1 Coríntios 7

Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Onymerohpyrykõ yneneryme enease. Moro poko ynara mekaropoatose ya: “Yna pytary zae Ritonõpo a nae?” matose.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Yrome tuhke iirypyrymãkõ nae. Pytara toh repe imehnõ pyxiã poko toehtohkõme. Popyra mã toto. Morara exiryke kurehxo ya orutua kõ pytary typye toto ehtohme. Morararo nohpo tõ roropa, iniotarykõ kure ya tynioke toto ehtohme emero.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Orutua komo, kure ehtoko opyxiãkõ maro. Opyty amaro se ahtao imaro exiko. Opyxiãkõ tymoise oya xine ahtao kure iniome matose. Xihxi tomo, amaro se onio ahtao imaro ehtoko. Oniokõ tymoise oya xine ahtao kure matose.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Xihxi tomo, õkokõ esẽme nymyry pyra matose. Tosẽke matose, oniokõ ke. Morararo orutua komo, õkokõ esẽme nymyry pyra matose. Tosẽke matose opyxiãkõ ke.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Xihxi tomo, oniokomo a: “Amaro se pyra ase,” kara ehtoko. Morararo orutua komo: “Amaro se pyra ase,” kara ehtoko opyxiãkomo a. Ynara karyhtao oya xine: “Oximaro pyra sehne aporo,” karyhtao oya xine asakoro ro, yronymyrymehxo Ritonõpo maro õtururukõ poko oehtohkõme, kure. Tuhke pyra onyhtoko oximaro pyra. Imeĩpo oximaro ehtoko ropa imehnõ poko penetara oehtohkõme, iirypyryme oripyra xine joroko tamuru ehtohme.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 “Opytatoko kẽty,” kara ase. “Oniotatoko kẽty,” kara roropa ase, nohpo tomo a. Opytarykõ se awahtao xine, opytatoko. Zae matose. Xihxi tomo, oniotarykõ se awahtao xine oniotatoko.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Tãkye ase typye pyra jehtoh poko. Orutua kõ emero ysã toto ahtao kure ya exiry. Yrome Ritonõpo osenetupuhtoh kypoko xine oxisã pyra mana. Toitoine Ritonõpo poe pytara mã toto. Iirypyryme pyra roropa mã toto. Imehnõ Ritonõpo poe ro pytãko mã toto. Tupime otarame eya xine exiry typye pyra toto ahtao. Otarãme tyyrypyrykõ poko exiry toto. Naeroro kurehxo Ritonõpo a ipytarykomo tyyrypyrykõ poko pyra toto ehtohme.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 “Pytara ehtoko,” ãko ase pytara ro exiketomo a. “Niotara ehtoko,” ãko ase niotara ro exiketomo a, pytỹpo tomo a, enara. Kurehxo ya toiroro oexirykomo ysaaro.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Yrome typenekehse awahtao xine oniotatoko, opytatoko, enara. Kurehxo Ritonõpo a oerẽnarykomo, popyra openetarykõ poko oexirykomo, tynioke pyra awahtao xine, typye pyra roropa awahtao xine.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 — ausente —
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 — ausente —
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Imehnõ Jezu poetory tomo a ypoe ro ynara ãko ase, Kuesẽkõ nymeropohpyry kara: “Opyxiãkõ Jezu onenetupuhpyra ro ahtao, yrome amaro xine se ro toto ahtao, toto onurumekara ehtoko.”
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Morararo matose nohpo tomo. “Oniokõ Jezu onenetupuhpyra ro ahtao, yrome amaro xine se ro toto ahtao, toto onurumekara ehtoko.”
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Toto onurumekara awahtao xine kure oniokõ rĩko Ritonõpo mana Jezu onenetupuhpyra toto ahtao ro. Kure toto rĩko Ritonõpo mana opokoino xine amaro xine toto exiryke typyxiãkõ onurumekara toto exiryke. Morararo kure opyxiãkõ rĩko Ritonõpo mana Jezu onenetupuhpyra toto ahtao ro Jezu poetory maro toto exiryke tyniokõ onurumekara toto exiryke. Morara pyra ahtao opoenõkõ Ritonõpo waro pyra exiketõ poenõ sã rokẽ exiry. Yrome kure toto rĩko Ritonõpo mana, typoetory maro toto exiryke.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Mame oniokõ Jezu poetory kara ahtao, mame orumekarykõ se toto ahtao, Jezu poetoryme awahtao xine, otara pyra orumekatorỹko mã toto. Opyxiãkõ Jezu poetoryme pyra ahtao, mame orumekarykõ se toto ahtao, Jezu poetoryme oexirykõke, otara pyra orumekatorỹko mã toto. Morarame turumekase awahtao xine opyxiãkomo a, oniokomo a roropa Jezu poetoryme awahtao xine tymyhpokase ropa sã matose. Naeroro: “Jurumekara exiko,” kara ehtoko oniokomo a, opyxiãkomo a roropa. Toto maro oxiehno pyra kuexirykõ se Ritonõpo mana.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Naeroro xihxi tomo, oniokõ onurumekara ehtoko. Otarãme opokoino xine onio Jezu enetupuhnõko mã toto. Orutua komo, opyxiãkõ onurumekara ehtoko. Otarãme opokoino xine opyxiãkõ Jezu enetupuhnõko mã toto.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Tyjamitunuru ekarõko Ritonõpo kyya xine mana orẽpyra kuehtohkõme inyrohmanohpotoh poko. Naeroro aomipona ehtoko. Toerohtohke mexiatose Jezu enetuputyryhtao oya xine. Moro erohtoh onurumekara ehtoko. Ipoko erohtoko ro. Morararo Jezu poetory tõ amorepãko ase emero pata tõ punero.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Tysahkase aexityãme awahtao xine Jezu poetoryme toehse awahtao xine asahkatopõpyry poko torẽtyke pyra ehtoko. Morararo matose onysahkara awahtao xine Jezu poetoryme toehse awahtao xine esahkapopyra ehtoko.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 “Jomipona nymyry matou?” ãko rokẽ Ritonõpo kyya xine mana. “Opihpyry mysahkatou?” kara ynororo kyya xine. “Onysahkara ro matou?” kara roropa mana.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Toerohtohke mexiatose okohmarykohtao Ritonõpo a typoetoryme oehtohkõme. Morararo ehtoko, oerohtohkõ poko erohtoko ro.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Toitoine imepỹ namotome mexiatose tykohmase awahtao xine Ritonõpo a. Otara kara. Oesẽkõ poetoryme erohtoko ro. Yrome tokumẽtasão apoiry waro awahtao xine apoitoko.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Namoto tõ ytoytõko tamoreme xine pyra. Tosẽkõ omipona rokẽ ytoytõko mã toto. Yrome namoto tõ Jezu poetoryme toehse ahtao namotome pyra sã toehse ropa mã toto. Kuesẽkõ omipona rokẽ toehse mã toto. Mãpyra namotome pyra awahtao xine Kyrixtu enetuputyryhtao oya xine Kyrixtu namotome toehse matose, oesẽkõme toehse aexiryke.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Topehke typynanohse matose Ritonõpo a. Naeroro imepỹ namotome pyra ehtoko. Kyrixtu omipona rokẽ ehtoko.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Wekyry tomo, typynanohse awahtao xine Ritonõpo a aomipona toehse mexiatose. Morararo ehtoko, seromaroro. Aomipona exikehpyra ehtoko. Onurumekara ehtoko Ritonõpo maro awahtao xine.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Onymerohpyrykõ ae mekaropoatose niotara ro exiketõ poko, pytara ro exiketõ poko roropa. Moro poko jurupyra Kuesẽkõ nexiase. Naeroro: “Kuesẽkõ omi poe ourutorỹko ase,” kara ase. Naeroro typynanohse jexiryke, aomipona roropa jexiryke zae ehtoh enetupuhnõko rokẽ ase.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Kyzehnotokõ kyhtomatorỹko mana pitiko rokẽ pyra, Jezu poetory tõ kara. Naeroro typye pyra awahtao xine kurehxo ya morara oexirykomo.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Typye awahtao xine opyxiãkõ onurumekara ehtoko. Mãpyra typye pyra awahtao xine pytara ehtoko.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Opytarykohtao iirypyryme pyra matose. Morararo tyniokẽkara niotaryhtao iirypyryme pyra mana. Yrome tupimehxo sã exiryke seromaroro morara ãko ase, oetuarimarykõino.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Wekyry tomo, okyna hkopyra Kyrixtu oehnõko ropa mana. Naeroro typye awahtao xine yronymyryme Kyrixtu nyrohmanohpotoh poko ehtoko typyãkara samo.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Morararo oxixikariketomo, emynyhmara exiketõ sã ehtoko, tãkye exiketõ samo. Exianaketomo, atãkyemara sã emynyhmatoko. Osepekahketõme awahtao xine onepekatyhpyrykõ esẽme pyra sã ehtoko.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Tymõkomoke exiketyme awahtao xine tỹpokõke pyra sã ehtoko, okyna hkopyra sero nono enatyryke.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Mõkomo tõkehko apoiry poko oya xine torẽtyke oexirykõ se pyra ase. Typye pyra exiketõ Kuesẽkõ nyrohmanohpotopõpyry a rokẽ tuaro Kuesẽkõ ãkyemapory se toexirykõke.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Yrome typye exiketõ tỹpokõke exĩko toto, mõkomo apoiry poko osenetupuhnõko roropa toto typyxiãkõ ãkyemapory se toexirykõke.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Asakorõ omipona se exĩko toh mana. Ritonõpo omipona se, typyxiãkõ omipona se, enara toh mana. Atapiakãko sã toh mana. Yrome tyniokãkara Kuesẽkõ nyrohmanohpotopõpyry a rokẽ tuaro. Aomipona se rokẽ mã toto. Tãkye rokẽ tosẽkõ riry se roropa mã toto. Yrome tynioke exiketõ tỹpokõke exĩko, tymõkomorykõ apoiry poko osenetupuhnõko, tyniokõ ãkyemapory se toexirykõke.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Morara ãko ase ãkorehmarykõ se jexiryke. Tupimehxo opytarykõ riry se pyra ase repe. Zae oexirykõ se rokẽ ase, Ritonõpo omipona, Kuesẽkõ nyrohmanohpotopõpyry poko oehtohkõme yronymyryme.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Asakoro ro orutua, nohpo, enara torẽnarykõ se toehse tahtao xine, yrome ynara karyhtao tyya xine: “Oximaro pyra ekurehnõko sytase,” ãko otarame toh mana. Yrome ynara toto amorepãko ase, otarame õpenehpyrykõ maro pyra awahtao xine zae pyra exĩko matose. Morara exiryke õpenehpyrykõ se ro awahtao xine yronymyryme oerẽnarykõ kure mana imaro. Iirypyryme pyra matose morara awahtao xine. Kurehxo opytarykomo.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Mãpyra imepỹ tamoreme tõsenetupuhxĩpo typytary se pyra toehse tahtao, kure roropa mana. Toiroro se rokẽ tahtao, penetara roropa tahtao nohpo poko, tuaro ynororo, kure roropa ynororo pytara tahtao.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Naeroro nohpo maro opytarykohtao kure Ritonõpo a matose. Yrome pytara awahtao xine kurehxo ya mana.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Xihxi tomo, tosẽke matose oniokõ orihpyra ro ahtao. Yrome toorihse oniokõ ahtao, oniotary se ropa awahtao xine kure oniotarykõ ropa Jezu poetoryme orutua ahtao rokene.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Yrome ynara enetupuhnõko ase, toorihse oniokõ ahtao tãkyehxo mehtory niotara ropa awahtao xine. Ritonõpo Zuzenu poe morara enetupuhnõko ase. Naeroro jomiry etatoko.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.