Atos 20
Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI
1 Morarame imoihmãkõ toytose ropa ahtao, tytapyĩkõ taka, Jezu poetory tõ tykohmase Pauru a toto ãkyematohme, tõsekazumatohme roropa. Mame tõsekazumaxĩpo toytose ynororo Masetonia pona.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Masetonia poro toytoryhtao morotõkõ Jezu poetory tõ toanahtose eya. Tamorepase roropa toto eya zae ehtoh poko. Morotoino Akaia pona toytose ynororo.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Moroto oseruao nuno tonahkapose eya. Morotoino Xiria pona toytory se toehse repe. Yrome tapoiry se juteu tõ exiryke toeramase ropa ynororo Masetonia pona ropa.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Imaro toytose toto Sopatoro, (Piro mũkuru kynexine Perea põ mũkuru), Tesaronika põkõ roropa Arixtaku, Sekũtu, enara te, Kaju roropa Terepe pono, Timoteu roropa, Azia põkõ roropa Tikiku, Tyropimu, enara.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Toytose toto osemazuhme Tyroa pona, yna eraximase.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Mame Oseahmatoh Wyi poko Iporutatoh maro pyra otyhkaxĩpo ynanytoase Piripo poe. 5me tynyhse yna wapu ae yna ytory poko Tyroa pona. Mame moroto 7me ynanynykyase.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Morarame oserematoh kohmamyry ae, tõximõse yna imehnõ Jezu poetory tõ maro, Jezu orihtopõpyry poko wenikehpyra ehtoh enahse. Yrokokoro toytotohto oturuse tõmehse Pauru toto maro.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Tapyi zara tao saereme kynexine yna oximõtoh tao, nãparina ke.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Moro tao Pauru etananõ kynexine. Tapyi eutary pota tao nuasemã kynexine sokohme. Esety Eutiku. Pauru otururu etaryhtao tyya tynyhse ynororo. Mame zara tae toepukase ynororo nono pona. Toorihse.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Yrome Pauru tyhtose tapyi tae. Tosekumuru po typorohse ynororo aepukahpyry anỹtohme ropa tapory pona.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Morarame tõnuhse ropa zara taka ahtao, Jezu orihtopõpyry poko wenikehpyra ehtoh tonahse eya xine rahkene. Morarame tõtuhkehse tahtao xine tõturuse ropa Pauru toto netaryme. Mame tõmehse ahtao toytose ynororo rahkene.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Tãkye rokẽ mokaro toehse nuasemã tõsemãse ropa exiryke. Mame itapyĩ taka tarose ropa toto a.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Morarame wapu ae ynanytoase Asoso pona Pauru eporyse ropa, pupu po rokẽ toytose exiryke.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Mame Asoso po Pauru tõtyrise roropa. Morotoino Mitirene pona ynanytoase.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Yrokokoro ynanytoase Kioso ahmõtary kuroko topohme. Morotoino yrokokoro Samoso pona ynanytone. Yrokokoro Miretu nakuataka ynanotyryhkase.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Totypotyry se pyra Pauru kynexine Epezu po, okynã se pyra toexiryke moro pata po Azia po. Axĩ toytory se kynexine Jerusarẽ pona, Oseahmatoh Pẽtekoxite enery se toexiryke.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Morarame Miretu po Pauru ahtao imehnõ tonyohse eya Epezu pona, Jezu poetory tõ tuisary eahmase, tyya toto ytotohme.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Mame mokaro tooehse ahtao imaro xine tõturuse ynororo tynenehpotyã maro. Ynara tykase ynororo eya xine:
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Oesẽkõme jexiry se pyra exiase, ynoro rokẽ Kuesẽkõme exiryke. Jezu omipona pyra oexirykõke roropa yxitase. Itamurume eanahtoase jorihmapory se juteu tõ exiryke.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Ãkorehmarykõ se jexiryke yronymyryme erokuase Ritonõpo omiry ekarory poko oya xine, aomipona oehtohkõme. Oximõme awahtao xine kuamorepatose, atapyĩkõ taka ytokehpyra roropa exiase.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Oturuase juteu tõ maro, juteutõkara maro roropa, tyyrypyrykõ rumekatohme eya xine Jezu Kyrixtu enetupuhtohme eya xine tosẽkõme.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Seromaroro Jerusarẽ pona ytõko ase, Ritonõpo Zuzenu a jaroporyke. Yrome zuaro pyra ase, otara jyrĩko toh mã otarame, tykase Pauru toto a.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 — Jẽmapõko toh mana ãpuruhpyry taka. Utuarimapõko roropa toh mana. Moro rokẽ waro ase Ritonõpo Zuzenu poe. Morara jurũko toh mã emero pata tõ punero.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Yrome oserehpyra sã rokẽ ase. Osepyno pyra ase, jorikyry zuno pyra. Toiro, jerohtoh otyhkary se rokẽ ase. Jezu Kyrixtu nyrohmanohpotopõpyry otyhkary se ase. Morara exiryke oturũko ase imehnõ maro Ritonõpo omiry poko, mokaro kurãkatohme Ritonõpo a, tyyrypyrykõ rumekaryhtao eya xine, Jezu enetuputyryhtao roropa eya xine.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 — Toytoytose ywy Ritonõpo omiry ekarose oya xine, oesẽkõme aexiry poko. Taroino jũme jenezomopyra matose sero nono po, tykase Pauru toto a.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 — Morara exiryke ynara ãko ase oya xine, Jezu onenetupuhpyra awahtao xine ehxiropyra ase,
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Ritonõpo nekaropohpyry ekaroase emero oya xine exiryke.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Osepyno ehtoko. Jezu enetupuhnanõ roropa pyno ehtoko emero, toto esãme oexirykõke Ritonõpo Zuzenu poe. Mokaro mã topekahse Jezu a toorikyry ke.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Ynara zuaro ase, toytose jahtao oenekunohnanõkõ oehnõko mana, Jezu rumekapose oya xine.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Amaro xine exĩko mã ajoajohpãkomo owino xine roropa. Ãmorepatorỹko mã toto tyoro, tymaro xine oytotohkõme.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Naeroro, tomeseke ehtoko, osenekunohpopyra oehtohkõme. Wenikehpyra ehtoko roropa ãmorepatopõpyrykõ poko ya. Oseruao jeimamyry kuamorepatose kokoro rokene. Oxixikariase opoko xine.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 — Seromaroro orumekatorỹko sã ase rahkene. Yrome Ritonõpo opyno xine ro mana, tykase Pauru toto a. — Ritonõpo omiry ouzenutanohpotorỹko mana, aomipona oehtohkõme. Mame Jezu oepyry ropa ahtao imaro ytõko matose, emero ipoetory tõ maro.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Imehnõ mõkomory poko penetara exiase, zupõkõ poko, itinerũkõ poko roropa.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Tuaro matose. Ywy roro erokuase yna nykyryry epekahtohme.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Erokuase onenerykõme, ysã oerohtohkõme jamihmãkõ kara akorehmatohme, rupomãkõ zuzenutanohtohme. Jezu omihpyry a keh wenikehpyra ehtoko, ynara tykase ynororo: “Ãkorehmarykohtao imehnomo a kure repe, yrome tãkye kuhse exĩko mase imehnõ akorehmaryhtao oya,” tykase Pauru eya xine.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Morara tõturukehxĩpo tosekumuru po typorohse ynororo, Ritonõpo maro tõturutohme, mokaro maro.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Morarame tyxitase toto itamurume. Ipymyry ae tapoise ihnamotohme eya xine aytoryke ropa.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Emynyhmãko toto itamurume Pauru omiry etaryke tyya xine. “Taroino jenezomopyra matose sero nono po,” karyke roropa eya. Morarame Pauru maro toytose toto, aytory enese wapu ae.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.