Atos 16
Buk Baibel long Anuki (AUI) vs NVT
1 Pol da Sailas sinagho Debi kwanatune da bada sinagho magha Listra kwanatune. Bi name na tomogha tana wiiwiigeruwanina iyamakamake kana waghawagha Timoti, touna sinananaki na Jius wasike wiiwiigeruwanina bi tamananaki na Grik tomogha.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Wiigeruwana damdi Listra da Ikoniyam kwanatudi kamodiye na siyawonawona da Timoti na wawaya kiimatanina.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Bi Pol yana kayowana da yawata siyawagawaga patapata kiiravine na Timoti sinina ibori basuna Jius tupadi nokodi kuburidiye samakamake na sakovi da tamananaki na Grik tomogha noko biidi Timoti ivisinibori.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Wasina bi Pol, na Sailas da Timoti yawata kwanatu nunudigha siyanono, na sira mekodi, Jerusalemne apasol da dogadogara gwabidima sikabi na wiigeruwana damdi siyawonewonedi bi sidimanaveni da kubuna damdi wiiwiitumaghanidi siyakabisisiredi.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Na wiigeruwana damdi yadi wiitumaghana ivimaragata kirakii na gabudara patepatena wawaya korotodi siyiigeruwana da yadi koroto iragata kamokamogha.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Wasina bi Kanuma Kabikabikuwayina geiyiwaghasina da Pol turaturana yawata Eisiya kubure God wonana siyadimeni, na Praigiya da Galeisiya kubura kamodigha siveravivira.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Raghanina sipiika Maisiya kubura kana wiibarabarate, na siberatowoyi da Bitiniya kubure siyarughu bi gegha da Yesu Kanumina geiyiwaghasinedi da nabo siyanaghona.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Na noko biidi Maisiya kubura siverarughuwoneni da siyowogha sinagho kikire Troas kwanatune.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Wasina bi noko nubabasune Pol noghotama ikita, bi noghotama ikita kamone na ikita da Masedoniya tomogha iyamiimiiri bi iyiipepeyana wiimaragata Pol biidi iyawonawona bo, “Kutowawona mabo Masedoniya kubure da kuniwiitemii!”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Wasina bi Pol mimeu ikita ikovi murine, na toumii kakabununagha yaininagha da kayatouya Masedoniyama basuna kakovi da God ikayovemii da warana miisena name wawaya biiyadi kayadima.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Wasina bi Troas kwanatuna kakuyoveni na wagae kageru bi katowawona Samotreis nuwane. Bi raghani ibori na katowawona Neyapolis kwanatune.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Bi name na kayegha karughu Pilipai kwanatune. Noko kuburina na Roum yadi wiibadana kamone bi Masedoniya kubura kwanatuna ghamana tana bi nama gabudara viya kamakae.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Bi wiiyawiitaveyana gabudarine na kwanatu kakanibutaveni kanagho rarime, bi kanoghosi da rupari gawarina tana namameme kayabanani. Wasiwasike mududi nama sivitaghomidi rupari kiiravine, na kamakeyowogha bi wiisisiya kadaguni toudi biiyadi.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Wasike tana nama kamodiye iyawaiwaiyanemii na kana waghawagha Lidiya, touna yana kwanatu na Tayatira bi gara dugadugaridi iyigimogimona. Bi God iyakabekabepepi na ibera da nuwanuwana itamotatara da iyakowa na Pol yana sisiya Yesu kiiravine na ivigeruwana.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Wasina bi Pol da Sailas, Lidiya da wawaya iiyawogha nama yana bareye siyamakamakena sibabataitodi, bi murine na iviyonemii iwona bo, “Memeda kwiiwaghasina da tagu wiisuwona Bada iigeruveni, na kopiika yagu bareye konamake.” Bi ivibaba tupetupemii patana da kaviwaghasina.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Gabudara tana raghanina kayayoyo rupari gawarine, na wiibagubagurana wasikena ibananimii. Bi kanuma berona iyiibadeni na awaki raghani muriye sinatubughana iyiidebedi. Touna yana bada kiiravine na wonaruyaraghama mane ghamana iyakabikabi.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Bi Pol da toumii iyakivikivina wiitetemii bi iyakwatukwatu bo, “Mmkodi tomotomogha na God Kiidamo Kirakiina Makamakena yana wiitamatamariyana, toudi sawonewonemi da metagha God iniyawiimi.”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Bi wasikena patana naboni iyisisiya make da gabudara viya sikovi, na Pol nuwanuwana ivisi, na imiiriwamira bi kanuma berona iwoneni bo, “Yesu Keriso kana waghawaghae awonewonem da wasike kanibutaveni!” Na yaininagha kanuma berona wasikena ikanibutaveni.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Bi raghanina kana babada sikabibanani da kanuma berona wasike ikanibutaveni, bi yadi wiimane kedana iwapa, na Pol da Sailas siburavidi bi sitayinakwarokwarodi sinago wiigimogimona gawarine, da kwanatu babadidi naghodiye siyamiiri;
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 bi raghanina sirutayinidi sinagho babadidi biiyadi na siwona bo, “Mmkodi tomotomogha na Jius bi piropiro situbutubugha yada wawaya kamodiye mma yada kwanatuve.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Toudi yada wawaya kiki beradi siyevevedi mekodi yada gwara geiyiwaghasinedi, bi touda Roum tubutubugha na gerubana mmkodi kiki taniwaghasinedi bo tanabera towoghana.”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Bi koroto bada sivirukapuwana sigeghomiiri Pol da Sailas sigogona kuridi; na kwanatu babadidi iyo tomotomogha siwonedi bo, “Pol da Sailas kadi gara kokabitavetaveyana bi vidima korouvidi.”
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Bi sirou kirakiiyedi ikovi murine na biwa gawarine sitorerughuvedi, bi badana siwoneni da inakubodebodedi bi inakoyagha yaporidi.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Mmko sisiyina kiiravine na biwa gawarine tupayarayina tana basukiine itoredi, bi kayedi kii tupodi bi vitadi ere bonayidiye ivitupatetedi bi ipoyakavinidi.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Bi pom kambasune Pol da Sailas siyarurupari bi ayi siyatawotawora da God siyakabekabepepi, bi turaturadi biwa kabikabi damdi viya na siyawaiwayanedi,|alt="1/2 page" src="44_Ac_16_15_RG.jpg" size="span" loc="16:16-28" ref="16:25"
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 bi yaininagha nukenuke ghamanakina itubugha da biwa gawarina barena ere kayena inukeni; raghani tana biwa gawarina matamketadi sitamotatara bi biwa kabikabi damdi kadi sein sitamotavetaveyana.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Bi raghanina biwa badana ikenamataka bi ikita da matamketa tupadi sitamotatara, na inoghosi da biwa kabikabi damdi tupadi siviveraveruwana, na yana seri itainayamuri da pinimina bi tounamani iyagwarunugha mayeni.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Bi Pol irukwatu da ghamana iwoneni bo, “Gekunirabobo mayemna, toumii tupamii mma.”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Na biwa badana bagibagi turaturana biiyadi kibe kiiravine irukwatu da siyakawari siyapiika, bi ivera irughu biwa gawarina kamone tupayarae bi ere kirokirorona Pol da Sailas naghodiye ipepeta iyowogha.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Wasina bi irutayinidi sikanibu bi iwonedi bo, “Babada, awaki anabera da yawa makewaghawaghasina anakabi da God yagu tamumu kiiravine gegha aro inavereguna?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Na Pol da Sailas siwoneni bo, “Bada Yesu kitumaghaneni na tam kunayawa, da yam rakaraka yawata.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Wasina bi Bada wonana sidimeni touna da yana rakaraka tupadi biiyadi.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Bagune patana pom kambasune bi biwa badana, irutayinidi sinagho da kadi gubaga iyamagha, bi yaininagha Pol da Sailas, biwa badana da yana rakaraka yawata sibabataitodi.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Wasina bi noko murine na irutayinidi sirughu yana bareye da kam iveredi sikam. Bi touna da yana rakaraka yawata tupadi sivinuwamiise kirakii basuna katana God sivitumaghaneni.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Bi raghani ibori na kwanatu babadidi, iyo damdi siviporadi sinagho biwa badana siyawoneni bo, “Nokodi tomotomogha kuyovedi sinanagho.”
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Na biwa badana Pol iwoneni bo, “Babada sisiya sidaru da tam da Sailas kana kabitavemi. Wasina katana kokanibu, nuwaruririye konagho.”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Bi gegha Pol, iyo tomotomogha iwonedi bo, “Toumii na Roum tubutubugha bi getana awaki kaya berabero. Bi awaki kiiravine gesiyitupawamiwamiremii bi debae wawaya tupadi naghodiye sirou kirakiiyemii bi biwa gawarine sitorerughuvemii. Bi kata yadi kayowana da wiikowoye sinawonatavemii? Gegha, gerubana, kwanatu babadidi toudimani sinapiika da sinikanibuvemii.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Wasina bi iyo tomotomogha siveramagha sinagho babadidi biiyadi da Pol yana sisiya siwonaveredi bi raghanina siwaiyana da toudi na Roum tubutubugha na sinaghara kirakii;
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 na sinagho biwa gawarine Pol da Sailas biiyadi da awaki berana berona sibera na kiiravine siwonawiipikepikedi. Wasina bi sikabikanibuvedi bi sivibabiidi da yadi kwanatu siyakuyoveni.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Raghanina Pol da Sailas biwa gawarina sikanibutaveni, na sinagho Lidiya yana bareye; da name wiigeruwana damdi yawata sivitaghomidi bi siwonawiiyoyowanedi da yadi wiitumaghana inimaragata. Wasina bi murine na kwanatuna sikuyoveni sinagho.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.