Mateus 9

Apurinã NT (APU_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ininiã Xesosi iereẽtaua kanauaã. Ikanapiriã iua auinimoni Kapanaoõ sitatxitimoni.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Ãtikaka kikiakori minari matĩpokotakati Xesosimoni. Xesosi imarotari ninoa auikiniri iua sãkire. Ininiã itxari: —Namarite, pipoxokoniuatako. Pimaerekani makatxakapeẽkaika —itxa.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Iuasaaki aua ãtikaka kaiõkatsoparerini iuaã. Ninoa ãkixinireẽ itxana: —Kona erekari isãkire. Teosonanira posotari kãkiti maerekani imakatxakini —itxana ninoa.
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Xesosi imarotari maerekati ixinikakitina ãkixinireẽna. Ininiã iua txa: —Kinirepa hĩuãkatari nisãkire maerekati inini?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Nitxari iua imaerekani nimakatxakini, txamari !himarotari imaerekani atão nimakatxakini. “Põkitikaua. Pitĩpokota,” nininiã, himarotari nisãkire atão ininiãua, kotxi hĩtikari. Niposotiire imaerekani nimakatxakini ĩkapani, niposotiire iua nõkitikini ĩkapanitxikana.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ininiã uatxaika noerekai hĩte, Teoso iokanatano nota hĩtari iaxitikiri ĩkorapokoritimoni kãkiti maerekani nimakatxakini ĩkapani —itxa Xesosi. Ininiã itxari matĩpokotakatimoni: —Põkitikaua. Pisirimata pikoseka, sipe pitxa paapokomoni —itxa Xesosi.
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Iuasaakipeka iua õkitikaua, aapokomoni sipe itxa.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Ikara inakari apanakini itikasaaki, ipĩkarauatana. —Peerekari Teoso, kotxi iua oerekari iposotiire kãkitimoni —itxana.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Ikara inakari oereka atoko Xesosi sipeka. Isikasaaki, itaõkitari Mateo inakori. Auĩtetxiakori txineirote apotiitakari iua. Xesosi napakasaaki, iitopãkanãta txineiro apakapiniãtaã. Ininiã Xesosi txari: —Masa notakata pimoianatinino ĩkapani. Ininiã Mateo õkitikaua, Xesosikata sa itxa.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Eereka Xesosi imoianariakorikata nipokota Mateo aapoko. Txineiro apotiitakani, apanakini kãkiti maerekati kamakani pakini apoka Xesosikata inikinina ĩkapani. Kãkiti kona potxitari txineiro apotiitakani, kotxi ninoa sikaro oa txineiro ãti uãka auĩteakorimoni. !Neerekana ninoa.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Pariseoakori itikari ninoa nipokotini, ininiã itxana Xesosi moianariakorimoni: —Kinirepa hĩauĩte nipokota txineiro apotiitakanikata, maerekanikata? —itxana.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Ininiã Xesosi kenakotari ninoa sãkire. Itxa: —Maerekati kamakari amianatakari atoko itxa. Ninoa nirekari erekape ininina. Kãkiti mamianatakani !inirekari ipini sikakarimoni isinina. Amianatakaninoka nirekari ipini sikakarimoni isinina. Hĩte !inirekari nota makatxakiniri himaerekani, kotxi hĩte uãkatari !auari himaerekani.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Hĩxinikariko ia Teoso sãkire iõkatsopatakori:Nota ina ĩkorapokoriti kona kãkiti “atão inakarinoka kamakarino nota” inakani ĩkapanini, kotxi ninoa uãkatari erekarini ininiãuana, txamari kona erekana. Kãkiti maerekati kamakani ĩkapanira nina nota uai imaerekanina itakanapinina ĩkapani —itxa Xesosi.
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Eereka Xoão kapatxisareri moianariakori apoka Xesosimoni. Itxana: —Ate, pariseoakori pakini atakanapari anipokotini itokata Teoso amisãkiretini ĩkapani. Kinirepa pite moianariakori !itakanapari inikinina Teoso imisãkiretinina ĩkapani? —itxana.
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Ininiã Xesosi apakapapiretana: —Nota kiiniri kamakari atoko nitxa. Kiki nirekiniã ĩtanorouatini, ikamari kiiniri. Iuasaaki imoianariakori kona nirekari imatinaniuatinina, iua ninoakata auakasaaki. Ininiã kona itakanaparina inikinina Teoso imisãkiretinina ĩkapani. Ãti õti nimaĩkaãkako. Nanikaãkako ninoa mauakaniãtaã. Iuasaakiko itakanaparina inikinina Teoso imisãkiretinina ĩkapani —itxa Xesosi.
15 Jesus respondeu:
16 —Kiomãtxiakori kitxakapirĩka auakani sãkirekata kona hĩkoketapiri nota sãkire. Ikara hĩkaminiã, ininiã mãkatxi kitxakari amaneriã hĩtãpanatini atoko itxa. Mãkatxi kitxakari amaneriã kona hĩtãpanatape, kotxi parokasaakiri, amaneri txikika, ininiã ikatsorãkari mãkatxi kitxakari. Ininiã mitari itsorãkare. Mãkatxi amaneri nota oerekakiti atoko. Mãkatxi kitxakari, kãkiti kitxakapirĩka oerekakiti atoko itxa. Hĩkoketiniãri kitxakapirĩka oerekakiti, amaneri oerekakitikata, imakinika xipoka.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 —Kitxakapirĩka kãkiti takari iãriã sako aamata kamakori ãki. Iuasaaki kona kãkiti takari amaneri iãriã kitxakari mata ãki, kotxi iãriã txiõkaãtakasaaki, itiãkaãpota. Ininiã omata kitxakari tsorakitako, kotxi paikori. Kona itiãka. Ininiã iãriã katxaka. Iãriã, aamata pakini xipoka. Amaneri matariã itakaãka iãriã amaneri. Ikara atoko ininiã, erekapitikari. Kona ixipokapaniko. Iua atokokana kona hĩkoketapiriko kiomãtxi kitxakapirĩka oerekakiti nota oerekakitikata —itxa Xesosi sãkire.
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Xesosi sãkirauatapanika, inakasaaki Xoteoakori auĩte apoka iuamoni. Ikapotoreẽkaua Xesosi apisatoõ. Itxa: —Namarite opinanapanoka. Masa. Piuako pitaka oa nopini, ininiã kona opina —itxari Xesosi.
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Ininiã Xesosi imoianariakorikata õkitikaua, iuakata sa itxana.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Isikasaakina, sito apoka iua porikimoni. Oamianare oãrẽka !iotokiniãro. Tosikanani oamianatini. Oãpokasaaki, omaãtakari imãka imapotomatare.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Oãkixinireẽ otxa: —Imãka nimaãtakiniã, erekape nitxako —otxa. Ininiã otikakari imãka.
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Iuasaakipeka Xesosi kirioka, atamata itxaro: —Namarite, kataparaxinire pitxako. Pauikari niposotiire, ininiã erekapekai —itxaro. Iuasaakipeka oa erekape.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Iposo atoko Xesosi sari Xoteoakori auĩte aapokomoni. Iuaã apokasaaki, iĩroã. Itikari sokonaki xõkakani, itomaneri kãkiti txiapatakani apaka.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Ininiã Xesosi: —Mapara hĩsa, kotxi oa amarini kona opina. Omakanãta —itxa Xesosi. Ininiã ninoa napetari Xesosi: —!Omakanãta. Opĩpe. Pite !imarotari —inapetarina.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Ikinimane mapara isikasaakina, Xesosi sari oa ãtokoromoni. Imaĩkaro ouako. Iuasaakipeka oõkitikaua.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Ikara ene iaripireta iua tõpa.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Iposo atoko Xesosi sipe. Iuasaaki ipi mõsiãreni sari iua tikini. Iuasaaki ninoa akiripoakata: —Tavii apika mekanirii, piamonĩkaua ate —itxana.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Aapokotxi Xesosi ĩroãkasaaki, ninoa ĩroã apaka. Ininiã Xesosi: —Hãuikatari niposotiniri erekapeka nitxĩkitakinii hĩte? —itxa Xesosi. Ininiã ninoa: —Ari, Apiananiri —itxana.
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Ininiã itakapiotaua ninoa oki nopini. Ininiã itxa: —Ari, hãuikakiti iaõka itxako —itxa Xesosi.
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Iuasaakipeka ninoa kõsiãrepeka itxana. Ininiã Xesosi: —Kona hĩsãpiretapiri nikamakiti apanakinimoni —itxa Xesosi.
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Eereka ninoa sipe. Txamari iaripiretarina ikamakiti ikinika iua tõpa.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Ninoa kiki potorikasaaki, masãkireti anikaãka Xesosimoni. Iua kona kasãkireri, maerekati matamatakoti auaĩtotakiti xika.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Iuasaaki Xesosi omitikari iua maerekati matamatakoti. Iuasaakipeka iua kiki sãkirauata. Itomaneri kãkiti itikari. Iuasaakiika ninoa tikoka. Ininiã itxana: —Ikinika Isaeo tixiniã auakani, mitxi !itikapanikari ĩkora atoko inakari —itxana.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Txamari pariseoakori txari: —Xesosi omitikari maerekati matamatakoti Satanasi posotiireẽ —itxana. Na atão ninoa sãkire.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Ininiã Xesosi sari ikini sitatxiti tõpa. Aapokotxi auiniãtaã apaka isa. Oerekarauata aiko Xoteo apotiitiniãtaãua. Isãpiretari Teoso iokanapirena erekari, Teoso auĩtetxi ininiãua pirena. Apaka erekapeka itxĩkitakana ikinipoko amianatakani. Ikini sereti amianari aua kãkitimoni. Ikinika imakananita.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Atamatakasaakina ninoa kãkitipokoni, iamonĩkana ninoa, kotxi soti auĩte minĩkatakoni atoko itxana, kotxi !imarotarina isinimonina. Imaãkauana.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Ininiã itxari imoianariakori: —Kaiãori kãkiti iposope auikiniri nisãkire, txamari !imarotarina nisãkire, kotxi !ikenakotapanirina. Ninoa kikio erekari atoko itxana. Imakinika iposope iuaã. Ininiã iposope auikinirina nisãkire. Txamari, poiãoka parĩkauatakani aua nisãkire isãpiretinina ĩkapani.
37 Então disse aos discípulos:
38 Ininiãkara himisãkiretariko Apiananiri iaxitikiri iokanatinina parĩkauatakani iua sãkire auiãkani apotiitinina ĩkapani. Ikara atoko hĩtxako Teosomoni —itxa Xesosi.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.