Mateus 15

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mame Jerusarẽ poe parixeu tõ toytose Jezu a, Moeze omihpyry poko imehnõ amorepananõ maro. Mame ynara tykase toto eya:
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 — Oty katoh kytamurukõ omipona pyra opoetory tõ nae? “Osemahxĩpo rokẽ otuhtoko zae oehtohkõme,” katopõpyry tuenikehse toto, tykase toto Jezu a.
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Ynara tykase Jezu eya xine:
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme: “Kure omykõ tyritoko. Kure asakõ tyritoko roropa,” me tymerose. Ynara roropa tymerose Ritonõpo omiryme: “Tumy eunopyryhtao imepyny a, tyse roropa eunopyryhtao, mokyro etapapotoko aorihtohme, tumykõ eunopyryke eya,” me tymerose Ritonõpo omiryme.
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 Yrome Ritonõpo omiry tyorõmãko matose. Azahkuru imehnõ amorepãko roropa matose. Ynara ãko matose eya xine: “Tỹkyryneke awahtao xine omykõ akorehmatohme repe, asakõ maro. Yrome ekarory se pyra awahtao xine eya xine, ynara kahtoko eya xine: ‘Jomihpyry ae senohne Ritonõpo kyryryme rokẽ mana,’ kahtoko eya xine,” ãko matose imehnomo a, tumykõ pyno se pyra exiketomo a.
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 “Morara karyke oya xine, õkyryrykõ anapoipyra omykõ mana,” ãko matose imehnõ amorepãko. Ritonõpo omipona pyra matose morara awahtao xine. Õmirykõ ke rokẽ Ritonõpo omiry myakamãko matose.
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 Ajohpe rokẽ matose. Zae Izaja omihpyry kynexine. Ynara tymerose eya Ritonõpo omiryme opoko xine:
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 “Õmirykõ ke rokẽ kure jyrĩko matose.
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 Toiparo rokẽ kure jyrĩko matose,
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Morarame imoihmãkõ tykohmase Jezu a. Ynara tykase eya xine:
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Oty pokoino, ahno iirypyryme exĩko nahe? Otuhtoh pokoino iirypyryme exĩko? Arypyra, tonahsẽ enahnõko repe, yrome moro pokoino pyra iirypyryme matose exĩko. Yrome õmirykõ xihpyry pokoino õsenetupuhtohkõ xihpyry pokoino roropa iirypyryme exĩko matose okurohtao xine, iirypyryme oexirykõke, tykase Jezu toto a.
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Morarame Jezu a toytose ipoetory tomo zuruse. Ynara tykase toto eya:
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 Mame ynara tykase Jezu eya xine:
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 Ah moroto rokẽ mokaro nexino tonurãkara sã toexirykõke. Tonurãkara osenuhmara mana. Mokaro sã mã mokaro Ritonõpo namorepatopõpyry onenetupuhpyra toexirykõke. Mame tonurãkara asakoro tãtarorykohtao epukãko mã toto oramã aka tonure pyra toexirykõke, tykase Jezu eya xine.
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 Ynara tykase Peturu:
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 Ynara tykase Jezu eya xine:
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Etatoko pahne. Kynapyrykõ enapyryhtao kyya xine, kỹtaka xine omõnõko mana, kuwakurukõ aka roropa, enara. Mame okynã pyra tũtãko ropa mana tuekase ahtao. Yrome kynapyrykõ iirypyryme kyripyra xine mana.
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Kuosenetupuhtohkõ xihpyry poe oturũko sytatose. Mame moro pokoino iirypyrymehxo exĩko sytatose.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 Iirypyryme awahtao xine okurohtao xine oorypyrykõ poko penetãko matose, imehnõ etapãko matose, imehnõ nohpo tõ poko exĩko matose, imeimehnõ ryhmary se exĩko, ematonãko matose, ajoajohpe exĩko, imehnõ kerekeremãko roropa matose.
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Morohne poko awahtao xine, popyra exĩko matose, iirypyryme, enara. Yrome osemahpyra awahtao xine õtukurukohtao otyme popyra nae? Morohne iirypyryme kyripyra xine mana, tykase Jezu eya xine.
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Morotoino Jezu toytose ropa Tiro pata pũtokoxi, Xitõ pata pũtokoxi roropa.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Mame nohpo toytose Jezu a, Kanaã pono. Moroto esary kynexine nohpo esary. Morara exiryke tosae toytose ynororo Jezu enese.
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 Yrome onetapỹ sã toehse Jezu aporo. Mame Jezu poetory toytose eya.
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 Mame ynara tykase Jezu nohpo a:
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 Morara kary etaryke tyya tosekumuru po typorohse nohpo Jezu myhtokoxi.
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 Ynara tykase Jezu eya:
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 Mame ynara tykase nohpo eya:
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 Morara kary etaryke tyya ynara tykase Jezu eya:
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Morotoino Jezu toytose ropa ikuhpo Karirea ehpikuroko. Mame ypy taunuhmase tyya ahtao typorohse nono pona.
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 Mame imoihmãkõ toytose eya. Tymaro xine ytoytohnõ tarose kurãkõkara, jaxiry kurãkara te, tonurãkara te, jaxiry osetokye exiketomo te, sekere kahnomo te. Imehnõ kurãkara roropa tarose toto a Jezu myhtokoxi. Mame kurãkõkara tukurãkase ropa eya moroto.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 Mame tõsenuruhkase imoihmãkomo kurãkõkara kurãkary ropa eneryke tyya xine. Sekere kapynỹpo tõ sekere tykase ropa. Jaxiry osetokye exiketõ osepune toehse ropa jaxiry, toekurãkase ropa te, ytoytopynỹpo roropa toekurãkase ropa. Xikihxikihme toytose ropa te, tonure pyra aexihpyry roropa toekurãkase ropa. Kure tõsenuhmase ropa. Mame:
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Morarame Jezu a typoetory tõ tykohmase tyya. Ynara tykase ynororo eya xine:
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 Ynara tykase ipoetory tomo:
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 — Otãto wyi nae matou? tykase Jezu toto a.
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 Mame imoihmãkõ typorohkapose Jezu a nono pona.
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 Moro wyi tapoise eya kana maro.
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 Mame tõtuhse toto emero porehme. Tuesapare toh toehse. Mame wyi akoĩpyry tanỹse ropa eya xine, tõsẽ akoĩpyry maro. Ipoetory tomo a tanỹse 7me ruto pehme.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 Mame imoihmãkõ tuhke exiry 4.000me kynexine orutua kõ rokene. Nohpo tõ roropa tuhke kynexine. Poetohti tuhke roropa kynexine.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Morarame imoihmãkõ taropose ropa tyya ahtao kynotyrine ropa ynororo, kanawa aka. Mame kỹtone ropa Makatã pona.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.