Lucas 13
Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI
1 Mame morotõkomo a Jezu turuse Karirea põkõ etapatopõpyry poko Pirato a, kowenu poetory a.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Mame ynara tykase Jezu eya xine:
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 — Arypyra. Ynara ãko ase oya xine. Amarokõ roropa oorypyrykõ onurumekara awahtao xine, mokaro sã orihnõko matose, tykase Jezu eya xine.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 — Mokaro roropa ke, Xiroe põkomo? Otara ãko roropa hmatou 18mãkõ pona tapyi epukatopõpyry poko? Jerusarẽ põkõ motye roropa iirypyryme nexiase toto?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Arypyra. Ynara ãko ase oya xine, amarokõ roropa emynyhmara awahtao xine oorypyrykõ poko, oorypyrykõ onurumekara awahtao xine, mokaro saaro orihnõko matose, tykase Jezu eya xine.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Mame ynara tykase Jezu, enetupuhtohme eya xine:
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Morara exiryke ynara tykase tupito esẽ typoetory a: “Etako pahne, oseruao tyeimãse ywy otyro eperytary eraximary poko repe. Yrome eperytara ro nase. Akohko,” tykase esemy. “Popyra nase. Toipãme rokẽ mã taro,” tykase esemy erase a.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Yrome ynara tykase erase eya: “Apoaporo, toiro rokẽ jeimamyry eraximako aporo. Ahkaxi aporo oeky ety ritohme imyhtokoxi.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Moro tyrise ahtao, otarame eperytãko mana. Toperytase kure ahtao, anakohpyra ase. Yrome eperytara ro ahtao makohpotase rahkene,” tykase ynororo tupito esemy a, tykase Jezu eya xine.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Mame Jezu a tamorepase toto juteu atamorepatoh tao oserematoh ae.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Moroto nohpo kynexine tupue aexihpyry 18me ikonopory taropose eya kure pyra. Joroko poe morara toehse ynororo jũme tupue. Xikihme owõpyra toehse ynororo.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Mame mokyro eneryke tyya, Jezu a tykohmase. Ynara tykase ynororo eya:
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Mame Jezu a tomary ke tapose ahtao, axĩ xikihme toehse ropa ynororo. Mame:
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Mame juteu atamorepatoh esemy tyekĩtapãse oserematoh ae nohpo tukurãkase ropa exiryke Jezu a. Ynara tykase ynororo morotõkomo a:
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Mame ynara tykase Jezu eya:
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Mose Aparão paryme nase. Mose tymyhse nexiase joroko tamuru a. 18me ikonopory taropose eya kure pyra toexiry poko. Oty katohme mose onymyhpokapopyra sã matou oserematoh ae? tykase Jezu eya xine.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Mame morara kary etaryke tyya xine, Jezu zehnotokõ toehxirose. Yrome tãkye toehse toh kynexine imoihmãkomo, kure Jezu nukurãkahpyry eneryke tyya xine.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Mame ynara tykase Jezu eya xine:
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Moxitatu puhturu ke mana pitiko. Mame tarykase ahtao tupito pona, ahtãko mana. Mame tamorihtase ahtao wewe konõto sã exĩko mana. Torõ tõ esaryme roropa exĩko. Osesarĩko torõ tõ mana, amoriry htaka. Moro sã mã kuesẽkõme Ritonõpo enetuputyry kyya xine, tykase Jezu eya xine.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Mame ynara tykase ropa Jezu:
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Otyro porutatoh sã mana nohpo a toximase ahtao tiriiku maro. Mame emero porutãko mana, tykase Jezu eya xine. (Moro sã emero pata põkõ etãko toh mana. Ritonõpo kuesẽkõme exiry poko etãko toh mana.)
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Mame pata tõ poro Jezu toytose. Pata konõto tõ poro, pata pisarara poro roropa toytose. Imehnõ amorepãko kynexine toytoryme Jerusarẽ pona.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Mame ynara tykase imepyny Jezu a:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 Mame tozuhse Jezu a, ynara tykase:
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 — Mame tapyi esẽ tapyi apurũko mana. Moromeĩpo tooehse awahtao xine tapyi myhtokoxi, sekere ãko matose. Ynara ãko matose: “Apuruhmakako yna omõtohme,” ãko matose repe. Mame ynara ãko oezuhtorỹko mana: “Awaro pyra xine ase. Ozeino moehtou?” ãko mana.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Mame ynara ãko matose eya: “Ynanotuhnehxo puhko amaro. Eukuru ynanẽne amaro roropa. Yna roropa mamorepane yna esao awahtao,” ãko matose repe.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Yrome ynara ãko ropa mã oya xine: “Awaro xine pyra ase, otokoino moehtou? Ytotoko ropa kehne. Oorypyrykõ poko rokẽ mexiatosene,” ãko mã ynororo.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Mame Ritonõpo esaõkõ enẽko matose, Aparão, Izake, Jako. Imehnõ urutonõpo tõ enẽko roropa matose. Xitãko yronymyryme matose. Kui kui ãko matose mokaro eneryke oya xine, Ritonõpo esaka omõpyra oexirykõke.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Mame imehnõ enẽko matose. Oehnõko toto xixi tũtatoh wino, xixi omõtoh wino, ikurenaino, inikahpoino, enara oehnõko toh mana. Mame porohnõko mã toto otuhtohme Ritonõpo esao. Yrome amarokõ ke? Aaropotorỹko rokẽ mana.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Mame tuhke tuisãpo tõ kara tuisame exĩko mana moero. Tuhke tuisamehxo aehtyã roropa tuisame pyra exĩko mana moero, tykase Jezu eya xine.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Morara ahtao Jezu otururuhtao parixeu tõ tooehse eya. Ynara tykase toh eya:
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Mame ynara tykase Jezu eya xine:
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 — Mame jytojytory se ro ase sero osema ae Jerusarẽ pona, seroae, kokoro, mokokoro, enara. Oesao xine orihpyra ase. Jerusarẽ po rokẽ orihnõko ase, tykase Jezu eya xine.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Mame ynara tykase ropa:
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Taroino oesarykõ patãpome exĩko mana. Etatoko pahne, taroino jenezomopyra matose aporo. Ynara katoh pona rokẽ jenẽko ropa matose: “Kure rokẽ mose tyriko, Ritonõpo. Õmiry poe aepyhpyry mose ro,” katoh pona rokẽ jenẽko ropa matose, tykase Jezu eya xine.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.