Lucas 19
Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI
1 Mame Jeriko pona toytose Jezu. Pata rãnakuroko ytõko kynexine.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Mame moro pata po kowenu tinerũ poko erohkety kynexine, orutua, esety Zakeu. Tytinerukẽ kynexine ynororo. Kowenu tinerũ poko erohketõ tuisaryme roropa kynexine.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Mame Jezu enery se toehse ynororo repe. Yrome onenesaromepyra kynexine, ahno imoihme exiryke, kae pyra pixo toexiryke.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Morara exiryke Jezu onenepyra tokurehse toexiryke, osema ae osemazuhme toytose ynororo tururume, Jezu wapõmase. Wewe pona tõnuhse ynororo, Jezu enetohme tyya aepyryhtao.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Morarame wewe zopikoxi tooehse Jezu ahtao kakoxi tõsenuhmase ynororo Zakeu enetohme tyya. Ynara tykase ynororo Zakeu a:
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Morara kary etaryke tyya, axĩ tyhtose ropa. Tãkye toehse ynororo tomiroryke Jezu a. Mame tytapyĩ taka toytose Jezu maro.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Morarame Zakeu maro Jezu eneryke tyya xine tykerekeremase imoihmãkomo a. Ynara tykase toto oseya rokene:
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Mame towõse xikihme Zakeu tytapyĩ tao. Ynara tykase ynororo Jezu a:
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Morara kary etaryke tyya ynara tykase Jezu eya:
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Ynara exiryke Kapu ae Ayhtohpyry tooehse tarona, iirypyrymãkõ enehse ropa, toto pynanohse roropa, tykase Jezu Zakeu a.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Mame Jezu omiry etãko imoihmãkõ kynexine, Zakeu a aotururu etãko. Mame: “Axĩ tuisa konõtome Ritonõpo osenepõko mana,” tykase toh repe, moe pyra Jerusarẽ toehse exiryke.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Mokaro osenetuputyry waro toehse Jezu. Naeroro ynara tykase ynororo eya xine toto osenetupuhtohme:
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Mame ytosasaka tahtao typoetory tõ tykohmase tyya 10mãkomo. Tytinerũ tokarose toitoine eya xine uuru risemy. Toiro ahtao toiro tokarose eya xine ipoko erohtohme. Ynara tykase ynororo eya xine: “Sero tineru ke ikuhko, itamurumehxo apoitohme ytinerũme, joepyry ropa ponãmero,” tykase eya xine. Mame toytose rahkene.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 — Morarame imehnõ ipataõkõ tosẽkõme ise pyra toh kynexine. Zehno toh kynexine. Ahno tonyohse eya xine ĩkapo, ynara katohme: “Mose se pyra ynanase yna esẽme,” katohme repe.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 — Morarame pata tamuru esẽme imehxo toehse ynororo. Moromeĩpo toytose ropa ynororo tosaka ropa. Mame typoetory tõ tykohmase tyya, tytinerũ apoihpõkomo 10mãkomo. “Otãto ytinerũ tomãse nae, ypoetory tõ emahpo,” tykase tyya rokene.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Mame osemazupu tooehse. Ynara tykase ynororo tosemy a: “Seny, onekarohpyry tomãse jemah po. Toiro kynexine uuru risemy. 10me apoiase ropa,” tykase ynororo eya.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 — “Emese kure mase,” tykase esemy eya. “Kure mase ypoetoryme. Tymoise oya jexiryke pitiko rokẽ ynekarohpyry poko itamurumehxo ekarõko ase oya. 10me pata esẽme orĩko ase,” tykase eya esemy.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 — Morarame ĩkapo roropa tooehse imepyny. Ynara tykase ynororo tosemy a: “Onekarohpyry ke uuru risẽ toiro, tuhkehxo apoiase omame etone uuru risemy,” tykase ynororo eya.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 — Ynara tykase esemy eya: “Kure omame etone pata esẽme orĩko ase,” tykase.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 — Mame imepỹ tooehse. Ynara tykase ynororo tosemy a: “Seny, onekarohpyry ro uuru risemy. Tukurãkase ya kamisa muahtaka.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Ouno jexiryke onemyase, tykaripãse oexiryke, jamihme õmiry exiryke. Onyrihpyry kara apoĩko mase, anarykahpyry kara epery apoĩko roropa mase,” tykase ynororo eya.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 — Ynara tykase esẽ eya: “Popyra mase. Õmihpyry ae ro orĩko ase pohnõ esaka. Juaro mexiase. Jamihme jomiry exiry waro. Ynyrihpyry kara apoiry ya waro roropa mexiase. Ynarykahpyry kara epery apoiry ya waro roropa mexiase.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Morara exiryke oty katoh ytinerũ onekaropyra mexihne tineru poko erohketõ esemy a. Morara ahtao ytinerũ tomãse exiry repe,” tykase eya esemy.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 — Mame ynara tykase morotõkomo a: “Uuru apoitoko mose wino ekarotohme mokyro a, 10me uuru esemy a,” tykase.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 — Ynara tykase toto eya: “Yrome nae ynororo 10me,” tykase toto.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 — “Etatoko pahne,” tykase esẽkomo. “Itamurume nae exikety ahtao itamurumehxo eya ekarõko imehnõ mana. Yrome arypyra exiketyme ahtao ikyryry akoĩpyry puxihkãko ropa imehnõ mana ewinoino.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Mame seromaroro moxiã yzehnotokomo, tosẽkõme jexiry satokõkara, enehko toto xiaro ya. Etapatoko toto yneneryme,” tykase esẽkomo, tykase Jezu eya xine.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Morarame Jezu tõturukehse. Mame tymarõkõ esemazupurume toytose Jerusarẽ pona.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Mame Petepaje pata moe pyra ahtao Petania pata moe pyra roropa kynexine. Moroto typorohse Jezu ypy Oriwera myhtokoxi. Mame typoetory asakoro tonyohse eya osemazuhme toto ytotohme.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 Ynara tykase ynororo eya xine:
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Mame ynara karyhtao imehnomo a: “Oty katohme imyhpokãko matou?” karyhtao oya xine, ynara kahtoko eya xine: “Tuisa ise kynako,” kahtoko.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Mame inenyohtyã toytose. Emero tonese eya xine, Jezu nekarotopõpyry ae ro.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Mame jumẽtu mũkuru tỹpokase eya xine ahtao, ynara tykase esẽ tomo:
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 — Ỹ, yna esẽ ise kynako, tykase toto.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Mame Jezu a tonehse eya xine. Mame tupõkõ tyrise eya xine jumẽtu mũkuru mypatarãnaka. Epona Jezu tyrise eya xine rahkene.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Mame aytorykohtao tupõkõ tyrise eya xine osema taka eporo Jezu ytotohme, tuisamehxo Jezu enetuputyryke tyya xine.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Morarame Jerusarẽ ameke pyra toehse ahtao ypy Oriwera poe osema yhtoryhtao imoihmãkõ ynara tykapitose:
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 — Kure yna tuisaryme tyriko, Ritonõpo. Kuesẽkõ omi poe aepyhpyry ynororo. Torẽtyke pyra ehtoko, kapuaõkomo. Kure rokẽ Ritonõpo syritone, tykase toto.
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Mame tõturuse parixeu tomo Jezu a. Imoihmãkõ maro toh kynexine. Ynara tykase toto:
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Mame Jezu a tozuhse toto:
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Mame ameke pyra Jerusarẽ toehse ahtao pata tonese Jezu a. Eneryke tyxitase epõkõ poko, tuhkãkõ Jerusarẽ põkõ Ritonõpo omipona pyra exiryke.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Ynara tykase ynororo toemynyhmaryme:
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Imeĩpo ozehnotokõ oehnõko oya xine mana. Oesarykõ apurũko mã toto. Nono rĩko toh mana oesarykõ zomye kaetokohxo tũtara oehtohkõme, osema ae ytopyra oehtohkõme roropa, epara oehtohkõme.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Tuhke ozehnotokõ exĩko mana õmye xine. Oryhmatorỹko mã toto. Oesaõkõ ryhmãko roropa mã toto emero porehme atapyĩ taõkõ maro. Oesarykõ pahnõko mã toto. Topu risẽme tapyi ahtao, topu pahnõko roropa mã toto. Oya xine jenehpoase Ritonõpo repe, typoko ourutohkõme repe. Yrome yse pyra matose. Morara exiryke oryhmatorỹko mã toto. Osepynanohpyra matose emero porehme, tykase Jezu Jerusarẽ põkõ poko.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Mame Ritonõpo Tapyĩ taka toytose Jezu. Tomõse tahtao tokykõ ekamonanõ tutũtanohpose ropa eya moro tae.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Ynara tykase ynororo eya xine:
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Mame kokoro rokẽ moro taõkõ tamorepase Jezu a, Ritonõpo Tapyĩ tao. Mame Jezu zehno toehse Ritonõpo maro oturuketomo, juteu tõ tamuxiry tõ roropa. Moeze omihpyry warõkõ roropa Jezu zehno toehse. Mame Jezu etapary se toehse toh, repe.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Yrome Jezu omiry etary se imoihmãkõ exiryke, onetapara toehse toh aporo.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.