Atos 28

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Morarame moroto yna ahtao morotõkõ yna zuruase ahmõta esety poko:
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Kure rokẽ toh nexiase yna maro. Yna aroase toto tytapyĩkõ taka. Apoto tukase eya xine yna osũtohme. Konopome exiryke kõxikene ynanexiase.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Morarame apotopokõ tupuimase Pauru a. Apoto htaka tyriryhtao eya okoi nesekase emary pokona ynaneneryme.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Morara exiryke ynara tykase morotõkomo:
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Mame pakapakahnase okoi. Toepukase apoto htaka. Yrome jetũ pyra nexiase ipoko.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Mame Pauru tonese eya xine. Emary zaory eraximãko toh kynexine. Axĩ aorikyry eraximãko toh repe. Yrome okyna ahtao kure ro Pauru eneryke tyya xine, ynara tykase toto:
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Moro ahmõta esẽ esety Pupuriu. Mokyro tapyĩ moe pyra kynexine. Tytapyĩ taka yna aroase kure yna ritohme. Moroto ynanynykyase oseruao.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Mokyro zũ kure pyra nexiase, oxirohnõko, pixihtãko, enara. Mokyro enese Pauru nomomyase inyhtoh taka. Mame Ritonõpo a noturuase. Zuhpokoxi tomary tyrise eya; axĩ nekurãkase ropa.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Moromeĩpo moro ahmõta põkõ kurãkõkara emero noepyase Pauru a toto kurãkatohme ropa. Tukurãkase ropa toto eya.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Mame yna ytory ropa ahtao yna mõkomohtoase toto, mokaro ahmõta põkomo.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Morarame moroto wapu kynexine, Arexãtyria poe aepyhpyry, ikonopory enatyry eraximãko, ytoytopyra konopo ae exiryke. Kamaramanõpo tõ esety ae moro wapu esety, Kaxito maro Poruxime. Morarame ikonopory tonahse ahtao, moro ae ynanytoase.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Xirakuza pona toeporehkase yna. Moroto ynanynykyase oseruao.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Morotoino ynanytoase ropa tuna konõto ehpikuroko Reziu pona. Moroto yna ahtao kure tyryrykane. Yrokokoro ynanytoase Pozuori pona.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Moroto Jezu poetory tõ kynexine. Toto maro ynanynykyase omazũmykaponato ae, toahmase yna exiryke eya xine. Morotoino osema konõto ae ynanytoase ropa Roma pona.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Yna ekary etahpyryme Jezu poetory tomo a, tooehse toto yna enese, moino Roma poe, Apio Osepekahtoh pona, Oseruao Porohtoh pona roropa. Mokaro eneryhtao Pauru a eano tyjamihtase. Tãkye toehse ynororo. Kure tõturuse Ritonõpo poko toto maro.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Morarame Roma pona toeporehkase yna ahtao, ãpuruhpyry taõkõ ekaroase sajẽtu tutuisary a. Pauru rokẽ imepỹ tapyi taka toytose, soutatu maro.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Mame oseruao tynyhse ahtao juteu tamuxiry tõ tonehpose Pauru a oximõme imaro xine tõturutohkõme. Ynara tykase ynororo eya xine:
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Morarame tõturupose jahtao romano tuisary a jutũtanohpory se ropa nexiase repe, kowenu jetapapopyra exiryke.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Yrome ymyhpokapory se pyra juteu tõ nexiase. Naeroro: “Ĩperatu ẽpataka jytory se ase,” ase terekatu a. Wekyry tõ hxirory se pyra exiase.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Morara exiryke kuenehpotou xiaro joturutohme amaro xine. Ritonõpo mã kypyno xine. Kyyrypyrykõ korokary se kurã rokẽ ekarotohme kyya xine. Moro eraximãko Izyraeu tõ poetory mana. Moro enetuputyryke ya tymyhse ase keti ke, tykase Pauru eya xine.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ynara tozuhse toto a:
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Õtururu etary se ynanase. Tuhke ahno imehnõ pata põkõ Jezu poetory poihtõko toto, nase toto Pauru a.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 — Mokokoro osehtoko, tykase exiryke, tuhke toytose toto itapyĩ taka. Mokaro a noturuase Pauru, Ritonõpo ahno esẽme exiry poko, Jezu poko roropa, Moeze tõ nymerohpyry poko, imehnõ urutõ kõ nymerohpyry poko roropa. Mokaro zuruse nykohmamyase Pauru.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Aomiry etaryke tyya xine: “Ajohpe pyra,” tykase toto emero pyra, tonetupuhse eya xine exiryke. Yrome imehnõ onenetupuhpyra toh tokurehse.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Mame toto ytotohto ropa itapyĩkõ taka Pauru ynara tykase eya xine:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Ynara tykase ynororo:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Enetuputyry se pyra oexirykõke onenetupuhpyra matose.
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 — Morara exiryke etatoko pahne, tõmihpyry aropõko Ritonõpo mã juteutõkara a, toto pynanopyry se toexiry poko toto tuarõtatohme roropa.
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Morara kary etaryke tyya xine toytose ropa toto, oxime rokẽ tõturutohkõme.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Moroto Pauru asakoro tyeimãse tytapyĩ tao. Tãkye ynororo kynexine imehnõ oepyryke tytapyĩ taka.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Tõturuse ynororo toto a Ritonõpo ahno esẽme exiry poko. Enaromyra tamorepase toto eya Jezu Kyrixtu poko: “Mokyro poko oturupyra exiko,” kara morotõkõ exiryke.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.