Atos 14

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Morarame morara toehse Ikoniu po roropa Ãtiokia po Pauru ehtopõpyry saaro. Pauru tõ toytose aporo juteu tõ atamorepatoh taka. Moro taõkõ tamorepase eya xine. Mame tuhke Jezu tonetupuhse eya xine tosẽkõme juteu tomo a, juteutõkara a, enara.
1 Matanfufur tisisinaf na’atube Ikonium bar meraramaim Paul, Barnabas hairi hin Kou’ay bar hirun hai tur hio’omaim Jew sabuw naatu Greek sabuw moumurih maiyow hibotabirih hina baitumatumayah himatar.
2 Yrome imehnõ Pauru tõ zehno toehse, turuse toexirykõke mokaro a juteu tomo a, Jezu onenetupuhpynomo a.
2 Baise Jew sabuw iyab baitumatum hikwakwahir, himisir Ufun Sabuw yah hiyi hikura’ara’ahih inan himisir baitumatumayah sabuw isah yah so’ar.
3 Mame Pauru tõ okynã kynexine Ikoniu po orẽpyra toto zurũko Jezu poko. Mame typoetory tõ tyjamihtanohse Jezu a kurãkõkara kurãkatohme eya xine. Tõmiry etananõ: “Ajohpe,” kara toto ehtohme.
3 Tur Abarayah nati’imaim manin maiyow hima, Regah ana tur men kafai birumaim hi’omih, baise tur fokarin maiyow hio hibinan. Hai tur baiturobe isan Regah fair itih ina’inan gagamih himamataren, saise sabuw hitaso’ob nati tur i Regah biyanane nan.
4 Mame morotõkõ tãtapiakase osepune. Tuhke pata põkõ juteu tõ maro kynexine. Imehnõ roropa tuhke Pauru tõ maro kynexine, enara.
4 Sabuw nati bar merar gagamin wanawanan hima’am hikusib rou’ab matar, sabuw turin Jew isah hin, turin Tur Abarayah isah hin.
5 Morarame morohnome tooehse toto Pauru ryhmary se exiketomo, juteutõkara, juteu tomo, pata esamo, enara.
5 Imaibo Ufun Sabuw naatu Jew sabuw hai ukwarih bairi awah ta’imon hibasit Tur Abarayah kabayamaim rouw bai’a’afiyih isan hio.
6 Yrome Pauru tõ tuaro kynexine. Toepase toto Rixityra pona, Terepe pona roropa Rikaonia põ pona.
6 Tur Abarayah tur hinonowar ana veya hibihir hin tafaram Laikonia wanawanan bar merar gagamih rou’ab, Lystra naatu Derbe imaim hitit hima. Naatu bar merar afa
7 Mame morotõkõ Ritonõpo omiry poko tamorepase Pauru tomo a.
7 nati’imaim hirun hibusuruf Tur Gewasin hibinan hiremor.
8 Morarame Rixityra po orutua kynexine. Moino ro tonurutopõpyry poe ro jaxiry ãtakamahpyry kynexine.
8 Lystra wanawananamaim i orot ta an murubin ma’am. Iti orot i tutufuwaka an kakafin auman tufuw naatu men kafai reremoramih.
9 Mokyro a Pauru omiry totase kure. Zae tonetupuhse eya, tukurãkary ropa waro Ritonõpo ehtoh tonetupuhse roropa eya. Mame Ritonõpo omiry enetuputyry eya eneryke tyya
9 Paul eo orot nati’imaim ma nonowar, basit Paul orot ana baitumatum itin karam boro nayawas, imih Paul mutufor nuw orot itin
10 ynara tykase Pauru opore eya:
10 naatu fanan aumetawat eaf eo, “Kumisir mutufor a yan kubat!” Orot ma’am fasi’iwa’an misir an yan bat busuruf remor.
11 Mokyro ekurãkasẽ eneryke tyya xine tõturuse toto oxime tõmirykõ ae imoihmãkomo. Ynara tykase toto:
11 Sabuw rou’ay gagamin na’in hima’am abisa Paul sinaf hi’i’itin basit Laikonia turamaim fanah sib hio, “Anababatun god orotobe himatar isat hina hitit!”
12 Morarame Panape tosehpase Jupiteme toto a. Pauru roropa tosehpase Mekuriome, ynororo rokẽ oturuketyme exiryke.
12 Naatu Barnabas wabin Zeus hiwab naatu Paul wabin Hermes hiwab anayabin Paul tur bi’ukwarin.
13 Morarame pyaxi tooehse Jupite pyaxiry. Pui tonehpose eya jahkatohme pata ehpikoxi tynekarorykõme Pauru tomo a repe. Otyro ekuru roropa tonehse eya xine ekarotohme Pauru tomo a.
13 Zeus ana firis, i ana Tafaror Bar gagamin i bar merar ufunane batabat, firis naatu sabuw bairi hikokok i Tur Abarayah hai sibor hitayai. Imih firis cow naatu beran bow na bar merar ana fur awanamaim tit.
14 Yrome moro eneryke tyya xine tururume toytose ynaroro toto htoko. Tupõkõ tyxihxihkase eya xine. Tõmitase ynaroro eya xine:
14 Baise Barnabas, Paul hairi sabuw abisa hibiwa’an hi’itih hairi hai faifuw hiseb naatu hinunuw sabuw hai founamaim hirun hio,
15 — Oty katoh pui zahkãko matou? Ahno rokẽ ynanase, ritõ kara. Ritonõpo omiry ekarose ynanoehno oya xine, oorypyrykõ rumekatohme oya xine. Ritonõpo omipona rokẽ oexirykõ se ynanase. Ritonõpo mokyro kapu rihpono, nono roropa, tuna roropa, kapuaõkõ roropa, nono põkõ roropa, nakuaõkomo, enara. Emero tyrise Ritonõpo a, tykase Pauru eya xine.
15 “Kwa aisim iti kwasisinaf? aki i orot maiyow orot babin kwa na’atube. Aki iti’imaim anan aiyabin i Tur Gewasin ana binan, sawar iti hai yabin en kwanihamiyen, naatu God ma’ama wanatowan yait iti mar tafaram riy naatu sawar wanawanahimaim tema’am bimataren isan kwanamatabir.
16 — Pake Ritonõpo tõturuse tyya rokene sero põkõ poko emero porehme. Ynara tykase ynororo: “Ah tamoreme nexĩ toto,” tykase Ritonõpo.
16 Marasika tafaram ta ta sabuw hai kok abisa hisisinaf i men rufutih,
17 Yrome tahxime kynosenepone samo. Tynyrihpyry kurã enepone roropa. Ynororo rokẽ konopo enehpõko mana kỹkyryrykõ ahtatohme, eperytatohme roropa. Kuohkõ ekarõko roropa mana tãkye kuehtohkõme kutuarõtatohkõme typoko, tykase Pauru Rixityra põkomo a.
17 baise mar etei sawar gewasih esisinaf imaim ekukubuna i turobe. Anayabin gagub marane iwa’an ere bay ana veya’amaim ematar bay ebit naatu dogor wanawanan yasisir awan ekakaratan.”
18 Morara karyke eya kuremỹme pui tõ onyahkara toh kynexine.
18 Paul, Barnabas hairi iti turamaim hisinaftobon sabuw rou’ay gagamin na’in hai siwar siboromih hibow hinan hio’otanih towa rufufurih.
19 Morarame juteu tõ tooehse Ãtiokia poe Ikoniu poe roropa. Tuhkãkõ maro tãtaomihtose toto Pauru etapatohme. Mame topu ke totapase eya xine rahkene. Ekepyry tarose eya xine sororohme pata ehpikoxi etapahpõkomo a.
19 Imaibo Jew sabuw hai ukwarih afa Antioch naatu Ikoniumane hinan sabuw hiora’ahih himisir Paul higam hiu, naatu kabayamaim hirab hitain hitit hin bar merar ufunane hihamiy, hinotanot i morob hirouw.
20 Yrome zomye tõximõse Jezu poetory tõ ahtao, towõse ropa Pauru. Mame pata pona toytose ropa ynororo. Yrokokoro toytose ynororo, Panape maro Terepe pona.
20 Baise bai’ufununayah hiru’ay hi’ar bebera’uh hibatabat inu’in misir matabir in bar merar tit, mar to i Barnabas hairi hin Derbe hitit.
21 Morarame Ritonõpo omihpyry kurã tokarose moro pata põkomo a Terepe põkomo a. Turuse toto ahtao Pauru a Jezu poetoryme toehse toto tuhkãkomo. Moromeĩpo toto tamorepakehse tyya xine ahtao toytose ropa toto Rixityra pona. Morotoino toytose toto Ikoniu pona. Morotoino Ikoniu poe toytose ropa toto Ãtiokia pona, Pizitia põ pona.
21 Paul, Barnabas hairi Tur Gewasin Derbe wanawanan hibinan naatu bai’ufununayah moumurih na’in hibow. Imaibo himatabir maiye hin Lystra, Ikonium naatu Antioch hitit Syria wanawanan.
22 Moroto Jezu poetory tõ tyjamihtanohse ropa Pauru tomo a. Turuse roropa toto eya xine jũme Ritonõpo omipona toto ehtohme.
22 Nati’imaim bai’ufununayah hibaisih naatu koufair hitih hi’uwih hio. “A baitumatum kwabaib imaim kwaniturobe kwanama, yababan moumurih maiyow boro tanabow, imaibo tanan God ana aiwobomaim tanarun.”
23 Morarame Jezu poetory tõ oximõtoh punero Ritonõpo omiry poko amorepatõkõ tymenekase Pauru tomo a. Mame tõturuse toto Ritonõpo maro. Tõtururukõke Ritonõpo maro otuhpyra toto, amotyryae rokẽ tõtuhse toto.
23 Ekaleisia hai kou’ay tata wanawanahimaim Paul Barnabas hairi orot ukwarih hirubinih, hibow naatu hiyohar isah hiyoyoban sawar, imaibo Regah i hai baitumatum ana’an umanamaim hiya.
24 Morotoino Pizitia enatyry tymakuohse Pauru tomo a Panape maro. Etypohpyra toytose toto Pãpiria pona.
24 Tafaram Pisidia wanawanan hi’afuw hirabon rounane hire’er ufunamaim hina Pamfilia hitit.
25 Morotoino Peje po Ritonõpo omiry tokarose ropa eya xine. Moromeĩpo Ataria nakuataka toytose toto.
25 Naatu Perga imaim hibibinan ufunamaim hire hina Atalia hitit.
26 Moroto tõtyrise toto wapu aka tosaka xine toytotohkõme ropa Ãtiokia pona, Xiria põ pona. Moroto ro Pauru ahtao pake, Jezu poetory tõ tõturuse Ritonõpo a toto ewomatohme, aomiry poko imehnõ amorepase toto ytoryhtao. Morarame aomiry poko toto amorepakehxĩpo toeramase ropa toto.
26 Wa imaim hibai himatabir maiye hin Antioch hitit, efan nati’imaim God ana tafafar naatu ana manaw ana kabeber hibai bowabow hibusuruf hibowabow yomanin himatabir hina nati’imaim hi’asa’ub.
27 Morarame tooehse ropa toto ahtao Jezu poetory tõ tanonohpose toto, tõtururukõ etatohme eya xine, Ritonõpo Zuzenu maro toerohtopõpyrykõ poko.
27 Imih hina Antioch hititit ana maramaim ekaleisia sabuw etei hi’af ayuwih hai tur hiowen mi’itube God i wanawanahimaim sinaf baitumatum ana etawan botawiy Ufun Sabuw auman isah.
28 Morarame okynã toehse toto moroto Jezu poetory tõ maro.
28 Naatu bai’ufununayah bairi nati Antioch imaim bairi manin maiyow hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.