Mateus 25
Teoso sãkire amaneri (APUNT) vs VC
1 Xesosi sãpirenauatapanika:
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Sĩko ãtokoro kiĩkiterini, sĩko miĩkiteni.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Miĩkiteni anikari tirikapi koana, txamari !anikarina tirikapiã.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Kiĩkiterini anikari tirikapi koana. Apaka anikarina tirikapiã.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ipatrãotena !katimari apokini. Ininiã itaponoka ininiãna, imakanãtana.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 —Apanĩkanõka ikenakotarina: “Apokanapanoka. Hĩsapoka. Hãpiãkatari.”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 —Ininiã ãtokoroakoro õkitikaua, tirikapi iopotokaka, sa itxana.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ninoa miĩkiteni amanaãri kiĩkiterini tirikapiãte, kotxi miĩkiteni tirikapite oakaarita.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 —Kiĩkiterini apakapapiretana: “Kona. Tirikapiã ate nakiti !apakata hĩte ĩkapani. Ate ĩkapaninokara apakata. Hĩsa tirikapiã vẽtxitakarimoni. Hiamotariko.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 —Ininiã ninoa miĩkiteni sari tirikapiã iamotinina. Ninoa sikasaaki, ipatrãotena apoka. Ãtokoroakoro iposope inakani ĩroã iuakata aapokotxi ãki ĩtanorouatakari kiiniritiã. Itore totaãka.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 —Eereka ãtokoroakoro tirikapiã amotakani kanapiriã. Ninoa akirita: “Patrão, patrão, pimatakakinaua itore aĩroini ĩkapani,” itxana.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 —Ipatrãotena apakapapireta: “Hĩsipeka. Atão nisãpiretai. !Nimarotai hĩte.”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Xesosi sãkirauata:
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Xesosi sãpirenauatapanika:
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Isikari initiri apia imaroretakari txineiro ota sĩko mio. Ãti initiri isika txineiro ota ipi mio. Ãti initiri poiãoka imarotakari ãtika mio txineiro ota isikari iua. Eereka sipe itxa.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 —Sĩko mio apakapakari amotari tiitxi, eereka vẽtxita itxari. Ikara atoko ininiã apakaparo txineiro ota tesi mio.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Iua ipi ãti mio apakapakari iua atokokana itxa. Iua apakaparo ipi ipi pakini mio txineiro ota.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Iua ãtika mio txineiro ota apakapakari, ikisakari kipatxi, taka itxaro txineiro iua aariko ãki. Ikataro ipatrãote txineirote.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 —Eereka okananixiti inaka atoko ipatrãotena kanapiriã. Akiritana: “Kiãtokopa hĩtxataro nitxineirote?” itxana.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Iua sĩko mio apakapakari minari tesi mio. Iua sãpiretari ipatrãote: “Patrão, pite sikano sĩko mio txineiro ota. Patamata. Napakapari apikomoni sĩko mio txineiro ota pite ĩkapani,” itxa.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 —Ipatrãote apakapapiretari: “Erekapitikai pite. Erekari nitiritxi pitxaua. Erekari pinĩkatiniro nitxineirote. Erekapitikari pinĩkatiniri poiãoka nisikinii. Ininiã nauiritaiko itomaneri pinĩkatini. Ininiã pipoxokoniuatako notakata,” itxa.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 —Iua ipi mio ota apakapakari apoka. Iminaro ipi ipi pakini mio. Isãpiretari ipatrãote: “Patrão, pite sikano ipi mio txineiro ota. Patamata. Apikomoni nota apakaparo ipi mio txineiro ota pite ĩkapani,” itxa.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 —“Erekapitikai pite. Erekari nitiritxi pitxaua. Erekapitikari nitxineirote pinĩkatini. Erekari poiãoka pinĩkatini. Ininiã itomane nitakanapako pinĩkatini ĩkapani. Ininiã pipoxokoniuatako notakata,” itxa.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 —Eereka iua ãtika mio txineiro ota apakapakari apoka. Iua sãpiretari ipatrãote: “Patrão, nimarotai pite. Pataparaxinirei pite. Pite amotari pikiena, kotxi kona pite takarauata. Pite apari pikiena pimaparĩkauatakaniãtaã.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Nipĩkarauatiniã, nikipataro pitxineirote kipatxi ãki. Patamata. Oia pitxineirote,” itxa.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 —“Nitiritxi maerekati iareri pitxaua pite. Pimarotari niamotiniri nikiena, kotxi !nitakarauata. Pimarotari nota apari nikiena nimaparĩkauatakaniãtaã.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ikara atoko ininiã, pimanirekakaniãri piparĩkauatini, kinirepa kona pisikatari nitxineirote pãkomoni? Pisikaãkamaroko, napakapamaroko apikomoni nitxineirote nikanapiriãkasaaki,” itxa.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ininiã ãti ipaniãta:
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Kotxi apikomoni isiãkako iua itomaneri auakiti, ininiã apiata auinariko iua. Iua poiãoka auakiti, inakito mixirikaãkako.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ia ninitiri iareri hõka mapara piãkatximoni. Iuaã kãkiti txiapata. Akerakitatsiriĩta itsii xika.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Apikomoni Xesosi sãpirenauata:
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ikini uãkati kãkiti apotiitaãkako nota apisatoõ. Iuasaaki nikaiarikitatanako ninoa. Soti auĩte, kapra pakini piratakari ipiraakori koketakaniua ikaiarikitatini atokokanera, nota hĩtari iaxitikiri kaiarikitatana ikinimane kãkiti.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Pirãtxi piratakari takiniri soti auĩte ikikomoni, itakiniri kapra isanaremoni, iua atokokanera nota hĩtari iaxitikiri takari kãkiti erekarini nikikomoni. Kãkiti maerekani nitaka nisanaremoni.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 —Eereka nota kãkiti auĩte txanako ninoa kãkiti erekarini nikikomoni auakani: “Niri sikari erekari hĩtemoni. Hina. Hiĩroã auĩtetxi nininiãtaãua. Ia auĩtetxi nininiãtaãua maiamatapeẽkaika hĩte ĩkapani itixi kamikosaakipeka.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Mitxipeka ninatxitakasaaki, hĩte sikakienatapekano nota. Niposonatakasaaki, ãparaã hĩsikapekano. Ãti itixiti nĩkasaaki, hĩte apakapapekano nota.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Nimamãkanisaaki, mãkatxi hĩsikapekano. Namianatakasaaki, hinĩkatapekano. Kateia ãki nauakasaaki, himotikaẽtapekano. Ininiã hiĩroã,” nota kãkiti auĩte txanako kãkiti erekarini.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 —Ininiã kãkiti atão inakari kamakani apakapapiretariko: “Apiananiri, kirisaakipa pinatxitakasaaki, asikakienatai? Kirisaakipa piposonatakasaaki, ãparaã asikai?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Kirisaakipa ãti itixiti pĩkasaaki, aãpakapai? Kirisaakipa pimamãkanisaaki, mãkatxi asikai?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Kirisaakipa pamianatakasaaki, anĩkatai? Kirisaakipa kateia ãki pauakasaaki, amotikaẽtai?” itxanonako nota.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 —Ininiã nota kãkiti auĩte apakapapiretanako: “Atãopitikara nitxai hĩte. Kãkiti poiãori, nisãkire auiãkari, hĩtiretiniã, iuasaaki nota hĩtiretini atokokana hĩtiretari,” nitxanako ninoa.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 —Iuasaaki nitxanako nisanaremoni auakani: “Hĩsipeka. Teoso misiritaiko hĩte, kotxi !hĩkĩpitari iua sãkire. Hĩsipeka arikatxi maxipokatimoni. Teoso kamari iua arikatxi, Satanasi misiritikoãtaã tĩkane, Satanasi nitiriakori misiritikoãtaã tĩkane. Hĩsipeka iuamoni.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kotxi ninatxitakasaaki nipokori !hĩsikano. Niposonatakasaaki, ãparaã !hĩsikano.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ãti itixiti nĩkasaaki, !hinirekano haãpoko napokini. Nimamãkanisaaki, kona mãkatxi !hĩsikano. Namianatakasaaki, !hinĩkatano. Kateia ãki nauakasaaki, !himotikaẽtano,” itxanako kãkiti maerekani.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 —Ininiã ninoa apakapapiretariko: “Apiananiri, pinatxitakasaaki, piposonatakasaaki, pamianatakasaaki, pimamãkanisaaki, kateia ãki pauakasaaki, ãti itixiti pĩkasaaki, kirisaakipa ate !apakapai?” maerekani txanoko nota.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 —Ininiã nota kãkiti auĩte apakapapiretanako ninoa: “Atãopitikara nitxai hĩte. Himanirekakanisaakiri hĩtiretiniri kãkiti poiãori nisãkire auiãkari, iuasaaki !hinirekari nota hĩtiretini,” nitxanako ninoa.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 —Ininiã Teoso iokanatanako ninoa maerekani kamakani misiritikoãtaã. Iuaãtaã ninoa misiritaãkapikako. Imisiritikona kona xipokaikako. Kãkiti atão inakarinoka kamakani auapininiika imaxipopekaniika Teosokata —itxa Xesosi.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.