Lucas 6
Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI
1 Morarame tupito pona toytose Jezu oserematoh ae, typoetory tõ maro. Mame arexi panõ typohse ipoetory tomo a. Tamixihse eya xine ihmomikatohme. Tonahse roropa eya xine.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Yrome ynara tykase parixeu tomo eya xine.
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Morarame Jezu a tozuhse ynaroro:
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Mame Ritonõpo Tapyĩ taka tomõse ynororo typoetory tõ maro. Wyi tonese eya xine. Imehnõ nekarohpyry kynexine Ritonõpo zurume. Moro onenahpopyra kynexine Moeze omihpyry ae ro. Arão pakõ zurume rokẽ kynexine repe. Yrome moro tonahse Tawi tomo a. (Mame moro enahxĩpo Tawi tomo a: “Popyra matose,” kara Ritonõpo kynexine eya xine.)
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 — Ywy ase oserematoh esẽme oserematoh rihpõme jexiryke, Kapu ae Ayhtohpyryme jexiryke, tykase Jezu eya xine.
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Morarame imepỹ oserematoh ae ropa tomõse Jezu atamorepatoh taka imehnõ amorepase. Morarame ahno tooehse Jezu a, apotunuru wino aosemahmirihmahpyry.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Moro tao Moeze nymerohpyry poko amorepatõkõ kynexine parixeu tõ maro. Ahno kurãkary enery se toh kynexine Jezu a oserematoh ae. “Mokyro popyra mana. Moeze nymerohpyry omipona pyra mana,” kary se toh kynexine. Morara exiryke toraximase eya xine, Jezu hxirotohme tyya xine.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Yrome toto osenetupuhtoh waro Jezu kynexine. Ynara tykase Jezu aosemahmirihmahpyry a:
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Morarame ynara tykase Jezu eya xine:
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Morarame tỹkakoxi tõsenuhmase Jezu. Ynara tykase ynororo aosemahmirihmahpyry a:
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Mame moro eneryke tyya xine tyekĩtapãse toto yronymyryme. Tõximõse toto oturutohme Jezu ryhmary poko tyya xine.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Morarame Jezu toytose ypy pona Tumy maro oturuse. Moroto tõmehse ynororo tõtururu poko Tumy maro, Ritonõpo maro.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Morarame tõmehse ahtao, tymarõkõ tykohmase tyya. Mame 12me tymenekase eya tynenyokyryme.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Mame ynara inymenekatyã kynexine. Ximão, mokyro tosehpase ropa Peturume Jezu a. Zakorõ roropa tymenekase Ãtare, Tiaku te, João roropa te, Piripe te, Patoromeu roropa tymenekase te,
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Mateu te, Tome te, Tiaku, Aupeu mũkuru kynexine te, Ximão imepyny, juteu tõ esary pynoto te.
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Juta, Tiaku mũkuru ynororo kynexine te, Juta Ixikariote roropa. Jezu ewokaneme kynexine ynororo. Enara tymenekase toto Jezu a.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Morarame ypy poe tyhtose ropa Jezu 12mãkõ maro. Mame jakuraramã pona tooehse tahtao totypohse ynororo typoetory tõ maro. Imoihme ipoetory tõ kynexine. Imehnõ roropa tuhke tooehse morotona Jutea nonory põkomo, Jerusarẽ põkõ roropa. Tuna konõto ehpiõkõ tooehse roropa Tiro põkomo, Xitõ põkomo, enara tooehse toto morotona.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Jezu omiry etase tooehse toto. Kurãkõkara ekurãkapose roropa tooehse toto. Joroko tõ nyryhmatyã roropa tooehse ekurãkapose roropa. Morarame tukurãkase ropa toto eya.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Jezu temuhmary se toh toehse, emero, toekurãkapotohkõme eya, ijamitunuru enetuputyryke tyya xine. Mame toekurãkase ropa toto. Enara.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Morarame typoetory tõ tonese Jezu a. Ynara tykase ynororo eya xine:
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 — Tãkye roropa matose omise exiketomo.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 — Tãkye matose ozehno xine imehnõ ahtao Kapu ae Ayhtohpyry poetoryme oexirykõke. Orumekatorỹko imehnõ mã repe, opoihtotorỹko roropa toh mã repe, onetãpatorỹko roropa mã toto ypokoino.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Tãkye rokẽ ehtoko morara ahtao, itamurume kurã tukurãkase exiryke kapu ao Papa esao, okyryrykõme. Ozehno xine toto ehtoh sã urutõ kõ zehno itamuru tõ kynexine roropa pake, Ritonõpo omiry poko imehnõ amoreparyhtao eya xine, tykase Jezu eya xine.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 — Naeroro tomeseke ehtoko tymõkomoke exiketomo.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 — Atãkyemãko matose repe, tuesapare exiketomo. Imeĩpo atasamãko ropa matose.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 — Tomeseke ehtoko imehnomo a oeahmarykohtao oenekunohpyra xine toto ehtohme. Ynara exiryke, pake oeahmarykõ sã urutõ kõ toahmase roropa azahkuru exiketomo a oxisã toexirykõke, tykase Jezu eya xine.
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Morarame ynara tykase Jezu totananomo a:
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Kure rokẽ okerekeremananõ tyripotoko Ritonõpo a. Oturutoko Ritonõpo a ohtomananõkõ poko roropa kure toto ritohme roropa.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Mame imepyny a oẽpatapihmorykohtao, osetoro osẽpatapihmopotoko eya. Oupõkõ tapoise ahtao imepyny a, ometỹkõ roropa ekarotoko eya.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 “Okyryrykõ se ase,” karyhtao imehnomo a oya xine, ekarotoko rokẽ eya xine. Mame okyryrykõ tarose axĩtao rokẽ ahtao imehnomo a moro onupuxihkara ropa ehtoko.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Kure rokẽ orirykõ se matose imehnomo a. Naeroro imehnõ kure rokẽ tyritoko roropa, kure orirykõ se oehtohkõ sã imehnomo a.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 — Morarame opyno exiketõ se rokẽ awahtao xine, popyra exiketõ motye nymyry pyra matose. Kure oripyra xine Ritonõpo mana opyno exiketõ se rokẽ awahtao xine. Pohnõ mã morararo. Typyno xine exiketõ se rokẽ mã toto, typyno xine exiketõ kara se pyra mã toto.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Morararo kure orinanõkõ rokẽ riryhtao kure oya xine, zae pyra matose. Kurã ke oepehmara xine Ritonõpo mana morara awahtao xine. Iirypyrymãkõ morararo, kure tyrinanõ rokẽ kure rĩko mã toto.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Morararo omõkomory ekaroryhtao oya xine imehnomo a axĩtao rokene, toto waro oexirykõke. Ekarõko ropa oya xine: “Ise ropa ase,” karyhtao oya xine. Morara awahtao xine oty katohme: “Ritonõpo zamaro ywy,” ãko matou? Popynõ morararo omomỹke pyra mã toto tope tomo a tymõkomorykõ ekarory poko, morohne apoiry ropa waro toexirykõke.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Morara exiryke ynara rokẽ ehtoko, asatokõkara pyno ehtoko. Kure rokẽ tyritoko toto. Ãkorehmara xine exiketõ roropa akorehmatoko. Morara awahtao xine kurã ekarõko Ritonõpo oya xine mana itamurume, imeĩpo kapu ao. Mame Ritonõpo Imehxo Exikety poenõme exĩko matose, kure Ritonõpo exiryke, “Kure mase,” kara exiketomo a roropa, iirypyrymãkomo a roropa.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Mame imehnõ poko oenupunatoko, Omykõ kapuaõ samo, opoko xine aenupunatoh sã roropa oenupunatoko imehnõ poko, tykase Jezu eya xine.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 — Imehnõ onekaropyra ehtoko popyra, popyra oekaropyra xine Ritonõpo ehtohme roropa. Imehnõ onyhxiropyra ehtoko ohxiropyra xine Ritonõpo ehtohme roropa. Imehnomo a oryhmatopõpyrykõ poko awamekaro xine rokẽ ehtoko. Morarame oorypyrykõ korokãko Ritonõpo mana.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Imehnomo a okyryrykõ ekarotoko itamurume. Mame oya xine kure toehtoh ekarõko mã Ritonõpo roropa onekarohpyrykõ saaro. Moro motyẽkãko kuhse Ritonõpo mana. Oemarykõ pehkãko mana onekarohpyrykõ saaro imehnomo a. Moro saaro ekarõko ropa Ritonõpo oya xine mana, tykase.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Morarame ynara tykase ropa Jezu eya xine, enetupuhtohme eya xine:
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Morarame tamorepanekõ onymotyẽkara mã toto. Tãtamorepakehse tahtao xine tamorepanekõ sã exĩko toh mana, tykase.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 — Otarãme imepỹ mã iirypyryme pitiko rokẽ repe. Wewe akumuru pitiko enuru ao exikety sã mana. Yrome oorypyrykõ pitiko rokẽ pyra mana, wewe konõto onu ao exikety sã mana. Morara awahtao xine imehnõ rypyry enẽko rokẽ matose. Yrome oorypyrykõ onenepyra amarokomo.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Imehnõ kerekeremaryhtao oya xine otarame ynara ãko matose eya xine: “Wewe akumuru pitiko moro oenuru ao. Ouxi,” ãko matose repe. Yrome oenurukõ ao roropa wewe konõto exiry waro pyra matose. Onekunohto rokẽ matose. Osemazuhme aporo wewe konõto toutoko oenurukõ ae. Moromeĩpo kurehxo enẽko matose. Imepỹ enuru ae wewe akumuru oũko ropa matose kure õsenuhmarykõke. Moro saaro osemazuhme oorypyrykõ irumekatoko. Moromeĩpo kurehxo imehnõ akorehmãko matose, iirypyrykõ rumekapory poko, enara, tykase Jezu eya xine.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Morarame ynara tykase Jezu roropa:
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Topere eneryhtao kyya xine otyro zoko enetupuhnõko sytatose; omoxino zoko fikume eperytara mana, morararo ãtaryka zoko mã uwame eperytara mana.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Kure awahtao xine kure osenetupuhnõko matose okurohtao xine, õmirykõ roropa kure exĩko. Mãpyra popyra awahtao xine popyra roropa osenetupuhnõko matose okurohtao xine. Õmirykõ popyra roropa exĩko mana, enara.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Morarame ynara tykase ropa Jezu eya xine:
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Jomiry etaryhtao oya xine, jomipona awahtao xine roropa, tuaro exĩko matose. Imepỹ tuaro exikety sã matose.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Tuaro exikety a tytapyĩ tamose tũporẽ po. Mame konopo tooehse itamurume. Tuna tukumase. Mame tyryrykane konõto tooehse, jamihme tapyi pokona tooehse. Yrome tapyi onemara kure tyrise exiryke tũporẽ po.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Yrome jomiry etananõ jomipona pyra toehse ahtao tuaro pyra exiketõme mã toto. Imepỹ tuaro pyra exikety sã roropa exĩko mã toto. Tytapyĩ tyrise eya isawã po repe. Mame konopo tooehse itamurume. Tuna tukumase roropa. Mame itapyĩ tomase tyryrykane a nakuaka. Mame tuna a tarose tapyi, tykase Jezu eya xine.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.