Atos 21

Arabela NT (ARL_WBT) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Éfeso tiacajiniji canaa ruparetasacari, canaari shoniniacu caminia jiuujiaaco quiaareeni. Canaari Cos tiacajinia tiuquishiini. Cuniquiji canaa quiasacari tariqui, canaari Rodas tiacajinia tiuquishiiniuhuaj. Tama tariqui canaa quiasacari Rodas tiacajiniji, canaari Pátara tiacajinia tiuquishiini.
1 E assim aconteceu que, separando-nos deles, navegamos e, correndo em direitura, chegamos a Cós, e no dia seguinte a Rodes, e dali a Pátara.
2 Pátara tiacajinia canaa tiuquishacari, canaari tii riuriatasee tamonu buque quera Fenicia jiyajiniara ruparetaanoni. Canaari tii tacataareeni.
2 Achando um navio que seguia para a Fenícia, embarcamos e partimos.
3 Canaa jaaretasacari, canaari canaa muenecara niquimiohua Chipre jiya tucuaatiajani. Canaari Siria jiyajinia tiuquishiini. Cuno buquejinia canaa tii quiariquiaani, casami pariquiaari Tiro tiacajinia jatasocoriquiano. Naaratej, canaari Tiro tiaca tacatajajiniji tiuutiaseeni, casami jatanura tii.
3 E quando avistamos Chipre, deixando-a á esquerda, navegamos para a Síria e chegamos a Tiro, pois o navio havia de ser descarregado ali.
4 Jesuucua tiuuniaa pueyari tii quijiajuhuaj. Canaari nojoritia quishiini. Canaari siete juuca camueenujusee cuniqui nojoritiani. Pueyaso Sohuanuuri cuniquijinio Jesuucua tiuuniaa pueya niishitioquiaari taa Pablo miishaanutaniyani. Nocuaji nojoriiri Pablo sequetuquiaari maja na quianura Jerusalén tiacajinia.
4 Havendo achado os discípulos, demoramo-nos ali sete dias; e eles pelo Espírito diziam a Paulo que não subisse a Jerusalém.
5 Naajaa, siete juuca jaara tari shocojoquiaari cuniqui canaa quishacari, canaari tiji quiaquiaarini. Jiyacaritij, puetunu Jesuucua tiuuniaa pueyajanaari necocohuata, mariyata necohuata canaata quiaquiaari canaa na jatanura buquejinia. Canaari rosetaquiaari tiacajiniji tacatajajinijiriani, Pueyaso canaa secojonura jaaquiajinia. Puetunu canaajanaari mojoquetacoquiaarini shoniniacu caminia casaqueyaji.
5 Depois de passarmos ali aqueles dias, saímos e seguimos a nossa viagem, acompanhando-nos todos, com suas mulheres e filhos, até fora da cidade; e, postos de joelhos na praia, oramos,
6 Na nuhuaji, canaari nojori cacanuuree canaa nuhuajiriani. Canaari buquejinia tacataqueeni. Nojoriiri tacatajajiniji quiojoquiaariuhua na tiajiniohua.
6 e despedindo-nos uns dos outros, embarcamos, e eles voltaram para casa.
7 Canaari Tiro tiacajiniji jaaretaareeni. Canaari Tolemaida tiacajinia tiuutiaseeni. Canaari cuniqui tacatasee puetunujuanaani. Canaari tii quijiaca Jesuucua tiuuniaa pueya saruhuataseeni. Canaari nojoritia quishii niquiriyatu juucani.
7 Concluída a nossa viagem de Tiro, chegamos a Ptolemaida; e, havendo saudado os irmãos, passamos um dia com eles.
8 Tariqui saniniuujia, puetunu canaajanaari mariyata quiojoquiaari Pablotani. Canaari Cesareya tiacajinia tiuquishiini. Felipeeri cuno tiacajinia quiriquiaa. Canaari na tiajinia quishiini. Felipeeri Jesujiniji pohuatana quijia. Nojuacuajaari Jerusalén tiacajinia coteenujuanaa tamasacata jiyatesaaquiaari mashiquiopue mianuuteriquiano.
8 Partindo no dia seguinte, fomos a Cesaréia; e entrando em casa de Felipe, o evangelista, que era um dos sete, ficamos com ele.
9 Felipeeri necojori jiitiaja, saa caqueetacaneeja, niyacoojori. Cuno niyacoojoriiri Pueyaso Sohuanu jiitiajaca. Naacuajitij, Pueyaso Sohuanu niishitiojosano nojori jiuujiajinia Pueyasojiniji pohuatanuujuaari.
9 Tinha este quatro filhas virgens que profetizavam.
10 Canaa camueenujusacari cuniqui, jiyacari tiuquishiiquiaariiri Judea jiyajinijinio pueyano. Nojuajaari Pueyaso sequenu panishano caminiujiunia quijiajuhuaj. Ágabo jiyanishano pueyano.
10 Demorando-nos ali por muitos dias, desceu da Judéia um profeta, de nome Ágabo;
11 Nojuajaari canaacua niquiaari Felipe tiajinia. Jiyacaritij, Pablo cajiniocua camarucujua samaacataseeri. Nata morojoree tama na cashacucuajaarijia, na numatucuanio. Na nuhuaji sequerohuari: —Jerusalén tiacajinia parta Judiocuacaari naa morojonutaniya nio cajiniocuaque camarutej. Na nuhuaji, taucuaca niquitiosaanutaniyari. Pueyaso Sohuanuuri naa cua sequereequij.
11 e vindo ter conosco, tomou a cinta de Paulo e, ligando os seus próprios pés e mãos, disse: Isto diz o Espírito Santo: Assim os judeus ligarão em Jerusalém o homem a quem pertence esta cinta, e o entregarão nas mãos dos gentios.
12 Naa Cesareya tiacajinia quiniaa Jesuucua tiuuniaa pueya tojishacaritij, canaajuhuaj, puetunu canaajanaari juucua Pablo nenecojoquiaarini maja na quianura Jerusalén tiacajinia.
12 Quando ouvimos isto, rogamos-lhe, tanto nós como os daquele lugar, que não subisse a Jerusalém.
13 Saa canaa sequereejaari: —¿Casaara nia nujuquetiuyajaarani? ¿Niaateeri cua taraajonu paniyaruhua? Majaari saaja cua paniniu pueya morojonura janiya Jerusalén tiacajinia; janiyari tama cua cuaqueyajaaja panitiaacujua. Cuaara cua motuuraqui, cua pohuatanuucua cua Jiyaniijia Jesujiniji.
13 Então Paulo respondeu: Que fazeis chorando e magoando-me o coração? Porque eu estou pronto não só a ser ligado, mas ainda a morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus.
14 Maja canaa naata na tarinitiniu quishacari, canaari socua na tarinitiareeni. —Cuajaquij. Pueyaso cuaara miiria taa na miiniu paniyacuajani.
14 E, como não se deixasse persuadir, dissemos: Faça-se a vontade do Senhor; e calamo-nos.
15 Naa canaa sequenu nuhuaji nojuaja juucuatej, canaari canaa jiitiasano casaa jeenucuareeni. Canaari Jerusalén tiacajinia quiaareejaaniuhuaj.
15 Depois destes dias, havendo feito os preparativos, fomos subindo a Jerusalém.
16 Canaata quiojoquiaariiri Cesareya tiacajiniji Jesuucua tiuuniaa pueyajuhuaj. Canaata quiariquiaajaariuhua Mnasón jiyanishano pueyano. Nojuajaari Chipre jiya tucuaatiajajinijinio pueyano quiquiaari. Nojuajaari tarijia Jesuucua tiuujia quijia. Nojuajaari canaa sequequiaari: —Paa jaara Jerusalén tiacajinia tiuquishiini, niocua cua tiajinia quishii cuata.
16 E foram também conosco alguns discípulos de Cesaréia, levando consigo um certo Mnáson, cíprio, discípulo antigo, com quem nos havíamos de hospedar.
17 Canaa tiuquiijiosacari Jerusalén tiacajinia, cuniquijinio Jesuucua tiuuniaa pueyari canaa timitiaree canaa tiuquiijiosacari.
17 E chegando nós a Jerusalém, os irmãos nos receberam alegremente.
18 Pabloori tariqui canaata quiaquiaari Santiago niquiniuucua. Tii quiriquiaajaariuhua puetunujuanaa Jesuucua tiuuniaa jiitianaa pueya.
18 No dia seguinte Paulo foi em nossa companhia ter com Tiago, e compareceram todos os anciãos.
19 Canaa tiuquishacari, canaari nojori saruhuataquiaarini. Na nuhuaji, Pabloori nojori pohuataquiaari puetunu Pueyaso miishanojuanaa na pohuatanuucua Jesujiniji, na rucuanejosacari tucuacaanu taucuaca quijia jiyacajinia.
19 E, havendo-os saudado, contou-lhes uma por uma as coisas que por seu ministério Deus fizera entre os gentios.
20 Pueya jaara naa tojiquiaari Pablo pohuatasanotej, puetunu tii quiniaajanaari Pueyaso maniniuhuaqueetaquiaari nojori shuquiritiasacari Pueyaso. Na nuhuaji, nojoriiri Pablo sequequiaari: —Canaa tarajanunaa, taa quia niquiquiaacuajani, jiyanohua queraatia parta Judiocuacaari Jesuucua tiuya. Puetunu nojorijianaari tariucuacaanu Moisés niishitiojosano tojitiajacajuhuaj, nocua nojori jiaatianuta jiyanohua.
20 Ouvindo eles isto, glorificaram a Deus, e disseram-lhe: Bem vês, irmãos, quantos milhares há entre os judeus que têm crido, e todos são zelosos da lei.
21 Nio Jerusalén tiacajinia quiniaa Jesuucua tiuuniaa pueyari quiocuaji tojiquianujuhuaj. Quiaanaari tamonu jiyacajinia quijiaca parta Judiocuaca niishitiojoquiaa maja nojori miiniuria tari tariucuacaanu Moisés niishitiojosano. Quiaanaari niishitiojoquiaajuhuaj maja nojori necohua cararaatiuuquia co nojori miatejonura, taa pa supuetanaa niishitiojosaaquiaaricuaani.
21 Têm sido informados a teu respeito que ensinas todos os judeus que estão entre os gentios a se apartarem de Moisés, dizendo que não circuncidem seus filhos, nem andem segundo os costumes da lei.
22 Naacuajitij, pueya jaara niishiri quiaa tari niya tiuquiriohua, nojoriiri quia rerejotanutaniya ritia. ¿Taa pa miyarini?
22 Que se há de fazer, pois? Certamente saberão que és chegado.
23 Canaari naa niishiriojiyani, naa quia miiri juhuari. Niya quiyari cuatro pueya na naca tuquenuuteriquiano, tarijia na sequetusano Pueyaso na tohuateenura.
23 Faze, pois, o que te vamos dizer: Temos quatro homens que fizeram voto;
24 Nojori quia jiyataare Pueyaso Secojojua tiajinia. Niocua nia cuaqueya jeequejosee taa pa supuetanaa sequequiaaricuajani. Naajuhuaj, quiocua nojoriria cumaneeca niquitiore nojori naca riuujiushaanura. Quiaa jaara naa miiritij, puetunu pueyajanaari niishiniutianiya majaqui seetanujuanaa quiquianu pueya sequesano quiajaniyajiniji. Niishitiuniutianiyajaariuhuaj, quiaaqui tariucuacaanu Moisés niishitiojosano miyajaa.
24 toma estes contigo, e santifica-te com eles, e faze por eles as despesas para que rapem a cabeça; e saberão todos que é falso aquilo de que têm sido informados a teu respeito, mas que também tu mesmo andas corretamente, guardando a lei.
25 Majaari Jesuucua tiuunio taucuacaacua quia tacaaniu. Canaacuajaari tari nojori nacasuquiaari canaa naajioneejiniani, nojoriicuara canaa naajiosacari. Canaari nojori sequequiaari cutarani maja tari nojori tojiniuria Moisés niishitiojosano. Canaari nojori sequequiaarijiuhuaj, maja na miaquenuunura shipinishano pueyasohuacuara puecoosano casaa, naajuhuaj, maja na miaquenuunura nanaca. Canaari nojori sequequiaarijiuhuaj maja na miaquenuunura shu na nanacataja, naajuhuaj, maja na numuetucunura na camishoo maaji. Puetunu pa supuetanaa rootasanojinijijianaani, saa niojuaari taucuaca tojishocoriquiano rootasano.
25 Todavia, quanto aos gentios que têm crido já escrevemos, dando o parecer que se abstenham do que é sacrificado a os ídolos, do sangue, do sufocado e da prostituição.
26 Pabloori narta Pueyaso pueya sequesano tojiquiaari jaarajaaja. Naaratej, nojuajaari cuno cuatro pueya jiyataquiaari tariqui. Nojoritia jeequejoquiaari na cuaqueyari taa Moisés niishitiojoquiaaricuajani. Naa na miiniu nuhuajitij, Pueyaso Secojojua tiajinia tiuquitiaquiaariiri pueyacuara secojonaacua. Na sequetuquiaariiri casaa juuca na tucuatatunutaniya na cuaqueya na jeequejonuununi, naajuhuaj, casaa juuca nojori panutaniya Pueyasora na niquitiosocoriquianoni.
26 Então Paulo, no dia seguinte, tomando consigo aqueles homens, purificou-se com eles e entrou no templo, notificando o cumprimento dos dias da purificação, quando seria feita a favor de cada um deles a respectiva oferta.
27 Quera nojori tucuatasacari puetunu cuno semaana juucajanaa, Asia jiyajinijinio narta Judiocuacaari Pablo niquiquiaari Pueyaso Secojojua tiajinia. Nojoriiri puetunu pueyajanaa nasojoquiaari ritia. Jiyacari Pablo quiatureeri.
27 Mas quando os sete dias estavam quase a terminar, os judeus da Ásia, tendo-o visto no templo, alvoroçaram todo o povo e agarraram-no,
28 Na quiatusacari Pablo, pueya na jiiquioonuutareeri: —¡Israel pueyanaa, miji! ¡Canaa nia naacuseeja! Nioori noo pueyanocuaja tiquiyocua na rucuanesaqui pueya niishitiojoquiaa sacuaraatia pocuaratej, nio Pueyaso Secojojua tiaacuarajuhuaj. Naajuhuaj, tariucuacaanu Moisés Rootasano sesacatequiaa pueyajaariuhuaj. ¡Quiarijiani, pa Secojojua tiajinia sacuaraatia tiuquinitiaree taucuacaari!
28 clamando: Varões israelitas, acudi; este é o homem que por toda parte ensina a todos contra o povo, contra a lei, e contra este lugar; e ainda, além disso, introduziu gregos no templo, e tem profanado este santo lugar.
29 Cuno Judiocuacaari naa sequetuquiaari Pablotej, Trófimo jiyanishano pueyanota nojori niquiniuucua nojuaja tarijia na rucuanejosacari cuno tiacajiniaja. Trófimoori Jesuucua tiuunia tahue quijia, Éfeso tiacajinijinio pueyano. Naaratej, cuno Judiocuacaari jiyaniquiaari Pablo naasucuaari cuno tahue tiuquinirii Pueyaso Secojojua tiajinia.
29 Antes tinham visto com ele na cidade a Trófimo de Éfeso, e pensavam que Paulo o introduzira no templo.
30 Puetunu Jerusalén tiacajinia quiniaa pueyajanaari juaaquioquiaari. Pabloocua netecuatuquiaariiri. Na quiatureeri. Pueyaso Secojojua tiacoji na jaatiuquiaari carijiniacumaari. Pueyaso Secojojua tia tohuateyari ritia tionujusaaquiaari na nuhuaji.
30 Alvoroçou-se toda a cidade, e houve ajuntamento do povo; e agarrando a Paulo, arrastaram-no para fora do templo, e logo as portas se fecharam.
31 Pueyari tari monu paniriquiaa Pablo. Jiyacaritij, tii Jerusalén tiacajinia quijia Romano soldadohua comandanteeri numootesaaquiaari: “¡Judiocuaca na juaaniutia nacoya!” Cuno comandanteni, nojuajaari soldadohua capitáncuaca jiyaniijia.
31 E, procurando eles matá-lo, chegou ao comandante da corte o aviso de que Jerusalém estava toda em confusão;
32 Jiyacaritij, comandanteeri na soldadohua rerejotequiaari ritia, na capitáncuacanio. Tee pueya nacooriquiaani, nocua netecuatuquiaariiri. Judiocuaca jaara niquiquiaari comandante na soldadohua neretaano nojoriicua, jiyacari shusha cartetuquiaari Pablo piquitiuniuuri.
32 o qual, tomando logo consigo soldados e centuriões, correu para eles; e quando viram o comandante e os soldados, cessaram de espancar a Paulo.
33 Comandante tiuquishacari nojoriicua, Pablo quiaseejanaari. Na soldadohua sequereeri: —Caapiqui cumayocua casaa nia saatijiore na numatucua cajiniocua. Comandanteeri na nuhuaji pueya nequesoreeree: —¿Cante nio pueyanoni? ¿Casaa na miiriini?
33 Então aproximando-se o comandante, prendeu-o e mandou que fosse acorrentado com duas cadeias, e perguntou quem era e o que tinha feito.
34 Pueyari saaja jiyajeneta nacooriquiaa. Nioori tamaatia nacooriquiaacujua. Tamasacaari socua tamaatia nacooriquiaajanaajataj. Comandanteeri cunora maja na niishiniu quiquiaari casaa Pablo miiriijiaarani, puera nojori cojuatunenuucua na nacoosacari. Cunora na soldadohua sequereeri: —¡Pa quijia tiajinia nia jaatucuyarohua!
34 E na multidão uns gritavam de um modo, outros de outro; mas, não podendo por causa do alvoroço saber a verdade, mandou conduzi-lo à fortaleza.
35 Soldadohua tacatasacari tari nojori quijia tia tacatuhuoco Pablo nojori jaatucusacari, Judiocuacaari jiyacari quera na macaaniutia socua shiiniuquitiaquiaari Pabloocua, na monu paniniuria juucua. Soldadohuari nojoriicuaji Pablo shiitioquiaari jiyocuacaanu.
35 E sucedeu que, chegando às escadas, foi ele carregado pelos soldados por causa da violência da turba.
36 Pueyari soldadohua nuhuaji na cocuatesacari jiiquioonuuriquiaa: —¡Nia more cuno sesaaca! ¡Nia more!
36 Pois a multidão o seguia, clamando: Mata-o!
37 Quera soldadohua tiuquinishacari Pablo nojori quijia tiaco, Pabloori soldadohua comandante sequeree: —Quenaaja niquiriyatu rupaa sequereera cuno pueya. Comandanteeri na riucuaree: —¿Quiaaquiiri Griego rupaa pocuaja? Janiya juucua quia jiyaniriquiaa Egipto jiyajinijinio pueyanoni.
37 Quando estava para ser introduzido na fortaleza, disse Paulo ao comandante: É-me permitido dizer-te alguma coisa? Respondeu ele: Sabes o grego?
38 ¿Majateeri noo quiajaniya quiquianucuaja, cariiquia jiyajinia jiyatacanu cuatro mil puecoojuaca pueyatej?
38 Não és porventura o egípcio que há poucos dias fez uma sedição e levou ao deserto os quatro mil sicários?
39 Pabloori saaja na sequeree: —Janiyari Judio pueyanoni, Tarso tiacajinia rasanotuhuaj. Naacuajitij, janiyari Tarso tiacajinijinio pueyanoni, teyano tiacatucuaja socua panishano tiaca Cilicia jiyajiniani. Quenaaja rupaquijia cua tarishitiricuarajaj. Cuno pueya sequenu paniya niquiriyatu rupaa quenaajanijia.
39 Mas Paulo lhe disse: Eu sou judeu, natural de Tarso, cidade não insignificante da Cilícia; rogo-te que me permitas falar ao povo.
40 Comandanteeri socua na sequeree: —Quia pocuare. Pabloori jiyacari tacatujiniji nujuaquiaari. Na juaashiquia shiitioquiaari pueya na sanaajanuraari. Puetunujuanaa jaara sanaajetaquiaari, nojoriicuara pocuaree tama nojori Hebreo rupaajiniaari. Naa nojori sequereeri:
40 E, havendo-lho permitido o comandante, Paulo, em pé na escada, fez sinal ao povo com a mão; e, feito grande silêncio, falou em língua hebraica, dizendo:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.