Atos 17

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Morarame Ãpipori pata poro toytose toto, Aporonia pata poro roropa Tesaronika pona. Moroto juteu tõ atamorepatoh enene, tapyi.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Toipe ehse Pauru, oserematoh ae rokẽ ytose atamorepatoh taka. Mame oseruao oserematoh ae toytose ynororo juteu tõ maro oturuse Ritonõpo omiry poko.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Moro taõkõ tamorepase eya Jezu poko. Ynara tykase ynororo:
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Mame Jezu tonetupuhse toitoine eya xine, kyreku tomo a roropa tuhke, Ritonõpo omipona se exiketomo a. Typatakã pyxiamo a roropa tuhke tonetupuhse eya xine. Pauru tõ maro tõximõse toto.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Yrome imehnõ juteu tõ Pauru tõ zumoxike kynexine. Zehnotokõ tykohmase eya xine osema taõkomo Pauru tõ ryhmatohme. Mame Jasão tapyĩ taka toytose toto, Pauru tõ apoise repe, imoihmãkõ rãnakuroko toto arotohme.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Yrome Pauru tõ onenepyra tokurehse toto. Naeroro Jasão tapoise eya xine imehnõ Jezu poetory tõ maro. Tarose toto eya xine pata esamo a toto hxirotohme inetarykõme. Ynara tykase toto:
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Jasão nenehtyã mokaro tytapyĩ taka. Emero tuisa omipona pyra exiketõ mokaro: “Imepỹ mokyro tuisa konõto, Jezu,” kananõ mokaro, tykase toto ajoajohpãkomo, ipoko xine.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Morara exiryke mokaro zehno typatakã toehse typoetory tõ maro, imoihmãkõ maro.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Jasão tomo a tõsepehmapose toto ãpuruhpyry taka ytopyra toto ehtohme.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Morarame tykohmãse ahtao, Pauru tõ Xira maro tonyohse Jezu poetory tomo a, Perea pona toto ytotohme. Morotona tooehse tahtao xine, juteu tõ atamorepatoh taka toytose toto.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Morotõkõ imehnõ otururu etary zuno pyra toh kynexine, Tesaronika põkõ sã pyra. Ritonõpo omiry totase eya xine yronymyryme. Kokoro rokẽ aomiry poko tãtamorepase toto zae Pauru omiry ehtoh waro toehtohkõme.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Tuhkãkomo a Jezu tonetupuhse tosẽkõme, kyreku tomo a, typatakamo a, inohporykomo a roropa.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Morarame: “Ritonõpo omiry poko Perea põkõ amorepãko Pauru tomo,” kary etaryke tyya xine juteu tõ toytose Tesaronika poe, Perea põkõ omipohtomase, Pauru tõ zehno toto ehtohme.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Morara exiryke Pauru tonyohse axiny Jezu poetory tomo a, tuna konõto ena. Xira tõ rokẽ moroto tõxinomose Perea po Timoteu maro.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Mame Atena pona toytose Pauru tope tõ maro towomananõ maro. Morotoino toeramase ropa epe tõ ahtao Perea pona ropa, Pauru omihpyry tarose eya xine Xira tomo a Timoteu maro axĩ toto ytotohme tyya Atena pona.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Moroto Pauru kynexine Atena po toto eraximãko. Emynyhmãko sã kynexine Atena põkõ nyrityã eneryke tyya Ritonõpo myakãme. Ritonõpo waro pyra toexirykõke ahno panõ tyrise eya xine ritõme repe.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Morara exiryke juteu tõ zurune Pauru, toto atamorepatoh tao. Juteutõkara roropa zurune, Ritonõpo waro se exiketomo. Mame kokoro rokẽ osepekahtoh tao morotõkõ zurune roropa.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Mame toitoine Pauru a tooehse toto, tãtamorepary sato komo. Mokaro Epikureu tomo, Zeno tõ roropa. Ynara tykase toto:
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Mame Pauru tarose toto a Areopaku pona, pata esã porohtoh notaka. Morarame ynara tykase toto eya:
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 — Tyoro sã mase amorepato. Sero onetapitopyra reh ynanase. Zuaro se ynanase, tykase toto.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Morotõkõ, Atena põkõ, tykatonomory maro erohpyra sã toh kynexine. Kokoro rokẽ imeimehnõ namorepatopõpyry poko oturũko toh kynexine.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Morarame Pauru xikihme toehse Areopaku po, tõturutohme inetarykõme. Ynara tykase ynororo:
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Ritonõpo maro oturutoh zupiryhtao ya, zohme onekarorykõ zahkatoh enease. Ynara enease tymerose ipoko: “Onoky Ritonõpo waro nae?” katoh tymerose ipoko. Ritonõpo eahmãko matose zuaro awahtao xine samo. Mokyro onenetupuhpyra oexirykõke ipoko ourutorỹko ase.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Ritonõpo mokyro Kyrihpõkomo, nono Rihpõ roropa. Mokyro kapu esemy. Emero kuesẽkõme roropa mana. Naeroro tapyi tao nyhpyra mana, ahno nyrihpyry tao.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Kykyryrykõ se pyra mã Ritonõpo kuepekõme toehtohme emero nae toexiryke. Emero oseremãko Ritonõpo poe sytatose. Ipoe orihpyra sytatose, otuhnõko, ytoytõko, enara.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Toiro orutua wino kymarokõ emero tyrise eya ahnome, nono po kuehtohkõme. Kuenurutopõpyrykõ waro Ritonõpo mana, kuesarykomo, kuorikyrykomo. Emero zuaro mã Ritonõpo, tykase Pauru toto a.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 — Tonetuputyry se roropa ynororo oya xine, oesẽkõme aehtohme, ameke pyra kyya xine toexiryke.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 “Ritonõpo poe rokẽ orihpyra sytatose, ytoytõko, oseremãko, enara.” Morara tykase roropa oya xine ãmorepananõkomo. Ynara tykase toto: “Ritonõpo poenõme sytatose, eya tyrise kuexirykõke,” tykase toto oya xine.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Naeroro Ritonõpo poenõme kuahtao xine, kynyrihpyrykõ sã pyra Ritonõpo mana. Uuru risẽ sã pyra, parata risẽ sã pyra, topu risẽ sã pyra, enara.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Pake tuaro pyra oexirykõke ohxiropyra xine Ritonõpo kynexine oorypyrykõ poko. Seromaroro emero oorypyrykõ rumekapõko mana emero pata põkõ punero.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Ritonõpo rokẽ tooepyry ropa waro mana. Tooehse ropa tahtao ahno apiakapõko mana emero tynymenekahpyry a, kurãkomo, popyra exiketomo, enara. Tyyrypyhpyke pyra Tumũkuru exiryke ahno apiakaneme tyrise eya, ajoajohpe pyra tõmipona exiryke. Mokyro tõsemãkase ropa Jumy a toorihse ahtao, ajohpe pyra tõmiry enetupuhpotohme kyya xine, tykase Pauru Atena põkomo a.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Yrome ẽsemãkatopõpyry ropa poko tururukohtao Pauru a, tounohse toto a. Yrome imehnõ ynara tykase eya:
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Morotoino Pauru toytose ropa.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Aomiry etaryke tyya xine Jezu tonetupuhse orutua komo a tosẽkõme. Toiro Areopakupõ kynexine, esety Tionixiu. Nohpo roropa kynexine esety Tamari. Imehnõ roropa toytose Pauru maro.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.