Romanos 3
Rau Ke Maro (APR) vs AAI
1 Le tina au i awete pang nen, ngan o ke bet kator a kayei ne, “Kumata bet nen nga, ngan gelei yidi Yuda? Soo so bet ole ilonidi le tallos di tooltool kapala ye Maro matana i? Inbe dada ke koranga tiniidi i, in ilonidi balai?”
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 Ona, dada dook mata alunu la Maro iyei pang di Yuda a ilon di ye nga. Kulkulunu yege ngan ikap betanga ki yo ye taunu iwetewete, ngan pang di.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Moolmool, di tina ngan kapala tiyei so yo tiwete bet tiyei nga, le titoo koodi tiap. Ngan kumata bet titoo betanga yo tipamede pang Maro, ngan tiap nga, ngan ole gelei, Maro lon kalli so yo ipamede betanga ye bet iyei nga, too?
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 Tiap yege! Di tooltool le imot nga tiwete ngan tillung, bong Maro in iwete nga, ngan ole itoo betanga ki le lo itara kanono moolmool. Le dawa ben tina yo Rau ke Maro iwete nga,
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Au i lok galanga nen, di tooltool kapala yo lodi kaua urata ye dada ke tana i mata nga, ngan ole tiwete googoodi a tiwete nen, “Kumata le bet dada dook tiap ke sennene yo amyei, ngan bet ipaposo dada dook mata noonoonoo ke Maro le pombe mallangana nga, ngan ole tawete balai? Nga ole tawete bet Maro in o iyei dada dook tiap la le katen malmal a iyemenai am ye sennene kiam tina nga, too?”
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 Tiap yege! Maro in tool noonoonoo, le ikarata betanga kiidi Yuda ye dada dook mata yo moolmool in leu. Ngan nen le ye in ke bet ikarata betanga kidi tooltool ke tana i a iyemenai di ye dada dook tiap kidi yo tiyei nga.
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Le tina Maro iwete bet ole iyemenai idi Yuda ye sennene kiidi nga, ngan ole tool sa lon wetewete nen, “Kumata le bet allung nga, ngan ole ipitnaia Maro nen, betanga yo iwete ngan moolmool le imot. Le dada dook tiap yo ayei nen nga, ngan ke bet iyei di tooltool le tikamata nen, Maro in itoo betanga ki moolmool, ngan la ole tiyitmaka ene le ilo ete ye nga. Ngan kumata bet nen nga, ngan nga gelei a iyemenai au ben au i tool ke geingi sennene nga?”
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Bong matamu too dook ye betanga tani yo lon wetewete ye i. Ngan dawa ben ole tawete ne, “Idi nga ole tayei dada dook tiap ke sennene, a bet nen ngan dada dook mata yo Maro iyeii in ole pombe mallangana.” Ngan di tooltool kapala tisopo koodi pau a tiwete bet au i betanga yo awetewete nga nen. Ona tiap, au i awete nen tiap, bong awete nen, di tooltool yo tiwetewete ye dada nen nga, ngan dook mata bet Maro iyemenai di ye urata dook tiap kidi tina ngan kootoonoo.
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 Ngan nanga, ole tawete bet idi Yuda nga tallos di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap nga, too? Tiap yege! Yesoo, mugu ngan au i awete betanga galangana pang nen, bet idi tooltool nga le imot, di Yuda inbe di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap nga, ngan idi le imot nga tanepe la sennene parmana.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Le dawa ben tina yo Rau ke Maro iwete nga,
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Inbe ni tool sa yo lon galanga ye dada ke Maro, ngan tiap.
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Di le imot ngan tiwala muridi pang Maro,
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 “Betanga kidi yo tiwete a ipas ye koodi nga,
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 “Inbe di ngan koodi ipon ye betanga dook tiap yo bet tigarung di diedi ye nga.”
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 “Inbe di ngan kedi bese bet palbe leu be la tirau di tooltool a timatamata.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Ngan ye ni nangai bet tila pang ye nga, ngan la tigarung so inbe tiyei di tooltool le lodi madoko.
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Inbe lodi galanga ye dada dook mata yo bet tiye di diedi tigauagaua a tinepe ye lo silene, in tiap.”
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 “Di ngan titattadaia Maro ye gurana ki yo bet iyemenai di ye, in tiap.”
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Ngan idi le imot lod galanga nen, soo so yo wer ke Maro iwetewete ye nga, ngan iwete paidi Yuda yo tanepe la wer ki parmana nga. Nen le wer ki tina yo ikap paidi nga, ngan bet ipaposidi lo mallangana pang Maro ye lal ke karatanga betanga, le idi nga ke bet tawete toko betanga sa bet koodoo sukalidi ye nga tiap. Le ye kene tani in di tooltool yo tinepe ye tana i nga, ngan di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap, ngan di leu tiap, bong idi Yuda lapau, idi le imot ole iyemenai idi ye dada dook tiap kiidi yo tayei nga.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Ngan nanga, tool sa ke bet iyei tooltool noonoonoo ye Maro matana ye yo itoo wer, ngan tiap. Bong wer tina ngan ipaposidi le imot ngan nen le lod galanga ye sennene kiidi yo tayei nga.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 Bong dookoot nga, Maro ipitnaia dada san yo bet tayei tooltool noonoonoo ye i, in paidi oo. Ngan dada tani, in ye toongoo wer tiap, bong betanga yo Maro ikap pang Mose nga, inbe betanga yo di Maro koonoo tiwodo a lo iken ye Rau ke Maro nga, ngan iwetewete paidi ye.
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 Ngan dada tani, in ye lodo medana yo tataru pang Yesu Kirisi i. Nen le di tooltool le imot yo titara lodi medana pang Kirisi nga, ngan Maro ole iyei di le tiyei ben di tooltool noonoonoo ye matana. Le dada tani gaongo leu la Maro iyeii pang di Yuda, inbe di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap nga.
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Yesoo, di tooltool le imot ngan tiyei dada dook tiap ke sennene. Inbe di le imot tikapsap ye toongoo dada moolmool yo ke Maro nga, ngan la le tinepe manga mooloo ye Maro lulngana yo mai san i.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Bong Maro lono pang di tooltool a iyei dada dook mata pang di, le ye urata yo Yesu Kirisi iyeii i, in la le iwete di ben di ngan tooltool noonoonoo ye matana i. Ngan urata dook mata tina yo iyei paidi nga, ngan ipa ye urata kiidi tiap, bong iyei sorok paidi ye lo ponana ki, yesoo Yesu Kirisi iraia tinini mai i le imot bet tiraumate a iyimidi ye.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 Le Maro iyawara Kirisi a isi pombe mallangana, inbe ye taunu in iyei ben so ke paroranga pang Maro, a bet nen ngan Maro o ke bet iyemenai di tooltool ye sennene kidi yo tiyei nga, ngan tiap. Le di tooltool yo titara lodi medana pang Kirisi tani yo rara ki imati ke kai palasingi kaini in nga, ngan Maro igiri sennene kidi. Ngan Maro iyei nen nga, ngan bet nen a ipitnaii ben ye in itoo dada dook mata yo noonoonoo i. Yesoo, ye kene yo Kirisi isi tiao nga, ngan Maro inepe le itoko too katene dook mata nen le iyemenai di tooltool ye sennene kidi yo tiyei mugu, ngan tiap.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 Inbe dookoot yege nga, dada tani yo Maro iyeii i, in bet ipitnaii ben ye in itoo dada dook mata noonoonoo lapau. Nen le di tooltool yo titara lodi medana pang Yesu nga, ngan Maro ole iyei di le tiyei ben di tooltool noonoonoo ye matana.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 Le bet nen nga, ngan sei tool ke bet iyitmak ene ye yo itoo wer dook, ngan la le Maro iweta ye tool noonoonoo nga? Tool siap, yesoo ye in igiri sennene kiidi, ye yo tatoo wer dook mata le imot, nga tiap, bong ye lo medana kiidi yo tataru i.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Nen le idi nga tatara lodo medana nen, sei tool yo itara lono medana pang Kirisi i, in la bet Maro iweta ye tool noonoonoo i. Bong ye dada yo ke toongoo wer, in tiap.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 Too gelei, Maro in Maro kiidi Yuda leu, too? E di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap nga, ngan ye in Maro kidi tiap, too? Tiap, ye in Maro kidi tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap, ngan lapau,
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 yesoo Maro ataleu la inepe i. Inbe ye in ole iwete di Yuda yo tikoro tinidi koot inbe titara lodi medana pang Kirisi nga, bet di ngan tooltool noonoonoo. Inbe di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap a tikoro tinidi tiap nga, ngan ole iwete di bet di ngan tooltool noonoonoo lapau ye lodi medana yo titaru dawa ben am nga.
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Ngan tina am nga amwetewete ye dada ke tarungu lodo medana pang Kirisi nga, ngan ole gelei, bet amgarung wer ke Maro a ilene, too? Tiap yege! Bong am nga amtara lomam medana, inbe ye dada kiam yo nen nga, ngan am nga ke bet ayei soo so yo wer iwete pam ye nga.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.