João 5

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Morarame juteu tomo a otuhtoh konõto tyrise ropa, Ritonõpo poko atãkyematohme. Mame Jerusarẽ pona Jezu toytose.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Mame moroto kynexine pata tapuremy. Yrome tuhke omõtoh kynexine Jerusarẽ pona ytotopo. Toiro esety Omõtoh Kaneru. Moro pũto kynexine tuna pẽkamã ao, okyokynã kurokuro kara exikety. Omame etone omõtoh kynexine tuna zomye. Tuna tapyĩme roropa kynexine esety Petezata, epereu omiry ae.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Mame kurãkõkara kynexine moroto tapyi tao. Imoihme kynexine zara po rokene, tonurãkara te, jaxiry sekunahme exiketomo te, emary pakaihkahnomo, enara toh kynexine moroto imoihme. (Tuna kurokuro kary eraximãko toh kynexine moro ao.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Okyokynahtao Ritonõpo nenyokyhpyry morotona oehse tuna kurokuro kamexipose. Kurãkõkara ehse osemazuhme aepukahpyry rokẽ kurokuro kane aka mokyro rokẽ ekurãkase ropa.)
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Kurãkara kynexine moroto orutua. Tuhke rokẽ ikonopory taropose eya kure pyra toexiry poko rokene, 38me taropose kurãkara a.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Mokyro tonese ahtao Jezu a okynã kure pyra aexiry tonetupuhse eya. Ynara tykase ynororo eya:
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 — Ỹ, tykase kurãkara, Jezu tozuhse. — Yrome topeke pyra myhẽ ase, jarone pyra nakuaka kurokuro karyhtao. Jytory se jahtao imepỹ juapõkãko mana, tykase.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Ynara tykase Jezu eya:
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Axĩ toekurãkase ropa mororome ro. Tãty tanỹse eya toytotohme ropa.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Morara exiryke juteu tõ tõturupose eya:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 — Yrome jukurãkahpõ omi poe jowõno ropa. “Awãty anỹko. Ytoytoko ropa,” tykase exiryke ya, tykase ynororo eya xine, ikurãkahpyry ropa.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 — Onokyh mokyro awãty anỹpohpõ rohpa? tykase toto eya tõturupose.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Yrome ynororo tukurãkahpõ waro pyra kynexine, toesyryhmase Jezu exiryke, ahno imoihme moro tao exiryke.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Imeĩpo tunukurãkahpyry ropa tonese ropa Jezu a Ritonõpo Tapyĩ tao. Ynara tykase ynororo eya:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Morarame mokyro toytose, Jezu ekarose juteu tomo a.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Morara exiryke mokaro a Jezu tykerekeremapitose, kurãkara tukurãkase ropa oserematoh ae eya exiryke.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ynara tykase Jezu eya xine:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Morara kary etaryke tyya xine juteu tõ esã Jezu etapary se toehse yronymyryme oseremara Jezu exiryke oserematoh ae, tumyme Ritonõpo tokarose eya exiryke roropa. Morara exiryke Ritonõpo mũkurume aosekaroryke eya Jezu etapary se toehse juteu tõ tuisary tomo.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Ynara tykase Jezu eya xine:
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Papa Kapuaono Tumũkuru se ipunaka. Morara exiryke tynyriry tõ enepõko mã Tumũkuru a, ise toexiryke. Imeĩpo Papa mã tyorõ enepõko mã ya senohne motye kuhse õsenuruhkatohkõme.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Aorihtyã ẽsemãkaponeme ropa mã Papa Kapuaono. Isaaro ase aorihtyã ẽsemãkaponeme ropa ase.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Ritonõpo nymyry sero põkõ anapiakara mana. Tumũkuru a rokẽ toto apiakapõko mana,
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 emero porehme Imũkuru ime exiry enetupuhtohme, Jũ ime exiry roropa enetupuhtohme eya xine. Imũkuru ime exiry onenetupuhpynõ Jũ ime exiry onenetupuhpyra roropa toh mana.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 — Zae rokẽ ase ynara karyhtao, jomiry etananõ mã jenehpohpõ enetupuhnõko mã toto. Orihpyra exĩko roropa mã toto jũme. Toto onemapopyra Ritonõpo mana apoto htaka. Pake ro mã Ritonõpo a typoenõme tyrise toto. Orihpỹme tyrise toto eya, tykase Jezu eya xine.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 — Mame zae rokẽ ynara ãko ase oya xine, okynã pyra Ritonõpo mũkuru omiry etãko aorihtyã mana. Seromaroro aomiry etapitõko mã toto. Morarame aomiry etaryhtao tyya xine ẽsemãnõko ropa mã toto. Isene exĩko ropa mã toto.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Ritonõpo mã isene exiketõ rihpõme. Isaaro ase Papa poe aorihtyã anỹpõko ropa ase isene aehtohkõme ropa.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Papa poe ahno apiakaneme ase, pohnõ apiakaneme roropa ase, kapu ae aepyhpyryme jexiryke.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 — Osenuruhkara ehtoko jomiry poko. Imeĩpo mã aorihtyã tõ ẽsemãnõko ropa mana emero porehme, jomiry totase exiryke eya xine.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Tũtãko ropa mã toto okepỹpo tõ esae. Mokaro kure ehtoh poko aehtyã ekepyã isene exĩko ropa mã toto jumãme. Orihpynõme exĩko ropa mã toto. Morarame popyra ehtoh poko aehtyã ẽsemãkapõko roropa mana, yrome tuãnohsẽme exĩko mã toto, tykase Jezu eya xine.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 — Jamoreme ase toto onypokõnohpyra. Ritonõpo omi poe rokẽ toto apiakãko ase. Morara exiryke zae rokẽ ase, jamoreme pyra jexiryke. Jenehpohpõ omi poe rokẽ morohne poko ase erohnõko.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 — Jamoreme rokẽ ypoko otuarõtanohpyra xine ase. Jomi poe rokẽ otuarõtanopyrykohtao zae pyra jekarory oya xine.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Yrome imepỹ nae mana ypoko otuarõtanohnekõme Ritonõpo. Inekarohpyry ypoko zae mana, moro waro ase.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Imehnõ maropoatose João a oturupose. Kure toto zuruase João zae jexiry poko.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Ynara kara ase imehnomo a: “Wekãtotatoko,” kara ase. Ynara kary se rokẽ ase: “João omihpyry zae nase ypoko,” kary se rokẽ ase oya xine, okurãkarykõ se jexiryke.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 — Ozeiponekõme sã kynexine João, tororo ãko samo saerehkaneme, otuarõtanohnekõme. Axĩtao rokẽ João se mexiatose ozeiponekõme.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Yrome otuarõtanohnekõ nae, João omiry motye. Ritonõpo poe yjamitunuru tonepose ya. Morohne eneryke oya xine Papa nenyokyhpyryme jenetupuhnõko matose.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Ritonõpo roropa mã ypoko otuarõtanohtorỹko mana, jenehpohpono. Yrome aomiry onetapitopyra matose. Ẽmyty onenepitopyra roropa matose.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Morara exiryke aomiry pyra matose okurohtao xine, inenehpohpyry onenetupuhpyra oexirykõke.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Atamorepãko matose repe Ritonõpo omiry poko orihpyra oehtohkõme repe. Yrome ypoko ro aomiry mana.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Yrome ooepyrykõ se pyra matose ya. Ya ooepyrykohtao orihpyra matose exĩko rahkene.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 — “Kure mase” kary etary se pyra ase oya xine.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Yrome awaro xine ase. Ritonõpo se pyra matose yronymyryme okurohtao xine.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Ritonõpo omi poe tarona tooehse ywy. Yrome jomipona pyra matose. Imepỹ tooehse tamoreme ahtao, mokyro omipona rokẽ matose.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Opoko xine rokẽ “Kure mase” kary etary se matose imehnomo a. Yrome “Kure mase” kary etary se hkopyra matose Ritonõpo a. Morara exiryke Ritonõpo onenetupuhpyra matose.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 — ausente —
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 — ausente —
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Aomihpyry onenetupuhpyra oexirykõke jomiry roropa onenetupuhpyra matose, tykase Jezu eya xine.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.