1 Coríntios 1

Yù bilin ni Namarò nga meyannung kâ Apu Kesu Kiristu: Yù bagu nga tarátu ni Namarò sù ira nga mangikatalà kâ Apu Kesu Kiristu (ATT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Sikán si Pablo nga sinullà ni Namarò, ta umayà mangilayalayâ sù meyannung kâ Apu Kesu Kiristu. Á si Sostenes yù kabbuluk ku, nga wagi tam megapu sù pangikatalà tam kâ Apu Kesu.
1 Paulo, chamado para ser apóstolo de Cristo Jesus pela vontade de Deus, e o irmão Sóstenes,
2 Á nakapattúrâ kami nikayu nga taga Korinto, nga maggagammung tán nga makimoray kâ Namarò, sikayu nga taggitádday nga napakarenuánin yù nonò na megapu sù kepattatádde na kâ Apu Kesu. Ta inagálán na kayu ni Namarò, tapè pabbalinan na kayu ta mangilin nga tatole na, nga makimoray kuna ta pannakabaggi ni Apu Kesu Kiristu, nga kunnay sù pakimore mi gapay ánna yù ira nga ajjan ta ngámin nga lugár nga makiyápu kâ Apu Kesu Kiristu nga Yápu tam.
2 à igreja de Deus que está em Corinto, aos santificados em Cristo Jesus e chamados para serem santos, juntamente com todos os que, em toda parte, invocam o nome de nosso Senhor Jesus Cristo, Senhor deles e nosso:
3 Á parè bì ta napiá yù gawagawáyán naw ánna yù ággián naw, tapè magimammà yù nonò naw megapu sù pangikállà di Namarò nga Yáma tam kâ Apu Kesu Kiristu nga Yápu tam.
3 A vocês, graça e paz da parte de Deus nosso Pai e do Senhor Jesus Cristo.
4 Á dayarayáwak ku si Namarò, ta aringà makabalabálà kuna, gapu ta pangikállà na ánna pangiddù na nikayu, ta mesipà kayu kâ Apu Kesu Kiristu megapu sù pangikatalà naw kuna.
4 Sempre dou graças a meu Deus por vocês, por causa da graça que lhes foi dada por ele em Cristo Jesus.
5 Á gapu ta ángngabbák ni Apu Kesu nikayu, napammapiá yù ngámin nga meyannung sù ákkiyápu naw kuna, á kánnámmuán naw ta napiá yù kuruk nga bilin na, ánna makáwayyá kayu nga mangibukalán sù kebalinán na.
5 Pois nele vocês foram enriquecidos em tudo, em toda palavra e em todo conhecimento,
6 Ta nepatattà ta napiá ta nonò naw yù bilin ni Namarò nga meyannung kâ Apu Kesu, á napasigaggà yù ángnguruk naw kuna.
6 porque o testemunho de Cristo foi confirmado entre vocês,
7 Á yáyù nga awán ta kúráng nayù iniyawâ ni Namarò nikayu, nga pakáwayyá naw nga mamalurò sù ipakuá na nikayu, ta pagiddi-iddak naw ta pattoli ni Apu Kesu Kiristu, nga Yápu tam.
7 de modo que não lhes falta nenhum dom espiritual, enquanto vocês aguardam que o nosso Senhor Jesus Cristo seja revelado.
8 Á uputan ni Namarò nga abbágán sikayu ta áddè ta pagáddekán na ággaw, tapè napasigaggà yù pangikatalà naw kuna ánna awán ta pakaliwatán naw sangaw nu duttál yù ággaw nga pattoli ni Apu Kesu Kiristu, nga mamanunnù ta ngámin nga tatolay.
8 Ele os manterá firmes até o fim, de modo que vocês serão irrepreensíveis no dia de nosso Senhor Jesus Cristo.
9 Á mapalurò yian gemma, ta mekatalà si Namarò, á aggina yù nagágál nikayu, ta mepattatádday kayu sù Anâ na, si Apu Kesu Kiristu nga Yápu tam.
9 Fiel é Deus, o qual os chamou à comunhão com seu Filho Jesus Cristo, nosso Senhor.
10 Á wáwwagì, yawe ikomâ nikayu megapu sù pakáwayyâ nga naggapu kâ Apu Kesu Kiristu nga Yápu tam. Pattatáddayan naw yù nonò naw, tapè ari kayu massisinná.
10 Irmãos, em nome de nosso Senhor Jesus Cristo suplico a todos vocês que concordem uns com os outros no que falam, para que não haja divisões entre vocês, e, sim, que todos estejam unidos num só pensamento e num só parecer.
11 Yáyù itabarang ku nikayu, gapu ta ajjan yù ira kábbale di Kulowe nga nangiránuk nikán ta ajjan nikayu yù ira naddaráma.
11 Meus irmãos, fui informado por alguns da casa de Cloe de que há divisões entre vocês.
12 Ta ajjan yù ira nga kunniaw yù kagiad da, “Si Pablo yù tuttulam mi,” kud da. Á yù ira káruán, “Sikami yù tumuttuttul kâ Apolo,” kud da. Onu kagian nayù ira káruán, “Tuttulam mi si Eduru,” kud da. Á ajjan yù ira nga kagiad da, “Si Apu Kesu Kiristu yù tuttulam mi,” kud da.
12 Com isso quero dizer que cada um de vocês afirma: "Eu sou de Paulo"; "eu de Apolo"; "eu de Pedro"; e "eu de Cristo".
13 Aro! Mesinná panò si Apu Kesu Kiristu! Ari gemma! Á sikán panò yù natay ta kurù nga netapil megapu nikayu! Onu narigù kayu panò megapu ta kesipatán naw yù ngágan ni Pablo? Ari gemma, nu ari galâ megapu ta kesipatán naw yù ngágan ni Apu Kesu Kiristu.
13 Acaso Cristo está dividido? Foi Paulo crucificado em favor de vocês? Foram vocês batizados em nome de Paulo?
14 Á magayáyákà ta allà ni Namarò ta baddì lâ nikayu yù jinigù ku. Aggira lâ di Kirispo kâ Gayo,
14 Dou graças a Deus por não ter batizado nenhum de vocês, exceto Crispo e Gaio;
15 marakè kagian naw ta sikán yù tuttulan naw, nu sikán nakuan yù nanigù nikayu.
15 de modo que ninguém pode dizer que foi batizado em meu nome.
16 Á manonokin ta jinigù ku gapay yù ira kábbale ri Estepano. Ngam aggira lâ manonò ku nga jinigù ku. Awán ta tanakuán nga manonò ku.
16 ( Batizei também os da casa de Estéfanas; além destes, não me lembro se batizei alguém mais. )
17 Ta jinok nangà ni Apu Kesu Kiristu, nga ari ta manigù ta tatolay, nu ari galâ ta mangilayalayákà sù napiá nga dámak nga meyannung kuna. Á ta pangilayalayâ ku, arák ku iniyusá yù monak nga ubobuk ánna yù pakáwayyá nayù sírik nayù ággubobuk ku, marakè maginná naw lâ yù ubobuk ku, ngam arán naw kánnámmuán yù pakáwayyá nayù pate ni Apu Kesu ta kurù.
17 Pois Cristo não me enviou para batizar, mas para pregar o evangelho, não com palavras de sabedoria humana, para que a cruz de Cristo não seja esvaziada. Cristo, Sabedoria e Poder de Deus
18 Á yawe bilin ni Namarò yù meyannung sù pagikáru ni Apu Kesu Kiristu ta liwiliwâ na tatolay sù pate na ta kurù. Á yù ira tatolay nga ari manguruk, nga mekanâ noka sù pangukum ni Namarò, á kagiad da ta awán ta serbi nayù bilin ni Namarò. Ngam sittam nga makiyígù kâ Apu Kesu, ammu tam yù pakáwayyá nayù bilin ni Namarò, ta yáyù nga makiyígù ittam kuna, gapu ta naginná tam yù bilin na.
18 Pois a mensagem da cruz é loucura para os que estão perecendo, mas para nós, que estamos sendo salvos, é o poder de Deus.
19 Á ajjan yù dán nga netúrâ, nga inipetúrâ na ngaw ni Namarò, nga kun na,
19 Pois está escrito: "Destruirei a sabedoria dos sábios e rejeitarei a inteligência dos inteligentes".
20 Á anni laguk yù ággigián nayù ira tatolay nga masírik, ánna yù ira naggigiámmu sù tunung ni Moyses, ánna yù ira masírik nga mamereperang ta ubobuk? Yù ira tatolay nga ari manguruk kâ Namarò, mássiki nu aru yù ammu ra, ipasingan ni Namarò ta awán ta serbi nayù ngámin nga ammu ra, á kunnay ta molapá ira, gapu ta arád da kurugan si Namarò.
20 Onde está o sábio? Onde está o erudito? Onde está o questionador desta era? Acaso não tornou Deus louca a sabedoria deste mundo?
21 Á megapu sù sírik ni Namarò, yáyù nga sinalákkuruk na ta arád da mánnámmuán nayù ira tatolay yù Namarò nira megapu sù kagiad da nga sírik da, nu ari galâ ta iyígù na yù ira nga mangikatalà kuna, megapu sù bilin na nga ilayalayâ mi, nga ibiláng nayù ira ari manguruk ta awán ta serbi na.
21 Visto que, na sabedoria de Deus, o mundo não o conheceu por meio da sabedoria humana, agradou a Deus salvar aqueles que crêem por meio da loucura da pregação.
22 Á yù ira Kudio, ari ira manguruk kâ Namarò, nu arád da masingan yù pamagaddátu na. Á yù ira Gareko, alerad da yù ibiláng da ta masírik.
22 Os judeus pedem sinais miraculosos, e os gregos procuram sabedoria;
23 Ngam sikami, ilayalayâ mi si Apu Kesu Kiristu nga natay ta kurù, nga nagikáru ta liwiliwâ na tatolay. Á yù ira Kudio, manakì ira nga magginná, gapu ta iluddè da yù natay ta kurù. Á yù ira ari Kudio, kagiad da ta awán ta serbi nayù kingnguá ni Apu Kesu, ánna kagiad da ta molapá yù ira mangikatalà kuna.
23 nós, porém, pregamos a Cristo crucificado, o qual, de fato, é escândalo para os judeus e loucura para os gentios
24 Ngam sittam nga manguruk sù pagágál ni Namarò ta umay ittam makiyígù kuna, mássiki nu Kudio onu ari Kudio, ammu tam ta makáwayyá si Apu Kesu Kiristu nga mangiyígù ta tatolay, megapu sù pakáwayyá ni Namarò ánna sírik na.
24 mas para os que foram chamados, tanto judeus como gregos, Cristo é o poder de Deus e a sabedoria de Deus.
25 Á yù pinalurò ni Namarò, nga kagian nayù ira ari manguruk ta awán ta serbi na, yáyù masírik ánnè ta ngámin nga sírik da. Á yù kagiad da ta kapi ni Namarò, yáyù masikan ánna makáwayyá ánnè ta ngámin nga pakáwayyá na tatolay ánna sikad da. Ta kagian nayù ira ari manguruk ta awán ta serbi nayù pate ni Apu Kesu, ngam sinalákkuruk ni Namarò ta yáyù gapu na nga pakomán na yù ira nakaliwâ. Á kagiad da ta makapi si Namarò gapu ta arán na inilillì si Apu Kesu sù pate na ta kurù, ngam sinalákkuruk ni Namarò ta yáyù gapu na nga iyígù na yù ira tatolay, tapè ari ira sangaw mekanakanâ ta pangukum na.
25 Porque a loucura de Deus é mais sábia que a sabedoria humana, e a fraqueza de Deus é mais forte que a força do homem.
26 Á wáwwagì, nonopan naw yù ággigián naw lage naw nanguruk sù pagágál ni Namarò nikayu. Baddì lâ nikayu yù inibiláng nayù ira ari manguruk ta masírik, onu makáwayyá, onu kátannangán. Ngam piníli na kayu ni Namarò, tapè sikayu yù manguruk kuna.
26 Irmãos, pensem no que vocês eram quando foram chamados. Poucos eram sábios segundo os padrões humanos; poucos eram poderosos; poucos eram de nobre nascimento.
27 Ta piníli ni Namarò yù ira tatolay nga kun na awán ta ammu ra ta ánninganán nayù ira ari manguruk, tapè mepasiránán yù ira nga makkagi ta masírik ira. Á piníli ni Namarò yù ira tatolay nga makapi, tapè mepasiránán yù ira makáwayyá.
27 Mas Deus escolheu as coisas loucas do mundo para envergonhar os sábios, e escolheu as coisas fracas do mundo para envergonhar as fortes.
28 Á yù ira nga meluddè, nga uyoyungán nayù ira ari manguruk ánna kagiad da ta awán ta serbi ra, aggira yù piníli ni Namarò, tapè ipakánnámmu na ta kuruk nga awán ta serbi nayù ibiláng na tatolay ta importá ta dabbuno.
28 Ele escolheu as coisas insignificantes do mundo, as desprezadas e as que nada são, para reduzir a nada as que são,
29 Á yù ira ari mebiláng ta importá ta dabbuno, aggira yù piníli ni Namarò, tapè awán ta tolay nga ajjan yù awayyá na nga mappeddaráyaw ta arubáng ni Namarò.
29 para que ninguém se vanglorie diante dele.
30 Ta si Namarò yù manotolay nittam, á pinattatádde na ittam kâ Apu Kesu Kiristu, tapè mesipà ittam sù sírik na ánna piá na. Á megapu kâ Apu Kesu Kiristu, nga nagikáru ta liwâ tam, pakomán ni Namarò ittam, tapè ari ittam mekanakanâ sù pamagikáru na. Á pakarenuán na yù nonò tam, ánna pabbalinan na ittam ta tatole na.
30 É, porém, por iniciativa dele que vocês estão em Cristo Jesus, o qual se tornou sabedoria de Deus para nós, isto é, justiça, santidade e redenção,
31 Á yáyù nga ajjan yù dán nga netúrâ nga kunniawe, “Nu ajjan yù iparáyaw na tolay, á ari yù baggi na, nu ari galâ si Apu Kesu Kiristu nga Yápu na, ánna yù kingnguá ni Apu megapu kuna.”
31 para que, como está escrito: "Quem se gloriar, glorie-se no Senhor".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.