Romanos 7
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Ang di diek nga, ang kapala ngan lomu galanga ye wer, bong o lomu kalli, too? Bet tool atu, in wer ke Maro ole iyei mai panga a inepe parmana ye kene yo inepe matana rerene ye i, in leu.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Nga ole awete le ananpootoo nen. Kumata le garup atu bet iyooloo tamoto atu nga, ngan ole itoo wer ke kerenge dook a inepe le imede ye nintooroo ye kene yo nintooroo tani in inepe matana rerene ye i. Bong kumata le bet nintooroo imata nga, ngan garup tani in wer ke kerenge igunkala mulu tiap.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Ngan nen le kumata bet nintooroo inepe matana rerene go, inbe garup tani in la iyooloo tamoto san mulu nga, ngan ye in tiweta ye garup ke geingi bauk. Bong kumata le bet nintooroo tani in imata nga, ngan ye in wer ke kerenge igunkala mulu tiap. Nen le kumata bet iyooloo tamoto san mulu nga, ngan o ke bet tiweta ye garup ke geingi bauk, ngan tiap.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Le ang di diek nga, ngan gaongo leu, ang ngan kanepe gurana yo ke wer ke Maro ngan parmana mulu tiap, yesoo ye kene yo tipatoto Kirisi lo kai palasingi kaini a imata ye in nga, ngan ben ang ngan kaye kammata. Nen le ang ngan kammata oo, inbe wer taukan gurana yo bet iyei mai pang nga. Inbe dookoot nga, ang ngan kayei ben di tooltool ke tool san yo imadit ye ni ke matenge in nga, ngan bet nen a katoo dada dook mata yo bet Maro lon ponana ye nga.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Mugu ye kene yo tatoo lodo gurunu ye in nga, ngan dada dook tiap yo iken lodo nga, ngan iyolidi bet la tayei dada dook tiap ke sennene. Ngan wer yo igunkalidi ye dada dook tiap ke sennene i, in ipamadit lodo ye dada ke sennene, ngan le lodo mai san bet la tayei ye tiniidi. Ngan tina nen nga, le idi nga tayei dada dook tiap yo bet iyei idi a tammata le tapa so nga.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Bong dookoot nga, idi nga dawa ben tammata oo, le so tani yo mugu ngan iparamidi i, in iparamidi mulu tiap. Nen le idi nga, wer in taukan gurana yo bet iyei mai paidi mulu nga, le idi nga tamot ye dada gurunu ke toongoo wer yo tiwode ilo ye rau i. Ngan nen le dookoot nga tatoo dada paunu yo ipa ye Maro Amunu Silene i.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Ngan nanga, nga ole tawete balai? Ole tawete bet wer ke Maro yo ikap pang Mose ngan dook tiap, too? Tiap yege! Bong ole ananpootoo yau nen, kumata le wer tina ngan bet ipapos sennene kiau tiap nga, ngan matin nga le au i lok galanga ben nga akapsap, ngan tiap. Ngan nen le ye wer, ngan au i ole lok galanga nen, dada yo bet matak gorengana ye so kidi tooltool kapala ye i, in dada dook tiap ke sennene, yesoo wer ke Maro yo ikap pang Mose ngan iwete nen, “Ken matamu gorengana ye so kidi tooltool be.”
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Bong ye kene yo lok galanga ben wer tina ngan igunkalau ye dada dook tiap nga, ngan iyei au le matak gorengana ye dada dook tiap matana matana a lok bet le ayei. Le kumata nga yo bet wer siap nga, ngan matin nga le sennene taukan gurana yo bet iyei idi, a bet nen ngan tayei so dook tiap tina nga.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Mugu ngan ye kene yo au i lok galanga ye wer tiao nga, ngan anepe le lok pusbe, yesoo mala bet lok rru ye so yo ayei, ngan tiap. Bong yeiso bet lok galanga ye wer, ngan le pattu leu be ayetai nen, au i nga ayei sennene, le ayei ben tool yo imata koot i.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Le kakamata, wer tina ke Maro yo itar bet ikaua nepongo dook mata pang di tooltool, ngan la iyei di a timmata nga.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Bong ye kene yo au i lok galanga ben wer igunkalau ye dada dook tiap ke sennene nga, ngan iyei au le lok mai san bet la ayei. Le ye dada tani i, in ben sennene ikaua llungunu yau, a la ayei sennene. Ngan tina au i ayei nen nga, ngan la wer iwete nen, au i ole amata ye sennene kiau tina.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Ngan nen le ole tawete bet wer ke Maro yo ikap pang Mose ngan dook tiap, too? Tiap! Bong dook mata, yesoo ipa ye Maro ye taunu. Inbe dada yo iwete paidi ye bet tatoo nga, ngan ipa ye Maro lapau, le dook mata inbe itoo dada dook mata noonoonoo yo ki i.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Nga ole tawete balai? Bet wer ke Maro yo dook mata nga, ngan la igarungau a le amata nga, too? Tiap yege! Bong ye au lok yo ke geingi sennene in la iyei au a ayei sennene i. Ngan la wer yo dook mata nga, ngan iwete pau nen, bet au i ole amata ye sennene yo ayei nga. Le sennene in dada tani yo bet tapusye matenge ye i. Ngan nen le lod galanga nen, bet sennene in so dook tiap moolmool.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Idi ngan lod galanga bet wer yo Maro ikap pang Mose nga, ngan ipa ye Maro Amunu, bong au i tool ke tana i, inbe atoo lok yo gurunu i. Le au i, ben sennene ikau au panga, inbe anepe parmana a ayei ben poranga panga.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Ngan nen le so yo ayei nga, ngan lok sarrara ye soo punu a le ayei nen nga. Yesoo, soo so yo lok mai san bet la ayei nga, ngan ayei tiap, bong soo so yo lok bet ayei tiap nga, ngan la ayei nga.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Ngan tina ayei soo so yo lok wetewete pau ye bet ayei be nga, ngan la le agaua lok le atu ye wer ke Maro bet nga dook mata.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Inbe lok galanga nen, dada dook tiap yo ayei nga, ngan au tauk la bet ayei ngan tiap, bong dada dook tiap ke sennene yo iken lok ngan la iyei au a bet la ayei nga.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Ngan au i lok galanga bet so sa yo dook mata ngan la iken ye lok yo gurunu, ngan tiap, yesoo lok bet ayei dada yo dook mata nga, bong o ke bet ayei tiap.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Ngan nen, yesoo dada yo ayei nga, ngan dada dook mata yo au i lok bet ayei, nga tiap. Bong dada dook tiap yo lok bet ayei tiap nga, ngan la asitoo geingi le ikenen leu nga.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Nen le kumata bet ayei dada dook tiap tina yo lok bet ayei tiap nga, ngan ipaposau ben au tauk la ayei, nga tiap, bong dada dook tiap ke sennene yo iken lok ngan la iyei nga.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Ngan nanga, au i apusye dada atu pombe pang yau nen. Ye kene yo bet ayei dada dook mata ye in nga, ngan dada dook tiap ke sennene se ilelau a bet ayei dada yo dook mata, ngan be.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Ngan au tauk i lok ponana ye wer ke Maro mai san, inbe lok bet atoo le imot.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Bong akamata ben dada dook tiap atu yo iken ye tinik i, in ikapge bet irautoo dada dook mata yo lok kaua urata ye nga. Ngan nen le dada dook tiap tani in irautoo dada dook mata yo lok kaua urata ye nga, a iyei au bet ayei dada dook tiap ke sennene ye tinik mai i le imot.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Atoo, au i tool ke lo madoko sa! Nga ole sei tool bet ikau au a ipamulau ye dada dook tiap ke sennene yo igarungu tinik mai i le imot a bet amata ye i?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Bong awete lo ponana kiau pang Maro ye Tool Mai kiidi Yesu Kirisi ye yo ilonidi nga.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.