Mateus 14
Yù bilin ni Namarò nga meyannung kâ Apu Kesu Kiristu: Yù bagu nga tarátu ni Namarò sù ira nga mangikatalà kâ Apu Kesu Kiristu (ATT) vs NVI
1 Á tán nga ággaw, si Patul Erodo yù mammaguray ta Galilia. Á narámak nayù patul yù akka-akkuán ni Apu Kesu.
1 Por aquele tempo Herodes, o tetrarca, ouviu os relatos a respeito de Jesus
2 Á yáyù nga kinagi na sù ira gádde na, “Yane meparámak, aggina si Kuan nga Minánnigù, nga naginnanolayin. Yáyù gapu na nga makáwayyá nga mamagaddátu!” kun nayù patul.
2 e disse aos que o serviam: "Este é João Batista; ele ressuscitou dos mortos! Por isso estão operando nele poderes miraculosos".
3 Yáyù kagian ni Patul Erodo gapu ta inipagápù na ngaw si Kuan, nga inipegálù na ánna inipapukù na, megapu kâ Erodia nga atáwa na. Ta inatáwa ni Patul Erodo si Erodia, nga atáwa ni Pilippi, nga urián nayù patul.
3 Pois Herodes havia prendido e amarrado João, colocando-o na prisão por causa de Herodias, mulher de Filipe, seu irmão,
4 Á nalussaw si Erodia kâ Kuan ngaw, megapu sù kinagi na sù patul nga atáwa na, nga “Mekontará ta tunung yù pangatáwam kâ Erodia, nga atáwa nayù uriám mu!” kun ni Kuan ngaw kâ Patul Erodo.
4 porquanto João lhe dizia: "Não te é permitido viver com ela".
5 Á yáyù nga inikáyâ na papatáyan ni Patul Erodo si Kuan, ngam naganássing sù ira Kudio gapu ta inibiláng da ta ábbilinán ni Namarò.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, porque este o considerava profeta.
6 Á jimittál yù panaddamád da ta keyanâ nayù patul. Á pappabbúyá ra, nattála yù magingánay, nga anâ ni Erodia, nga yù siúmán nayù patul, ta arubáng di patul ánna yù ira álliuk na. Á nepallà yù ayâ nayù patul nga naggíraw ta pattála nayù abbing.
6 No aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e agradou tanto a Herodes
7 Á yáyù nga nappagássingán nga nangitabbá yù patul ta iyawâ na kuna yù maguray lâ nga kiddawan na.
7 que ele prometeu sob juramento dar-lhe o que ela pedisse.
8 Á en na laguk nayù abbing nga iniyabbû kâ innò na nu anni yù kiddawan na. Á kinagi ni Erodia sù anâ na yù kagian na sù patul. Á kinagi nayù abbing sù patul, “Iyawâ mu nikán sawe yù ulu ni Kuan nga Minánnigù nga nepay ta ámmagonán,” kun na.
8 Influenciada por sua mãe, ela disse: "Dá-me aqui, num prato, a cabeça de João Batista".
9 Á pangikomá nayù magingánay sù ulu ni Kuan, nakalò yù daddam nayù patul. Ngam gapu sù pangipagássingán na sù arubáng nayù ira álliuk na, inibilin na ta matuppál yù kinagi nayù abbing.
9 O rei ficou aflito, mas, por causa dos juramento e dos convidados, ordenou que lhe fosse dado o que ela pedia
10 Á dagarágâ nga pinutulád da si Kuan sù ábbalurán.
10 e mandou decapitar João na prisão.
11 Á inituluk da yù ulu na nga nepay ta ámmagonán, nga iniyawâ da sù magingánay. Á iniyawâ na laguk kâ innò na.
11 Sua cabeça foi levada num prato e entregue à jovem, que a levou à sua mãe.
12 Á yù ira sinudduán ni Kuan, pakaginná ra ta kunniaw, ed da inâ yù baggi na, ta initanam da. Á ed da laguk iniparámak kâ Apu Kesu.
12 Os discípulos de João vieram, levaram o seu corpo e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 Á ta pakarámak ni Apu Kesu sù nesimmu kâ Kuan, nattakay ta barangay nga nánaw, nga minay ta kalállammatán. Á pakarámak nayù ira tatolay sù páno ni Apu Kesu, nánawád da ngámin yù ira ili ra, á nappatalay ira nga jimináddán kuna.
13 Ouvindo o que havia ocorrido, Jesus retirou-se de barco em particular para um lugar deserto. As multidões, ao ouvirem falar disso, saíram das cidades e o seguiram a pé.
14 Á pakáddè ni Apu Kesu ta aggik, minutták ta barangay, á giminon ta kannak, á nasingan na yù magaru nga tatolay. Á nepallà yù allà na nira, á pinammapiá na ngámin yù ira máttakì nira.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu tão grande multidão, teve compaixão deles e curou os seus doentes.
15 Á ta púgágin, minay kâ Apu Kesu yù ira sinudduán na. Á kinagi ra kuna, “Kalállammatán yawe giát tam, á mággè gabingin,” kud da. “Papanáwam mu bì yù ira tatolay, tapè umay ira gumátáng ta kanad da tukewà babálay,” kud da.
15 Ao cair da tarde, os discípulos aproximaram-se dele e disseram: "Este é um lugar deserto, e já está ficando tarde. Manda embora a multidão para que possam ir aos povoados comprar comida".
16 Á kinagi ni Apu Kesu nira, “Ari máwák nga mánaw ira. Sikayu yù mamakán nira,” kun na.
16 Respondeu Jesus: "Eles não precisam ir. Dêem-lhes vocês algo para comer".
17 Á kinagi ra kuna, “Ajjan saw lillímá bullung nga pán ánna dudduruá lâ nga sirá,” kud da kuna.
17 Eles lhe disseram: "Tudo o que temos aqui são cinco pães e dois peixes".
18 “Iyánge naw saw nikán,” kun ni Apu Kesu nira.
18 "Tragam-nos aqui para mim", disse ele.
19 Á pinagitubang na laguk yù ira tatolay, ta nakástá nga kakáddapán yù giád da. Á pakálâ ni Apu Kesu sù límá bullung nga pán ánna duá nga sirá, nattánguk ta lángì, á nabbalabálà kâ Namarò sù kanan. Á giddigidduá na yù pán, á iniyawâ na sù ira sinudduán na, tapè isinek da sù ira tatolay.
19 E ordenou que a multidão se assentasse na grama. Tomando os cinco pães e os dois peixes e, olhando para o céu, deu graças e partiu os pães. Em seguida, deu-os aos discípulos, e estes à multidão.
20 Á kiminán ira ngámin, á nabattuk ira. Á yù ira sinudduán na, ed da inunnuk yù buná ra, á mapulu duá nga lappi yù nagunnurád da.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos recolheram doze cestos cheios de pedaços que sobraram.
21 Á límá ribu nga lálláki yù kiminán, ánna yù ira bábbay ánna ábbing gapay.
21 Os que comeram foram cerca de cinco mil homens, sem contar mulheres e crianças.
22 Á gapu ta mággè gabingin, lage na pamalabbè ni Apu Kesu sù ira tatolay ta bale ra, pinatake na ta barangay yù ira sinudduán na, ta pinapolu na ira nga dumákì ta dammáng.
22 Logo em seguida, Jesus insistiu com os discípulos para que entrassem no barco e fossem adiante dele para o outro lado, enquanto ele despedia a multidão.
23 Á pamapáno na sù ira tatolay, giminon nga maguroray ta puddul, tapè makimállà sù Yáma na. Á pajjibbakin, ajjan paga si Apu Kesu nga maguroray tán.
23 Tendo despedido a multidão, subiu sozinho a um monte para orar. Ao anoitecer, ele estava ali sozinho,
24 Á keggá na paga ni Apu Kesu ta puddul nga makimállà kâ Namarò, nakárayyungin yù barangay nga nattakayán nayù ira sinudduán na, nga nakáddè ta tangngá na bebay, nga mepappáttu ta palung, gapu ta arubangad da yù paddák.
24 mas o barco já estava a considerável distância da terra, fustigado pelas ondas, porque o vento soprava contra ele.
25 Á ta maddaggunin mannawák, nallakalakák si Apu Kesu sù utun na danum, nga jimikkì sù barangay nga nattakayád da.
25 Alta madrugada, Jesus dirigiu-se a eles, andando sobre o mar.
26 Á pakasingan nayù ira sinudduán na kuna nga mallakalakák ta utun na danum, nakkalli ira ta nepallà yù assing da, á “Ye! Annáni! Annáni!” kud da.
26 Quando o viram andando sobre o mar, ficaram aterrorizados e disseram: "É um fantasma! " E gritaram de medo.
27 Ngam dagarágâ nga kinagi ni Apu Kesu nira, “Sikán yaw! Ari kayu maganássing,” kun na.
27 Mas Jesus imediatamente lhes disse: "Coragem! Sou eu. Não tenham medo! "
28 Á pakkagi ni Apu karannian, “Apu,” kun ni Eduru, “nu kuruk nga sikaw, agálám makè laguk ta mallakágà sawe utun na danum nga umay nikaw tán,” kun na.
28 "Senhor", disse Pedro, "se és tu, manda-me ir ao teu encontro por sobre as águas".
29 Á kinagi ni Apu Kesu kuna, “Wan, umay ka saw,” kun na. Á kinuruk na laguk ni Eduru, á gimitták ta barangay, á nallakák ta utun na danum nga minay kâ Apu Kesu.
29 "Venha", respondeu ele. Então Pedro saiu do barco, andou sobre a água e foi na direção de Jesus.
30 Ngam pakasingan na ta dakal yù palung megapu sù paddák nga nasikan, naganássing. Á limimmak, á nakkalli nga kinagi na, “Apu, iyígù mà bì!” kun na.
30 Mas, quando reparou no vento, ficou com medo e, começando a afundar, gritou: "Senhor, salva-me! "
31 Á dagarágâ nga singngalán ni Apu Kesu yù limá na, á ginápù na. “Anni ngillâ ta kabaddì na ángngikatalà mu nikán! Ngattá, ta mabbábáng ka?” kun ni Apu Kesu kuna.
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão e o segurou. E disse: "Homem de pequena fé, porque você duvidou? "
32 Á nappittà ira ta barangay, á dagarágâ nga nattukkâ yù paddák.
32 Quando entraram no barco, o vento cessou.
33 Á yù ira nga ajjan sù barangay, jináyo ra si Apu Kesu, á kinagi ra, “Apu, kuruk nga sikaw yù Anâ ni Namarò!” kud da.
33 Então os que estavam no barco o adoraram, dizendo: "Verdadeiramente tu és o Filho de Deus".
34 Á pakáddè di Apu Kesu ta dammáng, naddung ira ta Gennesaret.
34 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré.
35 Á yù ira tatolay nga taga Gennesaret, natákkilalád da si Apu Kesu. Á yáyù nga ed da iniparámak yù labbè na tán ta ngámin nga tatolay ta lugár da. Á iniyánge ra kuna yù ira ngámin nga máttakì.
35 Quando os homens daquele lugar reconheceram Jesus, espalharam a notícia em toda aquela região e lhe trouxeram os seus doentes.
36 Á nakimi-imállà ira kuna ta anugutan na nga siggeran nayù ira máttakì yù kiddanán nayù barawási na. Á nammapiá ngámin yù ira nga naniggek kuna.
36 Suplicavam-lhe que apenas pudessem tocar na borda do seu manto; e todos os que nele tocaram foram curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.