1 Coríntios 10
Ritonõpo Omiry: A Bíblia Sagrada na língua Aparai do Brasil (APYNT) vs AAI
1 Wekyry tomo, osenetupuhtoko kytamurukõ poko. Moeze maro toytorykohtao ahno esao pyra toto typynanohse Ritonõpo a. Akurũ zopino toh kynexine. Tuna konõto Tahpiremã takuohse roropa eya xine.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Mame tuna konõto akuotyryhtao eya xine, Moeze marõme tõpurihkase toto tuna konõto kuao, akurũ ao, enara.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Ritonõpo nenehpohpyry kapu ae tonahse eya xine emero porehme.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Ritonõpo nekarohpyry tõse roropa eya xine. Topu ae tuna tutũtase, toto okurume. Yrome moro topu Jezu Kyrixtu enetupuhtoh kynexine. Toto maro toytose ynororo.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Yrome Ritonõpo zamaro pyra tuhkãkõ kynexine. Morara exiryke toorihse toto ahno esao pyra toytorykohtao. Tõtonẽse toto sapararahme ona poro.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Morara tyripose Ritonõpo a kutuarõtanohpotohkõme, zae ehtoh waro kuehtohkõme. Tyyrypyrykõ poko typenetase kytamurukomo. Naeroro mokaro sã pyra sehtone, kyyrypyrykõ poko penetara sehtone ipunaka.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Toitoine kytamurukõ joroko tõ poko toehse, Ritonõpo omipona pyra. Otuhtoh konõto tyrise eya xine tyneponãmarykõ ẽpataka, tõsemeikase toto. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme pake moro poko: “Typorohse toto tyneponãmarykõ ẽpataka. Tõtuhse toto, eukuru tõse eya xine roropa. Mame towõse ropa toto watohme,” me tymerose. Mokaro sã pyra sehtone, joroko tõ poko pyra sehtone ipunaka.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Imehnõ nohpo poko exiry popyra Ritonõpo a mana. Imehnõ orutua poko exiry roropa. Kytamurukõ toitoine nohpo tõ poko toehse ahtao tuhkãkõ toorihse toto, 23 miume toorihse toiro ẽmepyry ae rokene. Naeroro imehnõ pyxiã poko pyra sehtone, imehnõ nio tõ poko pyra roropa sehtone.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Kytamurukomo a Ritonõpo tyenonohse. Tykerekeremase toto a. Ynara tykase toto Ritonõpo poko: “Kypyno xine Ritonõpo mana. Kuãnohpyra xine mana iirypyryme kuahtao xine ro,” tykase toh repe. Mame tyyrypyrykõ poko toehse ahtao okoi tyripose Ritonõpo a toto esekatohme, tuhke. Naeroro Kuesẽkõ onyenonohpyra sehtone.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ritonõpo poko tãtakirimase kytamurukomo. Naeroro taorihmapose toto Ritonõpo nenyokyhpyry a. Toorihse toto. Naeroro Ritonõpo poko atakirimara sehtone.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Morara tyripose Ritonõpo a kytamurukomo a pake zuaro kuehtohkõme. Tymerose roropa tõmipona pyra exiketõ wãnohtopõpyry poko kutuarõtanohtohkõme, kytamurukõ sã pyra kuehtohkõme. Seromaroro sero nono enahsasaka mana. Naeroro pakatokõ Ritonõpo omipona pyra ehtopõpyry sã pyra sehtone.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Morara exiryke ynara kara ehtoko: “Iirypyryme pyra ase orẽpyra jexiryke,” kara ehtoko. Ynara rokẽ kahtoko Ritonõpo a: “Kuakorehmako Papa yyrypyry poko pyra jehtohme,” kahtoko Ritonõpo a.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Tukuhse awahtao xine ynara zuaro matose imehnõ roropa morararo tyyrypyrykõ poko tukuhse mã toto. Yrome jamihmehxo Ritonõpo mana. Tõmihpyry ae ro ãkorehmatorỹko mana tukuhse awahtao xine. “Epo nase,” ãko mana. Okuhnekõ aropõko roropa mana owinoino xine. Jamihme pyra awahtao xine ajamihtanohtorỹko mana oorypyrykõ poko pyra oehtohkõme. Ajamihtanohtorỹko mana oorypyrykõ rumekatohme oya xine.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Naeroro wekyry tomo, joroko tõ poko pyra ehtoko ipunaka.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Tuaro exiketõme matose ya. Naeroro zae jomiry ehtoh enetupuhtoko.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Jezu orihtopõpyry poko wenikehpyra kuehtohkõme oximõnõko sytatose. Mame uwa eukuru poko: “Kure mase Papa,” ãko sytatose Ritonõpo a. Ẽnõko sytatose emero porehme. Kyyrypyrykõ kurikary poko osenetupuhnõko sytatose toxixihmase Jezu exiryke wewe pokona kyyrypyrykõ epehpyryme. Morararo wyi enapyryhtao kyya xine Kyrixtu orihtopõpyry poko osenetupuhnõko sytatose porehme. Oximaro sytatose Jezu Kyrixtu maro. Tyjamitunuru ekarõko roropa mana kyya xine. Moro poko osenetupuhnõko sytatose moro wyi enapyryhtao kyya xine.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Oximõme wyi ohnõko sytatose Jezu orihtopõpyry poko osenetuputyry poko, tuhke kuahtao xine ro. Tuhke kymarokõ repe. Yrome Jezu enetuputyryke kyya xine, aomipona toehse roropa kuexirykõke toiro zokome sã sytatose tupuhpyke Jezu ke, kuesẽkõme aexiryke.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Juteu tõ poko osenetupuhtoko, Ritonõpo maro oturuketõ poko roropa. Tynekarorykõ etaparyhtao tyya xine tynekarorykõme Ritonõpo a, tõnõko roropa toto. (“Ritonõpo poenõme ynanase,” ãko osenetupuhnõko toto, moro tõsẽ onyryhtao tyya xine.)
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Ãmoreparykõ se roropa ase joroko poko. “Joroko tõ kure,” ãko imehnõ mã repe. Yrome Ritonõpo onymyakãmara mã toto. Joroko tõ eahmananõ azahkuru mana. Ynara osenetupuhnõko mã toto: “Tõsẽ ekarõko ase joroko zohme. Naeroro kure ase,” ãko toh mã repe.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Yrome etatoko pahne, moro tõsẽ riryhtao joroko zohme, Ritonõpo a moro onekaropyra matose. Joroko tamuru omi poe moro rĩko matose. Yrome joroko tõ poko oexirykõ se pyra ase ipunaka.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Mame Jezu orihtopõpyry enetupuhtoh eukuru enyryhtao oya xine Ritonõpo poenõme oexirykõ poko osenetupuhnõko matose. Naeroro ahno nekarohpyry joroko tõ okurume, moro onẽpyra ehtoko ipunaka. Ahno nyrityã ẽpataka eukuru riryhtao joroko okurume, moro onẽpyra ehtoko. Morararo wyi enapyryhtao oya xine Jezu orihtopõpyry poko osenetupuhtohme Ritonõpo poetoryme oehtohkõ poko osenetupuhnõko matose. Naeroro ahno nyrityã zotỹpyry onõpyra ehtoko, joroko tamuru omi poe moro zoty tyrise exiryke.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Zumoxike Kuesẽkõ onyripyra sehtone. “Orẽpyra ase Jezu motye,” karyhtao kyya xine joroko tamuru akorehmaneme exĩko sytatose. Mame joroko tamuru akorehmaneme kuahtao xine zumoxike exĩko Kuesẽkõ kypoko xine mana.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Ynara ãko imehnõ mã otarame: “Emero rokẽ poko sytatose Kyrixtu poetoryme kuexirykõke,” ãko toh mã repe. “Yrome emero pyra kure kyya xine mana,” ãko ase. “Emero poko ase Kyrixtu poetoryme jexiryke,” ãko roropa toh mã repe. Yrome emero pyra zae kuehtohkõ poko kuakorehmatorỹko mana.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Osepyno rokẽ pyra ehtoko. Imehnõ pyno ehtoko roropa. Kykyryrykõ poko rokẽ kuahtao xine imehnõ motye kuehtohkõme popyra sytatose.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 — ausente —
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 — ausente —
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Morarame Jezu poetory kara a oeahmarykohtao tytapyĩ taka otuhse oytotohkõme, itapyĩ taka oytorykõ se awahtao xine ytotoko. Mame: “Õty mose,” karyhtao oya xine moro tõsẽ poko onekaropopyra ehtoko. “Mose tokarose nae joroko zohme?” kara ehtoko. “Mose onõpyra ase popyra exiryke Ritonõpo a,” kara ehtoko roropa. Otuhtoko rokẽ rahkene.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Yrome ynara karyhtao rokẽ eya xine: “Mose joroko zotỹpyry,” karyhtao oya xine, onõpyra ehtoko morara tykase ekarone exiryke, zae ehtoh poko oexirykõ waro toto ehtohme.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Amarokõ tõsẽ onyry poko, oty kara matose, joroko zotỹpyryme ahtao ro. Yrome imehnõ Jezu poetory pokoino onõpyra matose zae pyra moro tõsẽ onyry enetuputyryke eya xine. Otarãme ynara ekaropory se matose: “Oty katohme imepỹ pokoino tõsẽ onõpyra hano? Eya rokẽ moro tõsẽ onyry popyra mana, joroko zotỹpyryme ekaroryke eya.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 ‘Kure mase Papa. Senohne onekarohpyryme ya,’ ãko ase Ritonõpo a. Naeroro oty katoh imehnõ yna kerekeremãko nae tõsẽ onyry poko yna a? Ritonõpo nekarohpyryme exiryke, ‘Kure mase,’ tykase ywy,” ãko otarame matose ya.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Etatoko pahne, emero poko awahtao xine kure Ritonõpo tyritoko. Tõsẽ onyryhtao oya xine, kure Ritonõpo ritohme tõtoko. Eukuru enyryhtao oya xine kure Ritonõpo ritohme ẽtoko.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Kure rokẽ ehtoko juteu tõ maro, juteutõkara maro, Jezu poetory tõ maro roropa, penekehpyra toto ehtohme Jezu enetuputyry poko.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Ysã ehtoko. Kure ehtoh rokẽ kuhnõko ase imehnõ maro emero, toto pyno jexiryke. Osepyno hkopyra ase imehnõ emero kure riry se jexiryke, toto pynanohtohme Kyrixtu a.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.