Filipenses 1

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ynymerohpyry moro onenerykõme, Piripo põkomo. Ritonõpo poetoryme matose. Jezu Kyrixtu omipona exiketõme matose. Ritonõpo omiry ekaronanõ neneryme roropa sero merõko ase, ãkorehmananõkõ maro. Ywy ase Pauru. Ymaro Timoteu nase. Jezu Kyrixtu poetoryme ynanase.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Ynara ãko ase Ritonõpo a, Kumykomo a, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu a roropa: “Papa, opoetory tõ pyno exiko Piripo põkomo. Torẽtyke pyra tyriko toto,” ãko ase opoko xine.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Opoko xine josenetuputyryhtao: “Kure mase Papa, Piripo põkõ pyno exikehpyra oexiryke,” ãko ase Ritonõpo a.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Opoko xine jotururuhtao Ritonõpo a tãkye kuhse ase oturũko.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Oty katohme? Arypyra. Moino ro, jytopitoryhtao oesaka xine, kuakorehmatose imehnõ amorepary poko omi kurã poko Jezu Kyrixtu poko. Ãko ro matose seromaroro, jakorehmãko ro.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Naeroro ynara enetupuhnõko ase, okurohtao xine erohnõko mã Ritonõpo. Tyrisenã sã oritorỹko mana. Pake toerohpitose ynororo. Erohkehpyra mana opoko xine, Jezu Kyrixtu oepyry ropa ponãmero. Tooehse ropa Jezu ahtao rokẽ toerohtoh poko otyhkãko mã Ritonõpo.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Ypyno toexiry sã opyno xine roropa mã Ritonõpo. Opyno xine ase roropa. Jakorehmananõme matose, Ritonõpo nyrohmanohpotoh poko, aomiry zae ehtoh ekarory poko imehnomo a. Ehxiropyra matose ãpuruhpyry tao jexiry poko. Morararo ãpuruhpyry tao pyra ro jahtao jakorehmananõme mexiatose, imehnõ amorepary poko omi kurã poko Jezu Kyrixtu poko.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Etatoko pahne, yronymyryme opyno xine ase, opyno xine Jezu Kyrixtu ehtoh samo. Opyno xine ase tamorepase jexiryke eya opyno xine jehtoh poko. Ajohpe pyra ase morara kary poko ya. Juaro Ritonõpo mana.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Ynara ãko ase Ritonõpo a opoko xine: “Papa, Piripo põkõ akorehmako kokoro rokene itamurumehxo osepyno toto ehtohme. Opoko zuarohxo toto ehtohme akorehmako toto Papa, zae ehtoh menekary waro toto ehtohme roropa,
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 zae kuhse toexirykõ se toto ehtohme oneneryme,” ãko ase Ritonõpo a. Morara awahtao xine tyyrypyhpyke pyra matose exĩko, ohxiropyra xine roropa imehnõ mana Kyrixtu oepyry ropa ahtao sero nono pona.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Zae ehtoh poko exĩko matose, Jezu Kyrixtu a tyjamitunuru tokarose exiryke oya xine. Aomi poe kure Ritonõpo rĩko matose. Mame: “Emero motye kure mase Ritonõpo,” ãko imehnõ mana Ritonõpo a zae oehtohkõ eneryke tyya xine.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Jakorõ tomo, pitiko rokẽ pyra tyhtomase ywy onenetupuhpynomo a. Yrome enaromyra exiase omi kurã ekarory poko imehnomo a. Mame orẽpyra jeneryke, imehnõ Jezu poetory tõ roropa orẽpyra omi kurã ekaropitõko mana. Naeroro tuhkehxo mã Ritonõpo omiry kurã waro exĩko Jezu Kyrixtu poko. Moro waro oexirykõ se ase.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Tarõkõ mã ypoko zuaro toehse, kowenu tuisary tapyĩ erase tõ emero zuaro. Ãpuruhpyry taka tõmapose ywy, Kyrixtu poetoryme jexiryke. Ĩperatu tapyĩ taõkõ roropa emero zuaro mã toto ypoko.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Naeroro ehxiropyra jexiryke omi kurã ekarory poko ãpuruhpyry tao jahtao ro, tuhke Kuesẽkõ omipona exiketõ orẽpyrahxo exĩko mana Kuesẽkõ enetuputyry poko. Enaromyra mã toto Ritonõpo omiry poko imehnõ amorepary poko, kokoro rokene.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Toitoine Kyrixtu poko imehnõ zurũko mã toto jumoxike toexirykõke, kure tõsekarorykõ se roropa toexirykõke. Yrome imehnõ mã Ritonõpo omiry ekarõko imehnomo a, toto pyno toexirykõke.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Ypyno roropa toexirykõke Kyrixtu omiry ekarõko mã toto zae. Ritonõpo omi poe aomiry kurã myakãmary se pyra jexiry enetupuhnõko mã toto.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Yrome mokaro jumoxike exiketõ mã ajohpe sã rokẽ Kyrixtu poko imehnõ zurũko. Osepyno rokẽ mã toto. Imehnõ zurũko toh mã repe Kyrixtu poko ymotyẽkatohme, orẽpyrahxo se toexirykõke.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Otara kara. Tãkye rokẽ ase Kyrixtu poko imehnõ tamorepase ahtao, jumoxike exiketomo a tamorepase toto ahtao, ypyno exiketomo a tamorepase toto ahtao roropa. Tãkye exikehpyra ase tamorepase imehnõ ahtao, enara.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Jezu Kyrixtu Zuzenu ymaro mana. Jakorehmãko mana. Jakorehmãko roropa matose ypoko Ritonõpo a õtururukõke. Naeroro zuaro ase tũtãko ropa ase ãpuruhpyry tae. Morara exiryke tãkye ase.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ynara se ase, yronymyryme Kyrixtu omipona se ase. Orẽpyra jexiry se ase Ritonõpo nyrohmanohpotopõpyry poko ya, kokoro rokene ekurehpyra jehtohme. Seromaroro kuhse enaromyra se ase. Kure Kyrixtu riry se rokẽ ase, orihpyra ro jahtao ro, toorihse jahtao ro, enara.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Oty kure ya sero nono po? Emero motye Kyrixtu kure ya mana. Naeroro toorihse jahtao kurehxo exĩko ase imaro exikehpyra jexiryke.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Yrome orihpyra jahtao erohnõko ro ase. Ritonõpo nyrohmanohpotoh kurã poko ro ase. Orihpyra jahtao imehnõ Kyrixtu enetupuhnõko mana jomiry etaryke tyya xine. Morara exiryke imenekary waro pyra ase, jorikyry, orihpyra jexiry, enara.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Asakoro kure ya mana. Sero nono rumekary se ase, Kyrixtu maro jehtohme. Morara kurehxo ya repe.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Yrome oya xine kurehxo orihpyra jexiry aporo ãkorehmatohkõme.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Moro enetupuhnõko ase. Naeroro orihpyra ase aporo amaro xine jehtohme. Ãmorepatorỹko ase zuarohxo oehtohkõme, tãkye roropa oehtohkõme Ritonõpo enetuputyry poko oya xine.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Morarame tãkye kuhse exĩko matose, amaro xine tooehse ropa jahtao kure jexiryke oya xine. “Imehxo mã Jezu Kyrixtu,” ãko matose orihpyra jexiryke, imarõ oexirykõke.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Ynara se ase oya xine, zae oehtohkõ se ase. Kyrixtu omipona nymyry oexirykõ se ase. Morarame aomipona awahtao xine orẽpyra Jezu enetupuhnõko matose. Mame amaro xine jahtao, amaro xine pyra jahtao roropa ynara matose Ritonõpo omipona. Ynara etary se ase opoko xine imehnomo a. “Piripo põkõ orẽpyra mã toto Ritonõpo omipona. Atakorehmãko roropa mã toto imehnõ amorepary poko Kyrixtu enetupuhpotohme eya xine,” ãko mã toto ya opoko xine.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Ozehnotokõ zuno pyra ehtoko. Mokaro motye kuhse orẽpyra Ritonõpo mana. Naeroro orẽpyra rokẽ ehtoko kokoro rokene. Morarame enaromyra oexirykõ eneryke tyya xine typoremãkaporykõ enetupuhnõko mã toto. Apotoimo htaka tyrirykõ enetupuhnõko mã toto. Yrome tõmipona se exiketõ pynanohnõko Ritonõpo mana. Moro enetupuhnõko roropa mã toto. Naeroro ãkorehmatorỹko Ritonõpo mana, poremãpyra oehtohkõme jũme imaro oehtohkõme roropa.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Tymenekase matose Ritonõpo a tõmipona oehtohkõme. Kyrixtu poetoryme matose erohnõko, Kyrixtu enetuputyryke oya xine oesẽkõme. Etuarimãko roropa matose ipoetoryme oexirykõke.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Pake josanumasene yzehnotokomo. Josanumary meneatosene. Moro waro matose. Seromaroro, josanumãko ro mã toto. Morararo mã toto, õsanumatorỹko Kyrixtu poetoryme oexirykõke.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.