, na avikayotaketowanedi da mududi sirabobo. Bi kawaguve na wawaya sigeghomiiri da wiigeruwana damdi, tomotomogha da wasiwasike siyapatupatumidi, bi biwa gawarina kamone siyatoretoredi.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Prist kiikiiwawona da Wiigiugerogerora damdi na yagu bera sakovi bi sinawonemi da yagu sisiya na wiisuwona. Na wiiwaghasina pepana bada sigirumi warewaresidi biiyadi bi siveregu ayakawari ayanagho Damaskas kwanatune, na anagho nabo da wawaya iiyawogha Yawa Kedana siyakivikivini na ayapatumidi ayapiikedi mabo Jerusalemma da aro siyakabi.”
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 “Gabudara yubasune raghanina kedagha ayanono, nada Damaskas ayitutukabikabi na yaininagha yeghana ghamana abamama igweyura wiikenaviviregu.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Da abeku ayowogha dobodobove bi gamo tana awaiyana iyawonewonegu bo, ‘Sol, Sol! Awaki biidi kwiikayotaketowanegu.’
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Awonabodeyana bo, ‘Tam iiyabo, Bada?’
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Wawaya iiyawogha siyimataturanegu na bada yeghanina sikita bi gamo iyisisiya tagu biidi na gesiyawaiyanenina.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Na avitarakiiyana bo, ‘Bada awaki anabera?’
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Yeghanina iragata kirakii da matagu ikaraboda na sawara gerubana ayakita, na turaturagu imagu sikabi bi sivinaghokedarigu karughu Damaskas kwanatune.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Tomogha kana waghawagha Ananaiyas name iyamakamake, bi God iyakabikabikuwayeni da yana gwara iyakabikabisisirena yaporidi. Bi Jius damdi tupadi noko kuburine na siyakabikabikarawayeni.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Touna ipiika da imiiri gwabiyegu bi iwona bo, ‘Wareta Sol, kitamagha!’ Na noko raghanine matagu ikasigigiri da Ananaiyas akitani!
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Wasina bi iwonegu bo, ‘Nosinosidanakim yadi God ivineyim, bi ikayovem da yana noghota kunakovi, na yana Wiisuwona tamariyanina kukita, bi ivisisiya tam biidi da gamona kuwayaneni.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Tam na yana sawariyonayona, bi awaki kukita da kuwaiyana na kunimaghamaghatara wawaya tupadi biiyadi.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Na gekunabodana, geghomiiri, da kunababataito. Raghanina kunarupari Bada biidi na yam tamumu inanoghotatavedi.’”
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 “Wasina bi averamagha Jerusalem kwanatune bi Bare Kabikabikuwayina garina kamone ayarurupari raghanine, na nuwanuwagu iwapewapeni na mimeu akita.
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Da Bada iyisisiya tagu biidi iwona bo, ‘Kabireso, Jerusalem kukuyovena yaiyaineni, basuna wawaya mma kate gegha yam sisiya tagu kiiraviguve sinawaiyanenina!’
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Bi awonabodeyana bo, ‘Bada, sakovi da kabepepa baredi tupadi kamodiye nokodi iiyawogha siyigeruvem na ayarurouvidi, bi biwa kamone ayatoretoredi.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Bi raghanina yam sawariyonayona Sitivin sikasunuyi na noko berana aviwaghasineni, na tagu nama ayamiimiiri bi iiyawogha siyakasukasunuyina kadi kwama wowodiye ayakoyakoyagha.’
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Bi gegha, Bada iwonegu bo, ‘Kunagho, Tagu iiporatavem rabarabae kubuna damdi biiyadi.’”
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Koroto tupana Pol iyisisiya na patana siyawaiwaiyaneni bi iwona da ware God iviporataveni inagho kubuna damdi biiyadi. Bi gegha, raghanina mmko sisiyina siwaiyaneni na nuwanuwadi sipughu kirakii da sidagu sinarukwatu bo, “Noko tomoyina kokasunuyi, touna gerubana da kubure inamakena!”
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Raghanina siyarurukwatu, da kadi tarasowoma siyarurutapitapi bi popoku siyirupiitaveni iyageege kiidamove,
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 na Roum wiiyogha badana yana iyo tomotomogha iwonedi da Pol siyarutayini siyanagho yadi bare garina kamone. Bi iwonedi da siyawakiwakiri bi siyitupawamiwamireni da awaki kiiravine Jius nuwanuwadi sipughu touna biidi da siyarurukwatu. |alt="1/2 page" src="44_Ac_22_02_RG.jpg" size="span" ref="22:24"
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Bi sikutawatawani da siyawakiwakiri na raghanine Pol, wiirouwa badana nama iyamiimiiri na iwoneni bo, “Roum gwara kogeegeeiwayi da tami, tagu Roum wawaya bi konawakira wapawapagu. Tami dagudagune koyitupawamiwamiregu bi memeda koyabanani da berona abera, na noko murine na koyawakiwakirigu!”
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Raghanina wiirouwa badana, Pol yana sisiya iwaiyaneni na inagho yana bada ghamana iwoneni bo, “Awaki kunabera? Mmko tomoyina na Roum wawaya.”
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Na wiiyogha badana ghamana inagho Pol biidi da ivitarakiiyaneni bo, “Kuwonegu, wiisuwona da tam Roum tomogha?”
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Wasina bi wiiyogha badana ghamana Pol iwoneni bo, “Tagu mane ghamana avimiisana da kata tagu Roum wawaya!”
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Yaininagha nokodi iyo damdi iiyawogha pinimina bi Pol siyitupawamiwamireni na sinaghara sivimuritayina. Bi wiiyogha badana ghamana bada raghanina ikabibanani da Pol na Roum tomogha bi gamone na saghiratawatawani kiiravine na inaghara kirakii.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Raghani ibori na wiiyogha badana ghamana yana kayowana iyakowa yapori da awaki basuna Jius damdi Pol siyiwawu, noko biidi na biwa gawarinama ivikanibuveni bi sisiya iwonataveni prist babadidi da Wiigiugerogerora damdi biiyadi da siyitaghomidi. Wasina bi wiiyogha badana ghamana, Pol irutayini ipiika da naghodiye ikabiwiimiiri.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.